Skip to main content

Poziv za nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023 je sada zatvoren

Novinari sa Zapadnog Balkana i Turske podnijeli su više od 260 prijava na Poziv za EU ​​nagradu za istraživačko novinarstvo 2023. Za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. podnijeto je ukupno 267 prijava, koje obuhvataju nacionalne i regionalne kategorije. Ove aplikacije su stigle iz sedam različitih zemalja. Ova prestižna nagrada odaje priznanje za izuzetne istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini.

 

Iz skupa pristiglih prijava, ocjenjivački žiri će izabrati tri najbolje priče iz svake od sedam zemalja, što će rezultirati 21 odabranom pričom. Ovaj proces selekcije osigurava da se najistaknutiji radovi iz svake zemlje prepoznaju i priznaju. Ove godine, Nagrada EU je uvela uzbudljiv dodatak u vidu regionalne nagrade. Ova kategorija nastoji da prepozna najbolje priče koje prevazilaze nacionalne granice i bave se pitanjima od značaja za cio region. Stvaranjem ove nove kategorije, nagrada ima za cilj da inspiriše novinare da prošire svoju perspektivu i pozabave se pitanjima koja imaju širi uticaj.

 

Za ocjenjivanje prijava regionalnih nagrada biće osnovan poseban žiri. Ovaj namjenski panel će pregledati sve prijave i izabrati tri priče koje imaju najveći regionalni uticaj. Ova inicijativa će podstaći osjećaj saradnje među novinarima i podstaći ih da se udube u regionalna pitanja koja utiču na širu publiku. U protekle četiri godine nagrađene su 84 istraživačke priče sa Zapadnog Balkana i Turske u produkciji 124 novinara. Ove priče su doprinijele rješavanju slučajeva zloupotrebe moći, korupcije, organizovanog kriminala, zagađenja ekosistema i drugih nedjela.

 

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“. Ovo ima za cilj da prepozna i promoviše izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i da poboljša vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

3,6 miliona eura za saradnju Srbije i Sjeverne Makedonije

Podrška zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj i kulturnoj inkluziji, kao i promocija turizma, djelo su novog programa prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije, koji finansira Evropska unija. Trilateralni sporazum o finansiranju potpisali su danas u Nišu, u okviru EU Nedjelje mogućnosti, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Bojan Maričić i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre.

 

Ovo je drugi program prekogranične saradnje ove dvije zemlje. Ukupan budžet programa koji je Evropska komisija usvojila 3. juna 2022. iznosi 9,7 miliona eura, od čega 8,4 miliona sufinansira EU. Ovo je više nego duplo više sredstava u odnosu na prethodnu sedmogodišnju finansijsku perspektivu. Trilateralni sporazum odgovara dvogodišnjim izdvajanjima u ukupnoj vrijednosti od 3,6 miliona eura, koja će biti dopunjena u kasnijoj fazi Programa kako bi se mogla iskoristiti ukupna sredstva EU namijenjena za cio program.

 

Očekuje se da će zahvaljujući Programu socijalne i zdravstvene usluge za ugrožene grupe biti dostupnije građanima, kao i da će biti više kulturnih sadržaja za sve stanovnike teritorije na kojoj se Program sprovodi. Razvoj prekograničnog turizma i zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa sa obije strane granice značajno će povećati broj turističkih posjeta i dužinu boravka turista u pograničnom području.

 

Područje ovog programa prekogranične saradnje obuhvata Jablanički i Pčinjski okrug u Srbiji i sjeveroistočni region i dio skopskog regiona u Sjevernoj Makedoniji, sa oko 850.000 stanovnika u obije zemlje.

Sjeverna Makedonija se pridružuje LIFE programu za zaštitu životne sredine i klimatske akcije

Yesterday afternoon, in Brussels, Commissioner for Environment, Oceans and Fisheries Virginijus Sinkevičius and the Minister of Environment and Physical Planning of North Macedonia, Kaja Sukova, signed an agreement on North Macedonia’s association to the LIFE programme for environment and climate action. North Macedonia is the fourth non-EU country to join the programme after Iceland, Ukraine and Moldova. By joining the LIFE programme, North Macedonia will have the opportunity to benefit from LIFE’s support for mobilising public and private resources for climate action, biodiversity protection, circular economy and clean energy transition.

 

Commissioner Sinkevičius said: “The association of North Macedonia to LIFE is an opportunity to strengthen our joint action to tackle climate change, address pollution, boost the clean energy transition, achieve a circular economy, and protect and restore biodiversity. Closer cooperation will benefit citizens, businesses, and civil society in North Macedonia, and contribute to a greener, more sustainable continent in line with the European Green Deal objectives.”

 

Public and private organisations from North Macedonia will be able to receive financial support for projects on environment and climate action, such as for example to increase energy efficiency, clean polluted areas, improve the management of water resources, and support the development, monitoring and enforcement of laws similar to the ones in EU.

Applicants from North Macedonia can submit proposals under the LIFE calls for proposals launched in 2023.

“IMATE PRAVO!” – PROMOTIVNA KAMPANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Promotivna kampanja besplatne pravne pomoći u Srbiji pod nazivom „Imate pravo!“ predstavljena je lokalnim medijima i javnosti u Nišu. Ova kampanja je dio projektnih aktivnosti „Objekat podrške vladavini prava u Srbiji“, koji sufinansiraju EU i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi GIZ. Zajednički je pokrenuta i razvijena u partnerstvu sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije. Kampanja ima za cilj podizanje svijesti o mehanizmu besplatne pravne pomoći.

 

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći donijet je 2019. godine sa ciljem da se svakom pojedincu, a posebno najugroženijim građanima, obezbijedi pristup pravdi i pravna zaštita. I pored uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći krajem 2019. godine, i dalje postoji nedostatak svijesti građana o njihovom pravu na besplatnu pravnu pomoć, kao i nekoliko nedostataka u primjeni zakona.

 

“Imate pravo!” kampanja će se sprovoditi u fazama tokom dužeg perioda. Prvenstveno će se fokusirati na jedinice lokalne samouprave u kojima se po zakonu može ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć. Pored toga, biće uloženi napori da se povećaju kapaciteti kroz sesije obuke na terenu za službenike odgovorne za budžetiranje i odobravanje aplikacija.

MADE OF US: Izuzetna avantura uspješno stigla do kraja!

Kampanja „Made of Us – Putovanje EU-Zapadni Balkan“, podržana od strane EU i koju vam donosi WeBalkans, završena je s velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući onlajn sadržaj.

 

Prošle nedjelje, 12. juna 2023., vlogeri su imali priliku da posjete Berlaimont, sjedište Evropske komisije, i da se sastanu sa članovima kabineta komesara Varhelija u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da prikažu svoj najbolji sadržaj i govore o svojim najupečatljivijim trenucima sa putovanja, kao i za tim Made of Us da predstavi preliminarne rezultate kampanje. Nakon prvih prezentacija, vlogeri su se preselili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno primila Sigrid Bretel, vršilac dužnosti šefa Jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju u DG NEAR. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoja lična iskustva sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i lekcije naučene sa završenih putovanja. Događaj je zaključen obilaskom Brisela koji je posebno upriličen da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, pri čemu se svake nedjelje fokusirala na jednog od partnera WB6. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, 6000 km automobilom, a usput su upoznali zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera je snimilo svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i kanale društvenih medija, prevodeći putovanje u visokokvalitetne društvene medije i veb sadržaj, fotografije i video zapise, koji su distribuirani na kanalima WeBalkansa.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju, posjetite stranicu kampanje Made of Us campaign page

WeBalkans na Evropskom događaju mladih 2023. godine u Strazburu

Evropski događaj mladih (EYE) se godišnje održava u Evropskom parlamentu u Strazburu, kao i online, okupljajući hiljade mladih pojedinaca iz cijele Evropske unije i svijeta. Njegov cilj je razmjena i oblikovanje ideja o budućnosti Evrope. Još jednom, ovaj uzbudljiv i značajan događaj izazvao je nove ideje i podstakao nova povezivanja u Strazburu, gradu u kojem su smještene evropske institucije. To je uključivalo i učešće Mladih evropskih ambasadora i EU vlogera koji su uključeni u kampanju “Made of Us”.

 

Putovanje je započelo 8. juna u Savjetu Evrope za Mlade evropske ambasadore sa Zapadnog Balkana, Istočnog partnerstva, Južnog susjedstva i EU vlogere angažovane u kampanji “WeBalkans – Made of Us”. Interaktivni događaj jednog dana obuhvatio je radionice posvećene borbi protiv diskriminacije, promovisanju slobode izražavanja i unaprjeđivanju rodne ravnopravnosti. Učesnici su imali priliku da posjete Savjet Evrope i učestvuju u panel diskusiji na visokom nivou kojoj su prisustvovali ambasadorka EU pri Savjetu Evrope, Vesna Batistić Kos, direktor za politička pitanja i odnose sa spoljnim svijetom pri Savjetu Evrope, Miroslav Papa, kao i direktori za ljudska prava i demokratiju, Kristof Poirel i Matjaž Gruden. Ova platforma imala je za cilj da prevaziđe jaz između rada Savjeta Evrope i mlađe generacije, naglašavajući trajnu obavezu promovisanja principa ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Sljedeća dva dana bila su posvećena Evropskom događaju mladih, značajnom godišnjem okupljanju mladih koje se održava u Evropskom parlamentu. Tokom ovog događaja, Mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana i EU vlogeri su vodili seriju važnih panel diskusija. Posebno je istaknut panel koji je predstavio impresivno putovanje EU-Zapadni Balkan pod nazivom “Made of Us”, dio regionalnog komunikacionog programa WeBalkans EU za Zapadni Balkan.

 

Kampanja “Made of Us” uključivala je dvanaest mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji su krenuli na putovanje kroz region. Dijelili su svoja iskustva, promovisali EU projekte i istakli jedinstveno kulturno nasljeđe prisutno na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Mladi evropski ambasadori su sarađivali sa predstavnicima Istočnog i Južnog partnerstva u organizovanju zanimljivog Thinkatona za mlade. Ovaj Thinkaton se bavio temama relevantnim za mlade širom svijeta, kao što su društvena pitanja, digitalna sfera, zaštita životne sredine i klimatske promjene. Osmislili su različite kvizove kako bi upoznali učesnike sa tri regiona i održali panel diskusiju pod nazivom “Uloga i uticaj mladog aktivizma – Perspektive sa Istoka, Juga i Zapadnog Balkana”, koja je privukla veliki broj posjetilaca. Poslanik Evropskog parlamenta Tomas Vajc učestvovao je u jednom od najposjećenijih panela, razgovarajući o pristupanju Zapadnog Balkana i Istočne Evrope EU. Na kraju, Mladi evropski ambasadori i vlogeri su imali priliku da se lično sastanu sa poslanikom Evropskog parlamenta Rukmajkerom kako bi razgovarali o aktivizmu u stvarnom životu i važnosti aktivnog građanstva među mladima.

 

Sve aktivnosti i zanimljivosti sa ovog mladog putovanja u Strazburu bile su predstavljene na kanalima webalkans.eu. Na taj način, mladim pojedincima sa Zapadnog Balkana i Evrope pružena je mogućnost da virtuelno učestvuju u ovom izuzetnom događaju.

Mladi evropski ambasadori učestvuju na Omladinskoj skupštini UN-a na Kosovu

Peta Omladinska skupština Ujedinjenih nacija održana je 7. i 8. juna u Prizrenu, na Kosovu, pod temom “Aktivirajmo moć mladih: Perspektive učešća mladih na Kosovu i Zapadnom Balkanu.” Omladinska skupština UN-a na Kosovu predstavlja najveću godišnju multietničku platformu koja okuplja mlade lidere iz različitih zajednica, UN zvaničnike i donosioce odluka na svim nivoima. Njen cilj je da se bavi pitanjima specifičnim za mlade, unaprijedi međuetničku i međukulturnu saradnju među mladima, olakša sinergije i procijeni napredak u sprovođenju dnevnog reda za Mlade, Mir i Bezbjednost. Ovogodišnji događaj okupio je 150 mladih lidera i donosilaca odluka sa Zapadnog Balkana, uključujući i učešće Mladih evropskih ambasadora (YEA).

 

Amina Kaja je imala privilegiju da bude govornica na radionici pod nazivom „Mladi u međunarodnim organizacijama“, gdje je govorila o mreži YEA. Skupštini je prisustvovala i kao delegat. Pored toga, delegati Aleksandra Grbović Bitić, Arjana Rudari, Olta Šehu, Ardit Gervala, Kleidi Memo, Besfort Spahijaj, Filip Milenkoski i Arijel Kurtagić su predstavljali mlade evropske ambasadore. Viola Maksuti i Suhel Ahmeti bili su dio organizacionog tima.

 

Tokom brojnih radionica, Mladi evropski ambasadori (YEA) imali su priliku da podijele svoja iskustva i učestvuju u diskusijama sa predstavnicima različitih organizacija. Do kraja događaja, oni su razvili sopstveni predlog projekta, spreman za razmatranje za finansiranje.

Evropska unija je odobrila 450 miliona eura za partnere Zapadnog Balkana u okviru Paketa podrške za energetiku u regionu.

U decembru 2022. godine, tokom Samita EU – Zapadni Balkan, Evropska unija je potvrdila svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Evropska komisija je tada objavila neviđeni Paket podrške za energetiku u iznosu od 1 milijarde eura, koji ima za cilj ublažavanje neposrednih efekata energetske krize i ubrzanje energetske tranzicije u regionu u kratkoročnom i srednjem roku.

 

Kao dio ovog Paketa podrške za energetiku, od februara do maja 2023. godine, Evropska komisija je odobrila 450 miliona eura, što čini 90% od ukupnog budžeta od 500 miliona eura, koji je predviđen za ublažavanje brzog rasta troškova energije za ranjive porodice i mala i srednja preduzeća. Na taj način Evropska komisija ispunjava svoje obaveze. Ova komponenta, kao prvi dio Paketa podrške za energetiku, osmišljena je na osnovu specifičnih akcionih planova partnerskih zemalja Zapadnog Balkana, koji su opisivali kako vlade namjeravaju da riješe energetsku krizu putem kombinacije reformskih i političkih mjera, kao i direktnih mjera pomoći ranjivim porodicama i malim i srednjim preduzećima.

 

Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, izjavio je: “Energetska kriza predstavlja zajednički izazov za Evropsku uniju i Zapadni Balkan. Evropska unija je prvi i najpouzdaniji partner regiona. Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da smo ispunili naše obećanje i da naša podrška pravi stvarnu razliku za naše partnere, posebno za ranjive osobe, porodice i mala i srednja preduzeća koja imaju poteškoće da plate račune za energiju. Radujemo se sprovođenju nacionalnih akcionih planova za energetiku Zapadnog Balkana kako bismo isplatili preostala sredstva koja su dodijeljena.”

 

Mjere koje su navedene u nacionalnim akcionim planovima vlada Zapadnog Balkana, uključuju, zajedno sa drugim oblastima:

 

Albanija subvencionira cijene energije za kućanstva i MSP , pruža financijsku pomoć ranjivim osobama te diverzificira izvore energije kroz nove investicije u vjetroelektrane i solarne panele.

Bosna i Hercegovina podržava ranjive porodice kako bi ublažila utiecaj visokih cijena energije te domaćinstva i MSP kako bi poboljšala energetsku efikasnost.

Kosovo pruža financijsku podršku ranjivim domaćinstvima, podstiče uštedu energije i povećava energetsku efikasnost zgrada.

Crna Gora podržava penzonere i najugroženije porodice pogođene povećanim cijenama energije te poboljšava energetsku efikasnost u domaćinstvima, firmama, turizmu i industriji.

Sjeverna Makedonija takođe subvencionira račune za električnu energiju domaćinstava, podržava MSP-ove u održavanju kontinuiteta poslovanja i promoviše državne investicije za energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,

Srbija planira postupno povećanje broja zaštićenih ranjivih domaćinstava.

 

Drugi dio paketa, koji uključuje preostalih 500 miliona eura u vidu grantova, pruža se radi unaprjeđenja energetske tranzicije, efikasnosti i nezavisnosti Zapadnog Balkana u kratkoročnom i srednjem roku. Stoga pružamo finansijsku podršku projektima obnovljive energije, gasne i električne infrastrukture, interkonektorima, unaprjeđenju sistema daljinskog grijanja i renoviranju stare infrastrukture (na primjer, starih stambenih zgrada, bolnica i javnih zgrada).

 

Odgovarajući na trenutne, kratkoročne i srednjoročne potrebe Zapadnog Balkana u kontekstu trajne energetske krize, značajan paket podrške za energetiku od 1 milijarde eura pomoći će partnerima Zapadnog Balkana u regionu da smanje svoju zavisnost od ruskih fosilnih goriva, ubrzaju dekarbonizaciju i poboljšaju energetsku sigurnost regiona.

Završna konferencija projekta „Podrška EU CIF-u WB6“.

Na završnoj konferenciji projekta ‘Podrška EU CIF-u WB6’ u Prištini, u organizaciji Investicionog foruma 6 komora Zapadnog Balkana (WB6 CIF), članovi Upravnog odbora CIF-a pozvali su Evropsku uniju da osigura građanima i privredi regiona da uživaju četiri osnovne slobode na kojima se zasniva EU – slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Oni su ocijenili da bi ovaj proces mogao da bude završen za manje od dvije godine.

 

Evropska komisija – koju je predstavljao gospodin Thomas Hagleitner, zahvalila je projektnom timu na odličnoj saradnji i pozdravila rad koji je WB6 CIF postigao na promovisanju prednosti i mogućnosti regionalne ekonomske integracije. Kao glas biznisa na Zapadnom Balkanu, uloga WB6 CIF je sada važnija nego ikad. Sa jedinstvenom perspektivom na izazove i mogućnosti koje su uključene, WB6 CIF može pomoći u produbljivanju ekonomske integracije regiona – kroz zajedničko regionalno tržište i identifikovati oblasti koje će približiti region jedinstvenom tržištu EU.

 

Tokom protekle tri godine u projektu je razvijen veliki broj besplatnih usluga ili aktivnosti u kojima je učestvovalo više od 6.500 kompanija iz svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Glavni ciljevi projekta bili su povećanje prekogranične poslovne saradnje na Zapadnom Balkanu unaprjeđenjem regionalnog pravnog i političkog okvira i olakšavanjem direktne saradnje kroz usluge podrške koje pružaju privredne komore. Takođe je imao za cilj da podrži razvoj privatnog sektora promovisanjem pristupa finansijama za različite vrste poslovanja i tržišne niše. Pored toga, pružene su i usluge podrške za povećanje konkurentnosti, posebno za mala i srednja preduzeća, istakli su učesnici konferencije.

Energetska efikasnost u Sarajevu u slikama

U okviru projekta “Energetska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo” (“Energy efficiency in public buildings of the Canton of Sarajevo”) do kraja maja bila je postavljena izložba fotografija na obali rijeke u Sarajevu. Izložba predstavlja rezultate uspješno završene prve faze projekta, tokom koje je obnovljeno 15 javnih objekata u Sarajevu. Uključuju škole i vrtiće, kao i Dom zdravlja Ilidža. Kao rezultat ulaganja u toplotnu izolaciju, ugradnju LED rasvjete i zamjenu izvora energije, očekuje se da će emisija CO2 biti prepolovljena. Uz veći kvalitet grijanja i hlađenja, korisnici ovih javnih objekata će se osjećati ugodnije, a smanjena potrošnja energije predstavlja značajne uštede u budžetu Kantona Sarajevo. Projekat se finansira kroz Regionalni program energetske efikasnosti (Regional Energy Efficiency Programme (REEP)), vodeću investiciju iz Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan 2021-2027.  
Radovi na objektima finansirani su sa 2 miliona eura granta Evropske unije i 8 miliona eura kredita EBRD. Austrijska vlada je obezbijedila sredstva za tehničku pomoć. Projekat je dio Akcionog plana EBRD-a „Zeleni gradovi“ (“Green Cities” ) za Sarajevo. Izložba je postavljena ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje su je građani mogli posjetiti od 16. do 29. maja.  
Izložbu je svečano otvorio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, uz predstavnike Evropske unije, Ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini i EBRD-a.