Skip to main content

Author: WeBalkans

EU podržava zelenije zgrade u Prizrenu

Evropska unija obezbijediće Kosovu milion eura bespovratnih sredstava za investicije, kako bi se poboljšala energetska efikasnost zgrada u državnom vlasništvu kao što su vrtići, škole i domovi zdravlja u Prizrenu. Dopunjujući bespovratna sredstva EU, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje suvereni kredit od 5 miliona eura za ovaj projekat, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP/REEP Plus) za Zapadni Balkan.

 

Sporazum o projektu potpisali su kosovski ministar finansija Hekuran Murati i potpredsjednik EBRD-a za bankarstvo Alen Pilu na godišnjem sastanku i poslovnom forumu EBRD-a u Maroku.

 

Podržana je zelena tranzicija Kosova kroz određeni broj unaprijed dogovorenih okvira finansiranja. Za projekte energetske efikasnosti kao što je ovaj u Prizrenu, bespovratna sredstva se obezbjeđuju preko Regionalnog programa za energetsku efikasnost WBIF-a, koji podržavaju EU, bilateralni donatori i sami korisnici. REEP/REEP Plus je naveden u Ekonomskom i investicionom planu Evropske komisije za Zapadni Balkan kao jedan od vodećih projekata za čistu energiju. Takvi projekti značajno doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i poboljšanju životnog standarda i zdravlja građana. Aktivnosti u okviru programa REEP/REEP Plus slede Uredbu EU i ciljeve Zelene agende za Zapadni Balkan i u skladu su sa pet stubova Evropskog zelenog sporazuma.

RCC domaćin ministarske konferencije o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu

Savet za regionalnu saradnju (RCC) organizovao je 12. maja u Tirani ministarsku konferenciju o razvoju turizma na Zapadnom Balkanu. Manifestacija je okupila ministre zadužene za turizam sa Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i druge bitne faktore u turističkom sektoru. Pod nazivom „Uklanjanje prepreka za održivi razvoj turizma“ manifestacija je poslužila kao forum o temama od značaja za regionalni turizam.

 

Skup su otvorili generalna sekretarka RCC Majlinda Bregu; ministarka turizma i životne sredine Albanije Mirela Kumbaro, gradonačelnik Tirane Erion Veljaj i vršilac dužnosti šefa evropske delegacije u Albaniji Aleksis Hupin. Učesnici na četiri tematska panela bili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije; Krešnik Bekteši, ministar privrede Sjeverne Makedonije; Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Rozeta Hajdari, ministarka trgovine i industrije Kosova; i Aleksandra Gardašević-Slavuljica, generalna direktorka u Ministarstvu privrednog razvoja i turizma Crne Gore.

 

Usputna manifestacija pod nazivom „Ovladavanje aktuelnim izazovima u turističkoj industriji“ biće održana 13. maja, a okupiće turističke operatere Zapadnog Balkana, tvorce javnih politika i nacionalne turističke organizacije, koji će razgovarati o izazovima u turističkoj industriji i načinu unaprjeđivanja turističke ponude regiona.

Šopen Piano FEST na Kosovu sa velikim imenima klasične muzike

Jedan od najznačajnijih festivala klasične muzike na Kosovu, Šopen Piano FEST Priština, otvoren je ove godine na Dan Evrope, 9. maja, koncertom svjetski poznatog pijaniste Martina Garsije Garsije. Festival će kosovskoj publici priuštiti više od 15 koncerata, master klasova, radionica, takmičenja za instrumentaliste i kompozitore i drugih kulturnih aktivnosti.

 

Još jedna od posebnosti ovogodišnjeg izdanja Šopen Piano FEST-a Priština je učešće festivala u programu SYNERGY koji podržava Evropska unija kroz program Kreativna Evropa.

 

Dvanaesto izdanje festivala i dalje poziva velike muzičare da nastupaju u Prištini. „I ove godine na festivalu će nastupiti poznati pijanisti kao što su Fransoa Dumon, Florijan Uhlig i Stefan Vladar“, kaže prof. dr Lejla Hadžiju Pula, predsednica festivala i umjetnička direktorka.

 

Festival traje do 8. juna.

EIB obezbedila 300.000 evra za ubrzanje energetske bezbjednosti i zelene tranzicije u BiH

Evropska investiciona banka (EIB), kreditna ustanova EU, obezbijedila je bespovratna sredstva od 300.000 eura Elektroprivredi Bosne i Hercegovine za sprovođenje ekološke procjene lokacije Vlašić za novi vjetropark. Ovom tehničkom pomoći biće olakšana izgradnja vjetroparka snage 50 MW u regionu Travnika, čime će se podržati prelazak na obnovljive, bezbjedne i održive izvore energije, kao i dekarbonizacija lokalne i zapadnobalkanske privrede. Ovo je drugi grant dogovoren za Bosnu i Hercegovinu u okviru novog ogranka EIB Global i pokazuje riješenost Banke da poveća svoju tehničku i finansijsku podršku za rješavanje najhitnijih potreba zemlje i proces zelene tranzicije.

 

U okviru investicionog okvira za Zapadni Balkan, EIB je već obezbjiedila oko 655.000 eura bespovratnih sredstava. Sredstva se koriste za izradu studije izvodljivosti za izgradnju vjetroparka Vlašić, uključujući analizu vjetra, geografska istraživanja, istraživanja u oblasti nulte emisije ugljenika, studiju o društvenom uticaju i izradu tenderske dokumentacije. Od početka krize koronavirusa u februaru 2020. godine, EIB je izdvojila 658 miliona eura kredita za Bosnu i Hercegovinu i šest grantova za podršku održivom razvoju zemlje.

Balkathon 3.0 je u toku

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) raspisao je treći onlajn konkurs za najbolje digitalne ideje i rješenja sa Zapadnog Balkana – Balkathon 3.0. Prijave su otvorene do 24. maja.

 

Ove godine traže se svježe, inovativne i jedinstvene ideje u pet kategorija:

  -E-trgovina (alati za virtuelnu promociju, video i uticajni marketing) –Poljoprivreda, prehrambena tehnologija i ruralni razvoj Obnovljiva/održiva energija (solarna, hidro, geotermalna, energija biomase, vjetra ili plime i oseke) Transport i logistika   Razno (medicinska tehnologija/bio/zdravstvena tehnologija, blockchain i sajber bezbjednost, zabava i kompjuterske igrice, čiste i zelene tehnologije)  

Ekipe koje uđu u uži izbor za Balkathon 3.0 imaće mogućnost dvodnevnog mentorskog programa sa iskusnim stručnjacima i priliku da primijene svoje rješenje u regionu Zapadnog Balkana i osvoje jednu od šest nagrada u iznosu od 10.000 eura iz nagradnog fonda od 60.000 eura – po jednu za svaku od glavnih kategorija i dvije za kategoriju Razno.

 

RCC je prošle godine nagradio šest od 90 timova iz privreda Zapadnog Balkana sa 54.000 eura za njihova najbolja inovativna rješenja u kategorijama pametnih gradova, e-zdravlja, zelenih gradova i e-preduzetništva. Timovi su iskoristili tu finansijsku podršku da u potpunosti razviju svoja digitalna rješenja.

Novi rok za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu

Novi rok za podnošenje prijava za nagradu EU za istraživačko novinarstvo za 2022. godinu za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju je 13. maj u 23:59 časova. Pojedinci ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i iz Turske imaju pravo da se prijave u svim novinarskim formatima (štampanim, internet, radio i TV) koji su objavljeni ili emitovani u medijima u bilo kojoj od ovih zemalja na zvaničnim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine.

 

Mogu da konkurišu istraživačke reportaže vezane za slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu vlasti i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega 5.000 dobija prva nagrada, 3.000 druga i 2.000 eura treća nagrada.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imaju za cilj da odaju priznanje i promovišu izvanredna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog novinarstva u regionu. Nagrade su deo tekućeg projekta poboljšanja kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji finansira Evropska unija.

YEA na Danu Evrope u Briselu

Brojni Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana pozvani su da učestvuju na ovogodišnjem Danu Evrope u Briselu, pridružujući se drugim YEA iz istočnog susjedstva EU i Ambasadorima dobre volje iz južnog susjedstva.

 

Pošto je Evropska godina mladih 2022. postavila mlade u centar pažnje, Mladi evropski ambasadori učestvovali su u događajima koje su organizovale evropske ustanove, uključujući debatu mladih koju je organizovala Generalna direkcija za obrazovanje i kulturu i fudbalsku utakmicu za podršku izbjeglicama širom svijeta koju je organizovala Generalna direkcija za migracije i unutrašnje poslove. Pored učešća u proslavama, YEA sa Zapadnog Balkana takođe su se sastali sa svojim kolegama iz istočnog i južnog susjedstva EU kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za mlade u sva tri regiona, kao i o budućoj saradnji između tih mreža.

 

Svake godine u Briselu se odvija niz aktivnosti javne diplomatije u nedelji koja prethodi 9. maju – Danu Evrope – u slavu mira i jedinstva Evrope. Cilj je da se EU približi ljudima, informišući i podižući svijest o tome šta EU predstavlja: vrijednosti, strukture i ustanove, kao i partnerstvo, saradnju i podršku regionima i zemljama širom svijeta.

 

Ovogodišnji Dan Evrope takođe je važan trenutak da se potvrdi posvećenost EU miru, da se pokaže jedinstvo i solidarnost sa Ukrajinom i ukrajinskim narodom, i da se zauzme za univerzalne vrijednosti kao što su sloboda i demokratija u globalnom poretku zasnovanom na pravilima.

Zapadni Balkan proslavio Dan Evrope

Kao i svake godine tokom više od dvije decenije, 9. maja širom Zapadnog Balkana obiljeležen je Dan Evrope. Građani su mogli da uživaju u aktivnostima kao što su muzički koncerti, umjetničke izložbe i sport. Mladi evropski ambasadori takođe su učestvovali u aktivnostima vezanim za Dan Evrope u gradovima širom Zapadnog Balkana, dajući svoj doprinos kroz radionice, diskusije i akcije podizanja svijesti koje su uključivale teme kao što su ljudska prava, digitalna i zelena budućnost, izgradnja mira i jednakost polova.

 

Dan Evrope obiljeležava potpisivanje „Šumanove deklaracije“ 9. maja 1950. godine. To je bio ambiciozan plan za obezbjeđivanje dugoročnog mira u poslijeratnoj Evropi i smatra se začetkom današnje Evropske unije. U svom govoru u Parizu 1950. godine, tadašnji francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman iznio je svoju ideju o novom obliku političke saradnje u Evropi, koja bi rat između evropskih nacija učinila nezamislivim. Ovaj dan je prilika da se sjetimo Šumanove deklaracije, prvog temeljnog dokumenta u stvaranju današnje EU i da zajedno proslavimo evropske vrijednosti.

Zvuci džeza oživljavaju kulturne prostore

Muzičke inicijative nastale tokom pandemije razvijaju se uz podršku EU

Kada su se mladi Pećanci našli pred izazovom da osmisle nove kulturne događaje koji će privući građane, improvizovali su sa onim što su imali: starom bioskopskom zgradom, renomiranim umjetnicima i volonterizmom. Simbolično, inicijativa kojom je rukovodila nevladina organizacija Anibar usmjerila se na žanr muzike koji se zasniva na improvizaciji – džez. Da bi improvizacija bila još neizvjesnija, planirano je da niz džez koncerata počne krajem 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa. Međutim, uprkos svim preprekama, rođen je „Peja Jazz“, najnovija kulturna aktivnost u gradu.

“Uvijek sam govorio sebi da me u Peć mogu vratiti samo kulturni događaji.”

Ključni čovjek u sklapanju svih djelova Peja Jazz-a bio je Dardan Selimaj, kustos mnogih kulturnih događaja na Kosovu u posljednjih dvadeset godina. Kako on navodi, nije mogao da odoli zamisli o džezu u Peći. „Uvijek sam govorio sebi da me u Peć mogu vratiti samo kulturni događaji“, kaže Dardan o gradu iz kojeg vodi porijeklo i gdje su događaji ove prirode rijetki. „U manjim gradovima u kojima se tokom većeg dijela godine ništa ne dešava, mladi ljudi treba da imaju priliku da vide nastupe koji mogu da ih inspirišu da postanu neko – solo muzičari ili da osnuju bend – i pomjere granice“, kaže Dardan. Sličan put su odabrali brojni muzičari koji su odrasli u Peći. Oni su bili inspiracija Dardanu da prihvati ulogu kustosa jednog događaja kao što je Peja Jazz.

U godini u kojoj je počela pandemija, prepreke u ostvarivanju ove primamljive ideje su bile neizbježne. Koncerti su morali da se završe u ranim večernjim satima, a bio je ograničen i broj posjetilaca, prema pravilima javne bezbjednosti koja su u tom trenutku bila na snazi. Međutim, i takve okolnosti imale su svoju dobru stranu.

„Pošto je 2020. godine kulturna scena bila u potpunom zastoju i pošto umjetnici nisu mogli nigdje da nastupaju, oni su se posvetili stvaranju i napisali nove komade“, kaže Dardan ne uspijevajući da sakrije uzbuđenje u glasu zato što je mogao da istražuje muzičke dragulje koji su nastali tokom lokdauna.

„Bili smo domaćini četiri koncerta na kojima su premijerno svirani novi albumi“, kaže on, ubijeđen da će se tako izuzetan događaj teško ponoviti. Međutim, element za koji se ispostavilo da se može ponoviti godinu dana kasnije, u drugom izdanju, bila je posvećenost kvalitetnim koncertima. Ovoga puta Peja Jazz je otišao izvan granica Kosova, pošto su regionalni izvođači i izvođači iz EU mogli da putuju.

„Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod pokroviteljstvom Anibara mnogo znači za njegovu održivost, kako sa organizacionog stanovišta, tako i za inspirisanje budućih izvođača.“

O projektu

Projekat građansko-javnog partnerstva za inovativno upravljanje javnom infrastrukturom u Peći, Prizrenu i Mitrovici ima za cilj unapređenje trenutnog stanja kulturnih prostora, kao i stvaranje novih širom Kosova. Između ostalog, projekat služi kao značajna intervencija u demokratizaciji kulturne i urbane politike na Kosovu, ali takođe pomaže u omogućavanju većeg učešća građana u javnom životu.

Ulaganje u organizacije, a ne pojedince, zarad zdravih kulturnih događaja

Na kulturni život malog grada kao što je Peć mnogostruko utiče pokretanje jedne ovakve muzičke manifestacije. jPrvo, ugošćavanje Peja Jazz-a u jedinom bioskopu u gradu pomoglo je da se ovo staro zdanje sačuva od potencijalnih intervencija. Drugo, grad je otvoren za druge prekogranične pogodnosti, kao što su povećanje broja turista i kulturna razmjena. Najvažnije od svega je prilika pružena mladim generacijama, da postanu svjesniji svog potencijala, dajući im priliku da vide nastupe renomiranih umjetnika.

„Činjenica da je Peja Jazz organizovan pod pokroviteljstvom Anibara mnogo znači za njegovu održivost, kako sa organizacionog stanovišta, tako i za inspirisanje budućih izvođača“, kaže Dardan, koji volonterima sa zadovoljstvom prenosi svoje znanje o menadžmentu muzičkih dešavanja. On tu misli na uspjehe koje je Anibar pokazao u oblasti animacije, gdje su mladi ljudi od učenja osnova stigli do prikazivanja njihovih animacija na godišnjem festivalu. Anibar se nadovezuje na svoje iskustvo uvođenja novih kulturnih aktivnosti u gradovima kao što je Peć, a sada je već sklopio saradnju i sa drugim organizacijama širom Kosova i izvan njega, kako bi poboljšao trenutno stanje kulturnih prostora. Uz finansijsku pomoć EU, njihov cilj je da kao kulturni akteri budu bolje pripremljeni za upravljanje javnom infrastrukturom i da povećaju saradnju sa lokalnim samoupravama za održivo korišćenje javne infrastrukture, javnih politika i finansija.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Srbiji

Uloga svakoga ponaosob je važna kada na govor mržnje treba reagovati pozitivnim jezikom i uzajamnim poštovanjem. To je bila jedna od ključnih poruka na pokretanju kampanje za podizanje svijesti „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“, koju zajednički vode Evropska unija i Savet Evrope i koja je počela 5. maja u Beogradu.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje koji su usmjereni na zajednice i pojedince u Srbiji, naročito na one iz ugroženih grupa i manjina. Kampanja će se sprovoditi onlajn, preko stranica društvenih mreža, kao i putem javnih događaja. Ove aktivnosti će uključiti javne ličnosti, ustanove i aktiviste, promovišući različitost i ravnopravnost u Srbiji i regionu kroz lična iskustva, svjedočenja i razmjenu dobrih praksi.

 
Ambasadori kampanje protiv govora mržnje u Srbiji su istaknute javne ličnosti u svijetu glume: Milena Radulović, Sandra Silađev, Miloš Timotijević i Slaven Došlo, a kampanju su podržali i Mladi evropski ambasadori. Oni kažu da podržavaju kampanju jer vjeruju da zajedno možemo da napravimo pozitivnu promjenu i učinimo naše društvo inkluzivnijim.  
Kampanja se realizuje u okviru inicijative o promociji različitosti i ravnopravnosti u Srbiji, koja je dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontalni aranžman za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Ovaj program pruža podršku ključnim lokalnim akterima i ustanovama korisnicama u Srbiji i na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje nad manjinama, pripadnicima LGBTI zajednice i drugim ugroženim grupama u srpskom društvu.