Skip to main content

EU podržava izgradnju novih prostorija za Prirodno-matematički fakultet na Kosovu

Ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog i rektor Univerziteta u Prištini (UP) prof. dr Ćerim Ćerimi su 23. februara obilježili početak izgradnje novih prostorija za Prirodno-matematički fakultet (FMNS).

 

Izgradnja novih prostorija fakulteta, vrijednih 8,9 miliona eura, dio je šireg programa EU za zapošljavanje i obrazovanje i jedan je od mnogih projekata obrazovne infrastrukture koji finansira EU na Kosovu. Dok će EU finansirati izgradnju prostorija, Univerzitet u Prištini će obezbijediti namještaj i laboratorijsku opremu u vrijednosti od 5 miliona eura. „Ovo je još jedna investicija EU u obrazovanje na Kosovu. Od 2007. do 2022. godine EU je uložila 85 miliona eura u razvoj obrazovnog sistema na Kosovu kako bi pomogla studentima i akademskoj zajednici da se stvore mogućnosti slične onima u EU i doprinijela ekonomskom razvoju vođenom znanjem i otvaranju radnih mjesta“, rekao je ambasador Sunjog.

 

Očekuje se da će građevinski radovi biti završeni do juna 2024. godine.

Paket energetske podrške: EU dodelila 75 miliona eura Kosovu kao pomoć u rješavanju energetske krize

Kosovo će dobiti prvu tranšu u vrijednosti od 75 miliona eura, koja je dio paketa EU za energetsku podršku Zapadnom Balkanu od milijardu eura koji su stvorile EU i njene države članice kako bi pomogle regionu da prevaziđe energetsku krizu i veliki porast cijena energije izazvan neopravdanom i neizazvanom ruskom invazijom Ukrajine.

 

Cio paket će biti isporučen u dva dijela od po 500 miliona eura, pri čemu će se prvi, koji će biti odmah isporučen, fokusirati na pružanje direktne podrške većini pogođenih porodica i preduzeća, a drugi na tranziciju regiona ka čistoj energiji i smanjenju zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. „Ruska neizazvana i neopravdana invazija na Ukrajinu imala je uticaj na cio svijet, izazivajući energetsku i prehrambenu krizu. Posledice tih kriza najteže podnose osjetljivije privrede, a EU je preduzela mjere i da podrži Ukrajinu da se odbrani od invazije i da pomogne svojim partnerima da se nose sa krizom“, rekao je ambasador Sunjog.

 

EU je i dalje najveći pružalac finansijske pomoći Kosovu, sa 1,2 milijarde eura obezbijeđenih kroz Instrumente pretpristupne pomoći (IPA) I i II, od 2007. do 2022. godine. Sada se pruža dalja finansijska pomoć kroz IPA III. EU je takođe najveći trgovinski partner Kosova.

Sarajevo je domaćin panel diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom prve godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Služba Evropske unije za spoljno djelovanje (EEAS) i Kancelarija EU u Bosni i Hercegovini organizovali su 24. februara 2023. godine u Sarajevu panel diskusiju „Evolucija propagandnih narativa o Ukrajini“. Diskusija je okupila paneliste sa Zapadnog Balkana, iz Ukrajine i sa Bliskog istoka.

 

Ambasador Johan Satler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH izjavio je: „Ovaj rat se ne odvija samo na bojnom polju. On se odvija i u mnogim drugim oblastima, uključujući i informativni prostor. Mehanizmi za manipulaciju informacijama koje je Rusija stvorila, uključujući i godine koje su prethodile ratu, postali su moćno ratno sredstvo koje se koristi na globalnom nivou. Integritet, profesionalno novinarstvo i snažno civilno društvo ključni su u ratnim vremenima, kada se odvija manipulacija informacijama i širenje dezinformacija.“

 

Panel diskusija je dio šire aktivnosti EU pod nazivom „Povezivanje medijskih zajednica u doba dezinformacija“, koja se održava 24. i 25. februara u Sarajevu. Okuplja novinare, fektčekere, medijske profesionalce i akademike sa Zapadnog Balkana, iz zemalja Istočnog partnerstva, sa Bliskog istoka, iz Sjeverne Afrike i šire. Cilj aktivnosti je povećanje prekograničnih sinergija, kao i mapiranje potreba medijskih zajednica i podrška njihovom radu.

EU mijenja živote Albanaca nabolje

Savjet ministara je 22. februara 2023. godine u načelu odobrio potpisivanje Sporazuma o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjem akcionom planu (AAP) za 2022. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III. Doprinos EU od 82,6 miliona eura podržaće šest aktivnosti u oblasti životne sredine, mladih, demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, borbe protiv organizovanog kriminala i pravosuđa.

 

Sporazum o finansiranju sada će potpisati Evropska komisija, a zatim će biti dostavljen albanskim vlastima na potpisivanje i dalje odobravanje u Savjetu ministara. Instrument pretpristupne pomoći IPA podržava zemlje kandidate za EU u usvajanju i sprovođenju ključnih političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi u cilju usklađivanja sa vrijednostima EU i progresivnog usklađivanja sa pravilima, standardima i politikama EU.

Globalne investicije EIB-a dostigle su 824 miliona eura na Zapadnom Balkanu u 2022. godini, uz dodatnih 11,2 miliona eura bespovratnih sredstava

Evropska banka je u 2022. godini kroz svoj ogranak posvećen aktivnostima van Evropske unije — EIB Global — uložila 824 miliona eura širom Zapadnog Balkana kako bi ubrzala održivu povezanost, čistu životnu sredinu, zelenu tranziciju, digitalizaciju i rast privatnog sektora. Ovi projekti doprinose sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU za region i inicijative EU Global Gateway. Povrh toga, Banka je pokrenula 11,2 miliona eura bespovratnih sredstava za pokretanje projekata održivog, urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Najveći dio ovih sredstava, 75 odsto, dodijeljen je projektima vezanim za željeznicu i plovne puteve da bi se obezbijedio održiviji, bezbjedniji i efikasniji prevoz kroz, dok je ostatak sredstava uložen u mala preduzeća, zaštitu životne sredine i digitalizaciju.

 

Kao jedan od glavnih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global razvija i sprovodi investicije u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institucijama i privredama Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u duhu Tima Evropa optimizuje upotrebu finansijskih sredstava raspoloživih za prijeko potrebne investicije. Banka EU takođe je osmislila inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinaciju zajmova, garancija, savjeta i grantova, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), kako bi podržala opštine, proizvođače električne energije, korporacije, mala preduzeća i komercijalne banke sa ulaganjima u energetski, konektivni i digitalni sektor.

Beogradski FEST započinje sa uzbudljivim izborom međunarodnih filmova

Dugo očekivani FEST zvanično je počeo u Beogradu, predstavljajući neke od najboljih i najuzbudljivijih novih filmova iz cijelog svijeta. Festival, koji traje od 1971. godine, postao je jedan od najvažnijih događaja u međunarodnom filmskom kalendaru. Ovogodišnje izdanje, koje traje od 24. februara do 5. marta, sadrži preko 100 filmova iz 50 zemalja, sa fokusom na promociju talenata i inovativnog pripovijedanja. Četrnaest filmova evropskih autora dio su glavnog takmičarskog programa!

 

Poslije svake projekcije nekog od tih filmova, gledaoci će moći da glasaju za najbolji evropski film. Pobjednik će dobiti Nagradu publike, koju će 5. marta na zatvaranju festivala objaviti ambasador Evropske unije  u Srbiji Emanuele Žiofre. Svaka od više od 100 projekcija filmova počinje trejlerom sa insertima iz srpskih filmova koje je podržala Kreativna Evropa.

 

EU i dalje ponosno podržava srpsku kinematografiju. Pored pokroviteljske podrške brojnim vrhunskim filmskim i serijskim ostvarenjima kroz Kreativnu Evropu (Otac, Nečista krv, Ljeto kada sam naučila da letim, Strahinja, Zlogonje, Mrak, Mraz, Crna svadba, Područje bez signala), Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava i nekoliko filmskih festivala u Srbiji, među kojima je i FEST.

 

FEST je poznat po svojoj živoj atmosferi i snažnom duhu zajednice, sa hiljadama filmskih entuzijasta iz cijelog sveta koji se svake godine okupljaju u Beogradu kako bi slavili filmsku umjetnost. Ovogodišnji festival obećava da neće biti izuzetak, uz uzbudljiv program projekcija, razgovora i događaja koji će predstaviti najbolje od savremene kinematografije.

Prilika za mlade umjetnike: Mentorstvo i rezidencijalni program u Parizu

Program rezidencijalnih boravaka mladih umjetnika jedinstven je program jer nudi ne samo tromjesečnu rezidenciju za mlade umjetnike iz regiona u Parizu, već i mentorski program koji podrazumijeva da mladi umjetnici razvijaju svoje vještine u saradnji sa iskusnim i renomiranim evropskim umjetnicima, rečeno je na prezentaciji Programa kojoj su prisustvovali mladi umjetnici iz Srbije.

 
Institut Evropske investicione banke (EIB) objavio je poziv za podnošenje prijava u okviru programa Artists Development Residency (ADP) za 2023. godinu, u saradnji sa Cite internationale des arts (Pariz), za umjetnike mlađe od 35 godina iz zemalja kandidata za članstvo u EU.  

Evropska unija godinama podržava i ulaže u razvoj kreativne industrije u Srbiji, a program EIB-a je odlična prilika za mlade umjetnike da se profesionalno razvijaju.

Nova studija pokazuje otpornost i reakciju susjeda EU tokom pandemijske krize

Nova studija Evropske fondacije za obuku (ETF) i Eurofounda pokazuje otpornost i reakciju sa kojima su se građani EU i deset susjednih zemalja suočili tokom pandemije koronavirusa. Izvještaj, Living, working and COVID-19, pokazuje da su, uprkos izazovima, građani Albanije, Gruzije, Jordana, Kosova*, Libana, Moldavije, Maroka, Sjeverne Makedonije, Palestine* i Tunisa i dalje optimistični.

 

Nalazi naglašavaju značaj ulaganja u obrazovanje i potencijal rada na daljinu kao sredstva za fleksibilnost i ravnotežu između poslovnog i privatnog života i nudi mapu puta za građane u susjedstvu EU za izgradnju bolje budućnosti za sve.

 

Izvještaj potvrđuje ulogu razvoja vještina građana u susjedstvu EU kako bi se stvorila bolja budućnost za njih i njihove zajednice. Sa predstojećom Evropskom godinom vještina, ovaj izvještaj je poziv na akciju za razvoj osnovnih vještina. Inicijativa EU će podržati mala i srednja preduzeća u rješavanju problema nedostatka vještina i promovisati prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage kako bi se pomogli socijalni ciljevi EU do 2030. godine, koji uključuju 60% odraslih koji učestvuju u godišnjoj obuci i 78% zaposlenih.

 

Istraživanje „Život, rad i COVID-19“, koje je Eurofound prvi put pokrenuo početkom 2020. godine, ima za cilj da obuhvati širok uticaj pandemije na rad i živote građana EU. Peti krug istraživanja, koji je sproveden u proljeće 2022. godine, takođe baca svetlo na novu neizvjjesnu stvarnost izazvanu ratom u Ukrajini, rekordno visoku inflaciju i oštar rast troškova života. Izvještaj Eurofound-ETF pruža sveobuhvatnu sliku uticaja koronavirusa na živote i egzistenciju ljudi u EU i susjednim zemljama.

Komesar Varhelji stigao u Srbiju da prisustvuje svečanosti povodom željezničkog projekta Koridor 10 i da razgovora o prioritetima u okviru pregovora o pristupanju EU

Komesar za susjedstvo i proširenje  Oliver Varhelji danas će u Srbiji najaviti finansijski paket od 2,2 milijarde eura koji će omogućiti korjenitu modernizaciju željezničkih pruga Koridora 10.

 

Željeznički projekat Koridor 10 jedna je od vodećih investicija Ekonomskog i investicionog plana, koja povezuje region sa EU preko Hrvatske, kroz Beograd i dalje do Niša, Skoplja i Grčke. Projekat će doprinijeti modernizaciji željeznice u Srbiji i unaprijediti povezanost Srbije sa drugim evropskim željezničkim mrežama. To je dio Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan vrijednog 30 milijardi eura i koji ima za cilj da pokrene investicije u oblasti transporta, energetike i zelene i digitalne tranzicije, kako bi se stvorio održiv rast i otvorila nova radna mjesta.

 

Za ovaj projekat predviđen je grant EU u iznosu do 600 miliona eura. Od toga je do sada odobreno 265 miliona za brzu prugu Beograd–Niš koja će omogućiti da se razdaljina između ova dva grada pređe za oko 100 minuta, putujući brzinom do 200 km na sat. Ostatak paketa sastoji se od kredita EIB-a u iznosu od 1,1 milijarde eura i kredita EBRD-a u iznosu od 550 miliona eura.

 

Tokom posjete, komesar Varhelji  će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, ministarkom za evropske integracije Tanjom Miščević i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem, s kojima će razgovarati o prioritetima pregovora o pristupanju, posebno u oblasti vladavine prava i saradnji u oblastima održive povezanosti, energetike i migracija.

 

Komesar će takođe razgovarati o podršci EU Srbiji da se suoči sa trenutnom energetskom krizom nakon nedavnog potpisivanja budžetske podrške od 165 miliona eura kako bi se ublažile cijene energije među ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u okviru paketa energetske podrške za Zapadni Balkan u iznosu od milijardu eura.

EU i Njemačka podržavaju digitalnu tranziciju i doprinose otvaranju radnih mjesta u IT sektoru Kosova

Ambasador EU na Kosovu, Tomaš Suniog i šefica Odjeljenja za razvojnu saradnju u ambasadi Njemačke, Vera Bauman, svečano su otvorili akademiju Innovemia Innovation Academy u Prištini, 14. februara.

 

Akademija će u partnerstvu sa digitalnom medijskom kompanijom MetDaan i Parkom za inovacije i obuku ponuditi obuku i prekvalifikaciju u oblasti digitalnog i tehnološkog preduzetništva, društvenih medija i video montaže postojećim zaposlenima ili mladim ljudima koji žele da rade u IT sektoru, posebno podržavajući digitalnu tranziciju mikro i malih preduzeća.

 

Uz sredstva EU i Njemačke u iznosu od 150.000 eura, akademija će obezbijediti kurseve i obuke za najmanje 210 mladih ljudi mlađih od 35 godina, uz podsticanje učešća žena.

 

“Pokretanje ove akademije je važan korak ka izgradnji digitalnih vještina na Kosovu. To će pomoći mladim ljudima da povećaju svoje mogućnosti za zapošljavanje. Sa digitalnom tranzicijom mikro i malih preduzeća, to će doprinijeti ukupnoj konkurentnosti kosovske privrede”, rekao je ambasador Suniog.

 

EU i Njemačka su među istaknutim pristalicama digitalne tranzicije na Kosovu.