Skip to main content

Author: WeBalkans

Ispričati pravu priču

Već duže od deset godina, program Balkanska tranziciona pravda donosi pouzdane informacije publici Zapadnog Balkana

Kula u Hrvatskoj i Hrtkovci u Srbiji su dva sela na Zapadnom Balkanu koja imaju tužnu zajedničku priču. Nakon izbijanja oružanog sukoba u Jugoslaviji 1992. godine, Srbi i Hrvati iz Kule i Hrtkovaca zamijenili su kuće jedni s drugima i preselili se u susjedne novonastale države. Ovo je opisano kao „humano preseljenje“, ali je to zapravo bila prinudna razmjena stanovništva usred rata. Priča o ova dva sela zabilježena je u dokumentarnom filmu „Tvoja kuća je bila moj dom“ u produkciji Balkanske mreže istraživačkog novinarstva (BIRN).

Dokumentarac je proizveden u okviru programa Balkanska tranziciona pravda, regionalne platforme koju sufinansira EU. Platforma objavljuje onlajn vijesti o lokalnim pitanjima vezanim za ratne zločine, čime se poboljšava razumijevanje javnosti o pitanjima tranzicione pravde na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.

„Mi smo jedina medijska kuća u regionu koja detaljno i u potpunosti pokriva suđenja za ratne zločine zasnovana na činjenicama. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina.“

Više od deset godina izvještavanja o ratnim zločinima

Nejra Mualomerović, saradnica u programu, objašnjava da je glavna namjera programa da se osigura redovan i ažuran protok informacija o pitanjima tranzicione pravde, uglavnom suđenja za ratne zločine u regionu. To se postiže kroz posvećenu mrežu dopisnika širom bivše Jugoslavije i saradnika iz drugih medijskih kuća, organizacija civilnog društva, vladinih ustanova i akademske zajednice. „Mi smo jedina medijska kuća u regionu koja detaljno i u potpunosti pokriva suđenja za ratne zločine zasnovana na činjenicama. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina“, kaže Nejra.

Međutim, Program je počeo da razvija druge aktivnosti sa istim ciljem, jer je broj suđenja za ratne zločine opadao, koristeći svoje iskustvo i već prikupljene informacije. Jedan od njihovih projekata je baza podataka o masovnim grobnicama. Programski tim sastavlja ovu bazu od 2020. godine, noseći se sa izazovima velikog broja masovnih grobnica i raštrkanih informacija. Nejra objašnjava da je zbog toga što informacije nisu bile na jednom mjestu, a većina je bila dostupna samo u štampanom obliku, programsko osoblje moralo da posjeti brojne ustanove i organizacije. Takođe su otišli sa fotografom na lokacije masovnih grobnica kako bi ih snimili i smjestili u bazu podataka. Informacije su tada javno objavljene.

Tokom ovih posjeta postalo je jasno da većina lokacija masovnih grobnica nije obilježena ili dostojno obilježena i da im nije omogućen pristup. „Neki od njih su bili na privatnim posjedima, neki su pretvoreni u deponije, a na nekim lokacijama su izgrađene crkve“, kaže Nejra.

Međutim, tim je već uspio da locira, snimi, fotografiše i sačuva u bazi podataka nekoliko desetina lokacija, dok rad na bazi i dalje traje.

„Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om u proteklih deset godina bili svjesni uticaja koji će to imati na buduće generacije i na način kako će one vidjeti istoriju .“

O projektu

Program Balkanska tranziciona pravda je regionalna platforma koja ima za cilj da unaprijedi razumijevanje tranzicione pravde u zemljama bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). Program podržavaju Evropska unija, Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida) i Ambasada Kraljevine Holandije.

Još jedna od nedavnih inicijativa programa je Muzej izvještavanja koji će ove jeseni biti otvoren u Sarajevu. To će biti prvi nezavisni neprofitni regionalni muzej na Balkanu koji prikazuje sveobuhvatnu priču, ispričanu iz novinarske perspektive, o raspadu i ratovima u Jugoslaviji i njihovim posledicama. Muzej će raspolagati prostorom od 600 kvadratnih metara u jednoj trospratnici u centru grada. Prva dva sprata zauzimaće stalna postavka koja će pričati priču o ratnim zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, uključujući priče o izbjeglicama, etničkom čišćenju, genocidu i ratnim logorima, kao i o životu novinara tokom rata. Na trećem spratu će se nalaziti zajednički prostor za novinare, ljude iz civilnog društva i šire javnosti i biće korišćen za razgovore o izvještavanju iz konfliktnih zona i o ulozi medija danas.

Nejra priznaje da teme tranzicione pravde nije lako pokrivati. „Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om u proteklih deset godina bili svjesni uticaja koji će to imati na buduće generacije i na način kako će one vidjeti istoriju“, kaže ona.

Prekogranična borba protiv zagađenja

Pogranične opštine u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji udružuju snage u borbi protiv zagađenja

Pogranične opštine Lipkovo u Sjevernoj Makedoniji i Preševo u Srbiji su opštine sa malim brojem stanovnika: Lipkovo ima 13.000, a Preševo 27.000 stanovnika. Većina stanovništva ovih opština živi u selima, a čitava oblast dijeli zajedničku kulturu, tradiciju, ekonomski sistem i snažne porodične i prijateljske veze. Međutim, dijele i važan problem: zabrinjavajući nivo zagađenosti sa ilegalnih deponija smeća. U opštini Preševo nalazi se 11 ilegalnih deponija, a u Lipkovu sedam.

U obije opštine smeće odnose javna komunalna preduzeća. Ipak, ona ne uspijevaju da pokriju svoje opštine u potpunosti. Preduzeće Piša u Lipkovu sakuplja smeće u deset od ukupno 22 sela, a preduzeće Moravica sa srpske strane granice pokriva 11 od ukupno 34 sela. Problem sela koja nisu pokrivena nije mogao da se riješi na opštinskom nivou zbog nedostatka sredstava i koordinacije, pa su Lipkovo i Preševo podršku za rešavanje ovog problema potražili spolja.

„Broj ljudi sa zaraznim bolestima je bio veoma visok u odnosu na malu veličinu opština, i bilo nam je očigledno da je jedan od glavnih razloga ilegalno odlaganje otpada i zagađena životna sredina.“

Udruživanje snaga za bolju okolinu

Aleksandar Gumberovski je rukovodilac projekata u opštini Lipkovo. On objašnjava da je prema zvaničnim podacima dobijenim od Regionalne bolnice u Vranju, broj oboljelih od zaraznih bolesti u opštini Preševo u 2017. godini bio 20, u 2018. godini 30, a u samo prvoj polovini 2019. godine bilo ih je 35. Na njegovoj strani granice, u Lipkovu, broj oboljelih od zaraznih bolesti iznosio je 23 u 2017. godini, 38 u 2018. godini a u samo prvoj polovini 2019. godine bilo ih je čak 42, što je ukazivalo na očigledan stalni rast zaraze. „Broj ljudi sa zaraznim bolestima je bio veoma visok u odnosu na malu veličinu opština, i bilo nam je očigledno da je jedan od glavnih razloga ilegalno odlaganje otpada i zagađena životna sredina“, kaže Aleksandar.

Nijedna od opština nema dovoljno sredstava da na odgovarajući način pruži sve usluge svojim stanovnicima, budući da su obije male i uglavnom seoske, pa je tako slučaj i sa odnošenjem otpada. Međutim, kako je opština Lipkovo imala dobro iskustvo sa podrškom donatora, udružili su snage sa susjednim Preševom sa srpske strane granice i odlučili da apliciraju za podršku EU kako bi im pomogli u rješavanju ovog problema.

Oni su zajedno osmislili projekat pod nazivom „Manje smeća, manje opasnosti, više zdravlja“ i dobili podršku iz programa prekogranične saradnje Sjeverna Makedonija–Srbija koji finansira EU. Preko projekta su kupili dva kamiona za prikupljanje otpada, 20 velikih kontejnera za otpad i preko 1700 kanti za smeće koje će biti razdijeljene domaćinstvima.

„Ove opštine su nerazvijene i nedostaje sredstava u gotovo svakoj oblasti. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih.“

O projektu

Projekat prekogranične saradnje koji finansira EU „Manje smeća, manje rizika, više zdravlja“ započet je početkom 2021. godine i trajaće do kraja 2022. Ukupna vrijednost projekta je preko 250.000 eura, od čega oko 85% finansira EU. Specifični ciljevi projekta uključuju:

povećanje kapaciteta za upravljanje rizicima i opasnostima izazvanim ljudskom djelatnošću u vezi sa odlaganjem čvrstog otpada i zaštitom životne sredine; povećanje kapaciteta i unapređenje pristupa institucija uslugama za organizovano prikupljanje otpada; podizanje svijesti kod lokalnog stanovništva o posljedicama zagađenja; i smanjivanje broja zaraznih bolesti.

Pored podrške u opremi, projekatom će se pokrenuti i kamapanja podizanja svijesti, putem letaka i video klipova, kako bi se promijenile navike građana koje se odnose na životnu sredinu, podstičući ih da za svoj otpad koriste nove kante.

Ovo nije prvi projekat koji EU finansira a od kojeg opština Lipkovo ima koristi. Aleksandar ističe da su, s obzirom da se opština nalazi i na granici sa Bugarskom i Kosovom, bili dio drugih programa prekogranične saradnje. „Ove opštine su nerazvijene i nedostaje sredstava u gotovo svakoj oblasti. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih“, kaže on.

YEA učestvuju u debatnom karavanu u Srbiji

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Srbije, Adrijana Nikitović i Dimitrije Prokopović, učestvovali su u karavanu Debatne škole EU koji je organizovan od 23. do 26. maja. Ovaj karavan su organizovali EU info centri u Srbiji, uz podršku Delegacije EU u Srbiji, kao i EU za turizam i kulturno nasljeđe.

 

U četvorodnevnom Karavanu, zajedno sa učesnicima Debatne škole EU, YEA su posetili Feliks Romulijanu, Golubac, Kladovo, Negotin, Smederevo, Srebrno jezero i Zaječar. U Kladovu, Negotinu i Smederevu, Adrijana i Dimitrije predstavili su mrežu YEA i promovisali treći konkurs za Mlade evropske ambasadore. Dimitrije je o konkursu govorio i na lokalnim medijima. Drugog dana, ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre posetio je Karavan i razgovarao sa učesnicima o budućnosti EU i Srbije.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa celog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

YEA vode radionice medijske pismenosti za osnovce

Počele su radionice medijske pismenosti koje su organizovali Mladi evropski ambasadori (YEA) za učenike osnovnih škola na Zapadnom Balkanu. Prva radionica održana je u Zenici, u Bosni i Hercegovini, gdje su mladi evropski ambasadori, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir, održale radionicu za učenike sedmog razreda osnovne škole „Miroslav Krleža“.

 

Mladi ambasadori su prethodno prošli obuku za instruktore mladih o osnovama medijske pismenosti. Sada su spremni da podijele svoje znanje sa učenicima koji su potrošači medijskih sadržaja, posebno društvenih mreža. Vodeći se idejom da je od vitalnog značaja uključivanje mladih u kreiranje i širenje znanja o medijskoj pismenosti, glavni cilj vršnjačkih radionica je upoznavanje osnovaca sa značajem pravilnog konzumiranja medijskih sadržaja.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Forum civilnog društva 2022.

Projekat TACSO 3 koji finansira EU najavio je predstojeći Forum civilnog društva EU i Zapadnog Balkana i Turske za 2022. godinu i poziva lidere organizacija civilnog društva (OCD) i iskusne aktiviste civilnog društva, kao i predstavnike lokalnih OCD-a da se prijave kao saradnici na sesijama Foruma i kao učesnici skupa.

 

Forum civilnog društva 2022. (Forum ’22) biće održan 8. i 9. juna kao hibridni događaj uživo i virtuelno. Broj učesnika na licu mjesta je ograničen i njih 120 biće pozvano u Skoplje. Oni koji ne budu lično prisutni moći će da učestvuju na sve 22 sesije Foruma putem video linka.

 

Forum ‘22 okupiće predstavnike civilnog društva (uključujući neprofitne medijske organizacije), državne ustanove, predstavnike EU, donatore i druge zainteresovane strane u oblasti razvoja civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Na Forumu će se razgovarati o trenutnom stanju organizacija civilnog društva u regionu, kao i o zajedničkim akcijama EU, državnih ustanova i civilnog društva koje će se baviti postojećim izazovima.

 

Glavni cilj Foruma ’22 je pokretanje, predstavljanje i diskusija o praćenju revidiranih Smernica EU za podršku civilnom društvu u regionu proširenja (2021-2027), za koje je bilo opsežnih konsultacija sa civilnim društvom u posljednje dvije godine i koje su revidirane na osnovu dobijenih povratnih informacija i novih događaja.

Ambasador EU u Srbiji posjetio Sajam poljoprivrede u Novom Sadu

Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji, Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, i Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije, posjetili su 25. maja Poljoprivredni sajam u Novom Sadu.

 

Srbija je prošle godine u EU izvezla hrane u vrijednosti od preko 2,3 milijarde eura, ostvarivši suficit od skoro 700 miliona eura. Više od polovine (55%) cjelokupnog srpskog izvoza hrane namijenjen je EU.

 

Pozivajući se na Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj III (IPARD III), ambasador Emanuele Žiofre je rekao: „Odličan posao je urađen tokom pripreme programa IPARD III, koji je Komisija usvojila u martu ove godine. To donosi dodatnih 377 miliona eura srpskom poljoprivrednom sektoru, od čega 288 miliona eura finansira EU. S druge strane, naglasio sam da Srbija treba da uloži sve napore da uspješno završi sprovođenje programa IPARD II i izbjegne bilo kakav dodatni gubitak sredstava u okviru ovog programa. Srbija je u 2021. godini izgubila 3,7 miliona eura zbog stalnih problema sa isplatom godišnjih sredstava.“

 

Tokom drugog ciklusa IPARD programa, koji se privodi kraju, raspisano je devet konkursa, a odobreno je više od 550 grantova, od kojih je oko polovine već isplaćeno srpskim poljoprivrednicima i proizvođačima hrane.

 

Ambasador je govorio i o drugim uspješnim projektima koje finansira EU u Srbiji. Primjera radi, u Srbiji godinama nije zabilježen nijedan slučaj bjesnila, a EU učestvuje i u suzbijanju svinjske kuge. EU je podržala kontrolu i iskorjenjivanje ove dvije opasne bolesti sa preko 20 miliona eura. EU takođe finansira projekte za podršku kupovine solarnih panela, kao i opremanje Nacionalne referentne laboratorije.

 
Naglašavajući želju za daljom saradnjom, ambasador Žiofre je rekao: Bolje nam je kada smo zajedno.

Zelena nedjelja EU 2022. u Srbiji

Kružna ekonomija, nulto zagađenje i biodiverzitet nalaze se u centru pažnje ovogodišnje Zelene nedjelje EU koja se održava u Srbiji od 30. maja do 5. juna. Zelena nedjelja EU podiže svijest o najvažnijim pitanjima o zaštiti životne sredine.

 

Tokom proslave, niz događaja i onlajn aktivnosti predstaviće konkretne rezultate saradnje Srbije, Evropske unije, njenih država članica i nekoliko međunarodnih partnera. Događaji su predviđeni u svim delovima Srbije, uključujući Beograd, Čačak, Kruševac, Novi Sad i Niš. Detaljan program Zelene nedjelje EU u Srbiji možete pogledati ovdje.

 

Zelena nedjelja EU je svake godine prilika za razgovor o evropskoj politici zaštite životne sredine sa tvorcima javnih politika, vodećim ekolozima i zainteresovanim stranama iz Evrope i izvan nje. Planirano je skoro 300 događaja širom Evrope. Posebna pažnja biće posvećena Evropskom zelenom dogovoru – održivoj i transformativnoj strategiji rasta EU koja podržava efikasnije korišćenje resursa i ambicije EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

 

Aktivnosti se realizuju u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom za evropske integracije, lokalnim samoupravama, ambasadama Švedske i Francuske, Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Švedskom razvojnom agencijom (SIDA), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), KFW bankom, Evropskom investicionom bankom (EIB) i mnogim drugim.

 

Evropska unija je svjetski lider u zaštiti životne sredine i podržava Srbiju na njenom putu ka zdravijoj sredini. Sa preko 400 miliona eura bespovratnih sredstava uloženih u zaštitu životne sredine i klimatsko djelovanje u Srbiji, EU je najveći donator u ovoj oblasti u zemlji.

Doživljaji u divljini kao biznis

Pogranična oblast između Crne Gore i Srbije spremna je da ugosti ljubitelje prirode uz podršku Evropske unije

Crna Gora je prije pandemije imala preko dva miliona posjetilaca i preko sedam miliona noćenja godišnje, što se može smatrati uspjehom za zemlju sa nešto više od 600.000 stanovnika. Ovi posjetioci su uglavnom boravili na prelijepom primorju ljeti i na skijalištima na sjeveru zimi. Međutim, Crna Gora ima i druge veoma uzbudljive mogućnosti za turizam u divljini, posebno u sjeveroistočnom regionu koji se graniči sa Srbijom i koji je veoma malo iskorišten. NVO Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP) iz Podgorice, zajedno sa partnerima iz Crne Gore i Srbije, radi na otvaranju ovog područja kao destinacije za ljubitelje divljine.

Boravak u divljini i posmatranje ptica postali su sve popularnija turistička aktivnost u svijetu, prepoznata kao važno specijalizovano turističko tržište. Međutim, s obzirom na relativnu udaljenost ovog dijela zemlje i na loše saobraćajne veze, turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena, uprkos tome što se u ovoj regiji nalaze četiri nacionalna parka.

„Budući da je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo da preduzmemo mjere kako bismo otvorili ovu bajkovitu oblast za posjetioce.“

Zadovoljavanje potrebe za razvojem turizma

Lejla Abdić je ekološka aktivistkinja i menadžerka projekata u Centru za zaštitu i istraživanje ptica. Abdić objašnjava da su ona i njene kolege bile svjesne nedovoljne razvijenosti regiona u smislu turističke infrastrukture i aktivnosti u prirodi. „Budući da je postojao ogroman potencijal za razvoj turizma, ali i potreba za podrškom, odlučili smo da preduzmemo mjere kako bismo otvorili ovu bajkovitu oblast za posjetioce“, kaže Lejla.

S tim ciljem, oni su se prijavili na konkurs EU za prekograničnu saradnju Crna Gora/Srbija i odobrena su im sredstva za pokretanje projekta pod nazivom „Hoo project – Creation of Owl and Other Wildlife Experience“. Kako je populacija ptica u regionu veoma raznovrsna, glavni fokus njihovog projekta bio je na aktivnostima vezanim za posmatranje ptica kroz mapiranje i signalizaciju staza. Oni takođe rade na obuci i motivisanju lokalnog stanovništva da se bavi poslovima vezanim za turizam u divljini, kao i brendiranjem i promocijom turističkih proizvoda koji su osmišljeni u okviru projekta.

„Ova oblast raspolaže jedinstvenim potencijalom za turizam u divljini koji još uvek nije iskorišćen, ali će uskoro biti promovisan na lokalnom i međunarodnom nivou, kako bi posjetioci mogli da uživaju u njemu.“

O projektu

Projekat „Hoo: Creation of Owl and Other Wildlife Experiences“ započet je u februaru 2021. godine. Glavni cilj projekta je podsticanje turizma u divljini zasnovanog na prirodnom nasljeđu u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je 262.029 eura, a planirano trajanje projekta je 24 mjeseca. Između ostalog, projekat predviđa uspostavljanje dva itinerera za turizam u divljini, obuku turističkih vodiča za divljinu, posmatranje ptica i studijske posjete i uspostavljanje digitalne platforme za promociju regionalnog turizma u divljini.

Lejla objašnjava da projektno područje ima mnogo toga da ponudi turistima koji vole prirodu: sove, na primjer, imaju zov koji pruža uzbudljiva turistička iskustva. Pored toga, ova oblast je dom i drugim privlačnim pticama, kao što su suri i orao krstaš, bjeloglavi sup i sivi soko, ili jarebica kamenjarka i ruževac (vrsta tetreba), kao i rijetke vrste ptica kojima su za stanište potrebna veća šumska prostranstva. „Ova oblast raspolaže jedinstvenim potencijalom za turizam u divljini koji još uvek nije iskorišćen, ali će uskoro biti promovisan na lokalnom i međunarodnom nivou, kako bi posjetioci mogli da uživaju u njemu“, kaže Lejla.

Abdić dalje objašnjava da je u pogledu prekogranične saradnje projekat uspješan. Organizacije koje sarađuju na projektu organizovaće studijske ture i koordinirane aktivnosti sa ciljem povezivanja zajednica, preduzeća i turoperatera sa obije strane granice. „Na kraju krajeva, razvoj regiona je usko povezan sa prekograničnom saradnjom“, kaže ona.

Novi konkurs za Mlade evropske ambasadore je otvoren!

Novi konkurs za podnošenje prijava za Mlade evropske ambasadore raspisan je 20. maja na sajtu webalkans.eu

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i o EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Cilj mreže je širenje vrijednosti EU i podizanje svijesti o saradnji EU sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, predstavljanje opipljivih rezultata ove saradnje, doprinos političkom dijalogu o različitim temama, pomoć u povećanju građanskog aktivizma. Mladi evropski ambasador je mlada aktivistkinja ili aktivista koji sebe vidi kao komunikativnu osobu, željnu da dijeli vrijednosti EU, učestvuje u projektima i događajima vezanim za integraciju u EU, zaštitu životne sredine, ljudska prava, umjetnost i kulturu i nove tehnologije. Svi mladi između 18 i 29 godina sa Zapadnog Balkana pozvani su da se prijave.

 

Prijave su otvorene od 20. maja do 30. juna.

Dani zelene energije na Kosovu obilježeni sa 32 preporuke za održivost

BIRN Kosovo je u četvrtak bio domaćin konferencije na visokom nivou u Prištini u okviru drugog izdanja Dana zelene energije. BIRN je takođe iskoristio događaj da pokrene novi dokument o stavu o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Kosova (NECP) koji uključuje 32 konkretne preporuke o tome kako da se zemlja pokrene ka energetski efikasnoj i 100 odsto obnovljivoj ekonomiji.

 

Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Kosovo, složile su se da proizvedu NECP kako bi pomogle u planiranju energetske budućnosti na integrisan način koji je u skladu sa politikom Evropske unije o energetskoj uniji. U okviru Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi potpisane 2020. godine, one su se takođe obavezale da će okončati upotrebu svih fosilnih goriva do 2050. godine i smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. Iako specifični energetski ciljevi za 2030. godinu tek treba da se zaokruže, u dokumentu o poziciji iznose se jasni predlozi za dekarbonizaciju, zasnovani na bliskoj integraciji tržišta, fleksibilnoj proizvodnji električne energije i elektrifikaciji kosovskog sektora transporta i grijanja.

 

Konferenciju na visokom nivou održali su BIRN Kosovo i njegovi partneri u okviru Dana zelene energije, kao dio projekta „evropeizacija kosovske agende za zaštitu životne sredine“ koji podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a sprovode Bankwatch, BIRN Kosovo, ERA Group i TV Mreža.