Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Obuka iz medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici

U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici je u saradnji sa Crnogorskim institutom za medije organizovala obuku o medijskoj pismenosti za građane starije od 30 godina. Glavni učesnici bili su nastavnici Cetinjske gimnazije, gimnazije „Slobodan Škerović“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice. Tokom četiri sata učesnici su imali priliku da unaprede svoju medijsku pismenost i shvate njen značaj, posebno kada je situacija na medijskom tržištu izazovna.

 

Predavači su preneli glavne principe funkcionisanja medija i kako veštije analizirati sadržaj. Obuka je takođe predstavila oblike manipulacije kao što su lažne vesti, propaganda ili skriveno oglašavanje, tako da su učesnici mogli da nauče da ih razlikuju od profesionalno proizvedenih novinarskih sadržaja.

Komesar Varhelji u poseti Srbiji kako bi razgovarao o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike

Komesar EU za susedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, putuje u Srbiju 1. i 2. decembra 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa posebnim fokusom na energetsku saradnju. On će u popodnevnim časovima sa ministarkom energetike Dubravkom Đedović i ministrom za evropske integracije Miščevićem posetiti Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će obezbediti veću energetsku stabilnost i efikasnost u Srbiji. Uveče će se sastati sa potpredsednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. Komesar Varhelji će se 2. decembra sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsednikom parlamenta Vladimirom Orlićem, potpredsednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, kao i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem. On će, takođe, prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim rutama i graničnim kontrolama.

YEA učestvuju u „Blokiraj mržnju. Širi inkluziju!“ manifestaciji u Pljevljima

Pružanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje, razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama od suštinskog je značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva bez diskriminacije. Ovo je istaknuto na radionici za učenike koja je održana 23. novembra u Pljevljima u okviru inicijative Evropske unije i Saveta Evrope „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Crnoj Gori i u saradnji sa RYCO – Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih. Manifestacija je okupila studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacije iz Pljevalja i Mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na skupu su YEA i drugi mladi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, ombudsmanom, Ministarstvom prosvete, Ministarstvom sporta i omladine. U okviru diskusije govorili su o načinima na koje se mržnja širi sistemom i društvom i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokazali koliko je važno poštovanje i jedinstvo. Oni su takođe ukazali na prednosti multikulturalnog okruženja i potrebu podsticanja drugih mladih ljudi da ne odustaju i da nastave svoj rad i aktivizam za dobrobit svojih društava.

Završetak radova na najmodernijem zatvoru u Kragujevcu

U utorak 16. novembra 2022. godine, visoki zvaničnici iz Srbije, EU i drugih zemalja donatora prisustvovali su otvaranju kragujevačkog zatvora. Ukupni troškovi za novu zatvorsku ustanovu iznose 40 miliona evra. Delimično je finansiran kreditom CEB-a u iznosu od 17 miliona evra i bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć EU i bilateralnih donatora WBIF-a u iznosu od 3 miliona evra.

 

Kao jedna od najmodernijih i najsigurnijih kazneno-popravnih ustanova u Evropi, u kragujevački zatvor može da se smesti do 500 zatvorenika u 265 ćelija, uključujući neke opremljene za zatvorenike sa invaliditetom. Kompleks se sastoji od 11 zgrada ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, u kojima se nalaze prostor za druženje, radne aktivnosti, stručno osposobljavanje, kao i savremena oprema i zdravstvene ustanove. Zaposliće 270 ljudi.

 

Srbija je od 2009. godine, uz podršku EU, bilateralnih donatora WBIF-a i Razvojne banke Saveta Evrope (CEB), krenula u program modernizacije svojih zatvorskih kapaciteta u skladu sa Evropskim pravilima o zatvorima. U okviru programa pokrenut je projekat WBIF-a koji se odnosi na izgradnju i opremanje dva nova zatvorska objekta u Pančevu i Kragujevcu. Zatvorski objekat Pančevo, kapaciteta od 500 zatvorenika, završen je 2018. godine.

EU se na Kosovu pridružila Ministarstvu pravde u kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“

S ciljem da pomogne u podizanju svesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja bilo kojeg oblika rodno zasnovanog nasilja, EU na Kosovu, Švajcarska i UNDP udružili su snage sa Ministarstvom pravde Kosova i nevladinom organizacijom Integra u sprovođenju ovogodišnje kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

 

Ova globalna kampanja, pokrenuta još 1991. godine, svake godine traje od 25. novembra, Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama, do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, i bavi se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući seksualno i porodično nasilje nad ženama i devojkama.

 

Na Kosovu će to uključivati veliki broj komunikacionih aktivnosti, kao i informisanja javnosti, koja će koordinirati Ministarstvo pravde. Između ostalog, to će biti okrugli stolovi sa sudijama, tužiocima, ženama i devojkama, posete opštinama, pozorišne predstave, TV spotovi i projekcije poruka na vladinim zgradama.

Savet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su danas pregovarački mandat Saveta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza u periodu boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Saveta, izuzeće od vizne obaveze primenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije od 1. januara 2024. godin

Komesar Varhelji boravi u poseti Bosni i Hercegovini, gde će razgovarati o prioritetima reformi EU, migraciji i energetskoj bezbednosti

Komesar EU za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji boraviće u Bosni i Hercegovini 28. i 29. novembra 2022. godine kako bi razgovarao o prioritetima reformi EU i o široj saradnji u ključnim oblastima, posebno u oblasti migracija.  

Nakon preporuke Evropske komisije o statusu kandidata, komesar Varhelji sastaće se u Sarajevu sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine i drugim zvaničnicima, sa kojima će razmotriti sledeće korake i reforme koje se tiču puta zemalja kandidata ka EU. Komesar Varhelji takođe će razgovarati o saradnji u oblasti upravljanja migracijama i prisustvovati ceremoniji potpisivanja ugovora između Ministarstva bezbednosti Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o jačanju dobrovoljnog i nevoljnog povratka, uz podršku Evropske komisije sa sredstvima u iznosu od 500.000 evra.

 

Komesar će takođe zvanično otvoriti FabLab, jedno od ključnih digitalnih čvorišta koje podržava EU4DigitalSME, projekat za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama, pod nazivom „Integrisane politike, inkluzivna partnerstva“, počeće 29. novembra. Forum će se nadovezati na postignuti momentum i napredak u poslednjih pet godina i postaviti osnovu za nastavak dostignuća u pravcu okončanja nasilja nad ženama u regionu. Manifestaciju organizuje UN Women a saziva se zajedno sa Savetom Evrope, Evropskom unijom i nacionalnim ženskim strukturama Zapadnog Balkana.

 

Regionalni forum je jedini redovni mehanizam za okupljanje ključnih zainteresovanih strana na Zapadnom Balkanu za okončanje nasilja nad ženama (VAW). Ovogodišnji Forum će se baviti pitanjima vezanim za uspostavljanje nadzora femicida – mehanizama za praćenje femicida – na nacionalnom i regionalnom nivou, uključujući ispitivanje strategija i izazova onih koji su uspostavljeni drugde u Evropi i širom sveta. Manifestacija će takođe biti usmerena na jačanje saveza, mreža i platformi širom regiona i u lokalu, na unapređivanje saradnje između ženskih organizacija i pružalaca zdravstvene zaštite, kao i na razmatranje izazova i mogućnosti u jačanju mehanizama upućivanja žrtava na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Na Regionalnom forumu biće održana mešavina plenarnih i grupnih sesija o gore navedenim tematskim oblastima, kako bi se omogućile što korisnije diskusije. Eksperti iz regiona i izvan njega predstaviće analize zasnovane na dokazima i voditi rasprave kako bi se dogovorili o metodama i pristupima za sprovođenje intervencija za okončanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

Forum tužilaca TAIEX-a o prekograničnom privrednom i sajber kriminalu

Bliska prekogranična saradnja je srž iskorenjivanja prekograničnog kriminala. Ova ključna poruka ponovljena je tokom dvodnevnog programa 22. Međunarodnog foruma tužilaca TAIEX-a za borbu protiv prekograničnog organizovanog kriminala u Budvi 8. i 9. novembra 2022. godine. Ovo je bio prvi put da je TAIEX Forum organizovan u nekoj od zemalja učesnica.  

Manifestacija je organizovana u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu Eurojust-om, Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) i Javnim tužilaštvom nemačke savezne države Saksonije. Okupila je preko 100 tužilaca i predstavnika pravosuđa, kako lično, tako i onlajn iz više od 30 zemalja, uključujući regione proširenja i susedstva, države članice EU, kao i agencije i ustanove EU. Govornici su se bavili različitim nedavnim slučajevima, od pranja novca i istraga o sajber kriminalu do povrata imovine, zajedničkih istražnih timova i korišćenja digitalnih dokaza.

 

Forum je doprineo unapređivanju međunarodne saradnje u krivičnim pitanjima. Prvo, pružio je praktičarima iz lanca krivičnog pravosuđa mogućnost da izgrade i ojačaju svoje stručne mreže. Kao drugo, ojačao je institucionalni kapacitet za rešavanje prekograničnih slučajeva u kritičnim oblastima, kao što su šeme pranja novca i korišćenje digitalnih dokaza. Konačno, jačanje prekogranične pravosudne saradnje neće ostati samo na dvodnevnom Forumu. TAIEX će nastaviti da podržava svoje partnere u ključnim reformama vladavine prava ciljanim i prilagođenim aktivnostima tehničke pomoći.

Albanija se pridružila Mehanizmu civilne zaštite EU

 

Kao punopravna članica Mehanizma za civilnu zaštitu EU, Albanija neće samo moći da dobije neposrednu podršku, već putem Mehanizma može i da pošalje pomoć zemljama pogođenim nepogodama, što će dovesti do snažnijeg i bolje koordiniranog reagovanja u kriznim situacijama u Evropi i ostatku sveta. Pre nego što se pridružila kao punopravna članica, Albanija je već bila podržana od strane timova civilne zaštite EU nakon razornog zemljotresa u novembru 2019. godine i požara tokom poslednja tri leta.

 

Komesar Janez Lenarčič boravi u Tirani povodom ovog događaja. Tamo se sastao sa premijerom Edijem Ramom i ministrom odbrane Nikom Pelešijem, sa kim je potpisao sporazum kojim je Albanija postala član Mehanizma.

 

Mehanizam EU za civilnu zaštitu ima za cilj jačanje saradnje između zemalja EU i 8 država učesnica (Island, Norveška, Srbija, Severna Makedonija, Crna Gora, Turska, Bosna i Hercegovina, a sada i Albanija) u oblasti civilne zaštite u cilju unapređenja prevencije, pripremljenosti i odgovora na prirodne nepogode.

 

Kada vanredna situacija nadvlada sposobnosti reagovanja neke zemlje u Evropi i šire, ona može zatražiti pomoć preko Mehanizma. Evropska komisija igra ključnu ulogu u koordinaciji reagovanja na prirodne nepogode širom sveta. Od svog osnivanja 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU odgovorio je na više od 600 zahteva za pomoć unutar i izvan EU.