Author: WeBalkans
Otvorena izložba „Biti mlad u Srbiji“
U Silosima u Beogradu otvorena je izložba 20 najboljih fotografija nastalih u okviru konkursa „Biti mlad u Srbiji“. Fotografije prikazuju kako mladi ljudi žive u Srbiji, čemu se nadaju i šta vide u svijetu oko sebe, kaže ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre, napominjući da se brojni izazovi 2022. godine vide i kroz objektiv.
Petočlani žiri izabrao je četiri pobjednika među više od 1.000 fotografija pristiglih na konkurs koji su organizovale Delegacija Evropske unije u Srbiji, Nacionalna geografija Srbija, Politikin Zabavnik i Erazmus studentska mreža Srbija. Ovo je jedna od aktivnosti kojom se Delegacija EU u Srbiji pridružila proslavi Evropske godine mladih 2022. godine.
Pobjednička fotografija nagrađena je vaučerom za kupovinu elektronske opreme u vrijednosti od 1.000 eura, drugo mjesto vaučerom od 500 eura, a treće mjesto je dobilo vaučer od 300 eura. Fotografu koji je snimio najbolju fotografiju projekta EU dodijeljena je diploma.
YEA iz Srbije prisustvovali novogodišnjoj proslavi u organizaciji Info centra EU u Beogradu
Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Srbije prisustvovali su 13. januara proslavi Nove godine koju je organizovao EU info centar u Beogradu. Proslava je takođe bila prilika da se YEA upoznaju sa ambasadorom EU u Srbiji Emanueleom Žiofreom i da posjete izložbu „Biti mlad u Srbiji“. Zatim je uslijedila svečanost dodjele nagrada u organizaciji Delegacije EU u Srbiji zajedno sa Nacionalnom geografijom Srbija, Politikinim Zabavnikom i Erazmus studentskom mrežom Srbija.
Ovaj događaj je zaključio 2022. godinu kao Evropsku godinu mladih i uveo 2023. godinu, Evropsku godinu vještina.
Stavljanje više mjesta za sto
Ekonomski uticaj COVID-19 bio je ozbiljan za mala preduzeća svuda. U Crnoj Gori je finansijska pomoć Evropske investicione banke, banke EU, napravila veliku razliku. „To je bilo posebno važno za očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta“, kaže Irena Radović, izvršna direktorka Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore (Investment and Development Fund of Montenegro), koji se udružio sa Evropskom investicionom bankom za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). „To je bilo presudno i za razvojne projekte koji doprinose stvaranju nove ekonomske vrijednosti i oporavku naše privrede u postpandemijskom periodu.
„Pandemija je bila teško vrijeme za sva preduzeća, uključujući i nas.”
Jedan od biznisa koji je podržan kroz ovaj fond bila je kompanija za namještaj Doding. Doding se skoro tri decenije bavi proizvodnjom namještaja po mjeri i iz malog porodičnog preduzeća prerastao je u preduzeće sa preko 90 zaposlenih. Preduzeće je počelo 1998. godine sa proizvodnjom namještaja po mjeri, od lameliranih materijala, iverice i drveta. Od tada, kompanija je porasla i sada se bavi i velikim projektima poput hotela, stambenih kompleksa i poslovnih prostora. Kompanija zapošljava stručnjake iz oblasti arhitekture, dizajna, proizvodnje namještaja, prodaje, tehnologije, proizvodnje, marketinga i finansija. Pored dva proizvodna pogona, Doding ima izložbene salone u Citi Kvartu, Podgorici i Radanovićima, gdje su kroz dizajn enterijera i namještaja predstavljeni njihovi dizajnerski i proizvodni kapaciteti.
Preduzeće vodi arhitektica Ana Pejović, zajedno sa suprugom Brankom, građevinskim inženjerom. Njihova kompanija stalno raste i kada je počela pandemija COVID-19 planirali su da dalje ulažu u tehnologiju. Međutim, kako Ana objašnjava, pad prihoda zajedno sa neizvjesnošću izazvanom pandemijom spriječili su ih da dalje investiraju. „Pandemija je bila teško vrijeme za sve kompanije, uključujući i nas“, kaže Ana.
Međutim, upravo u to vrijeme čuli su za priliku za povoljan kredit Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore uz podršku Evropske investicione banke, kreditnog ogranka EU. Prijavili su se i dobili su kredit kojim su kupili kompjuterizovani i tehnološki visoko napredni CNC rezač kao i kompjuterizovanu jedinicu za farbanje namještaja po najnovijoj tehnologiji.
„Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima.”
O projektu
Crnogorska mala preduzeća mogu i dalje da se oslanjaju na Evropsku investicionu banku za podršku na svom putu ka modernoj, digitalnoj, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Prisustvo Banke je sada poboljšano kroz njenu novu filijalu, EIB Global.
Dokaz za to je ugovor od 100 miliona eura sa Investicionim razvojnim fondom za klimatski prihvatljiva i energetski efikasna ulaganja lokalnih malih i srednjih preduzeća potpisan od 2021. On otvara novi izvor prijeko potrebnog finansiranja klimatske i ekološke održivosti kako bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne privrede i njeno odvajanje od fosilnih goriva.
Ana objašnjava da su ove dvije mašine bile od velike pomoći za dalji održivi rast njihovog poslovanja u teškim pandemijskim i postpandemijskim vremenima. „Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima“, kaže ona.
Sada, pored redovnih aktivnosti, kompanija radi na uvođenju nove linije proizvoda pod nazivom Doding Outdoor, koja će nuditi baštenski i plažni namještaj. Za to rade na inovativnom i ekološki prihvatljivom pristupu gdje planiraju da koriste ostatke drveta iz svojih glavnih proizvodnih aktivnosti. Dodingovi planovi uključuju dalje širenje na regionalnom i tržištu EU. Iako već imaju međunarodne klijente, žele da povećaju izvoz kompanije i postanu regionalni brend.
Komisija objavila izvještaj o zdravlju i dobrobiti muzičara
U okviru svoje inicijative „Muzika pokreće Evropu“, Evropska komisija je objavila izvještaj „Zdravlje i dobrobit profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca u EU – uvidi iz istraživanja za javnu politiku i praksu“. Izvještaj otkriva da postoji nekoliko faktora rizika za zdravlje i blagostanje profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca u EU, te da je potrebna akcija na mnogim frontovima kako bi se zaštitili.
Iako se u izvještaju ističu glavni rizici za fizičko i mentalno zdravlje profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca, on takođe daje primjere uspješnih intervencija i akcija za rješavanje ovih rizika (javnih politika i praksi) iz nekoliko država članica EU. Izvještaj izvlači ključne lekcije iz istraživanja o javnim politikama i daje preporuke za politike i prakse koje mogu poboljšati fizičko i mentalno zdravlje i bezbijednost muzičara i muzičkih stvaralaca u EU u pogledu obrazovanja, prevencije i liječenja.
Ispričajte nam svoju priču o evropskom nasljeđu – novi poziv za finansiranje Dana evropskog nasljeđa 2023.
Inicijativa „Priče o evropskoj baštini“ ustanovljena je za dodjelu bespovratnih sredstava za inovativne projekte koje su razvile lokalne zajednice širom Evrope. Organizuju ga Evropska komisija i Savjet Evrope.
Dani evropske baštine su događaji koji okupljaju građane Evrope kako bi proslavili, podijelili i podržali rad koji preduzimaju zajednice širom Evrope. Njihova panevropska priroda pomaže da se istaknu veličina i vrijednost evropskog kulturnog nasljeđa. Sa inicijativom Priče o evropskom nasljeđu, zajednice širom kontinenta su pozvane da podijele svoje posebne priče o evropskom kulturnom nasljeđu.
Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine. Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu na engleskom ili francuskom jeziku.
Susret ambasadora Satlera i Udruženja poslodavaca FBiH o rastu i reformama konkurentnosti
Šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u BiH, njegova ekselencija Johan Satler sastao se 12. januara 2023. godine sa predsjednikom, direktorom i grupom članova Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Sastanak je imao za cilj razmjenu informacija o aktuelnim dešavanjima i tekućim/predstojećim inicijativama Kancelarije EU u BiH i Udruženja, kao i da se prevaziđu glavne prepreke povećanju rasta i konkurentnosti i preokrenu trendovi emigracije i nestašice radne snage. Ambasador Satler istakao je da je za novoformirane vlasti BiH dodjela statusa kandidata za prijem u EU mogućnost za suočavanje sa dugogodišnjim izazovima i sprovođenje ključnih reformi.
Svi učesnici sastanka složili su se oko toga da nedovoljan ekonomski rast, stagnacija prihoda po glavi stanovnika i visoka zvanična nezaposlenost – praćena nestašicom radne snage u nekim ključnim sektorima – predstavljaju glavne izazove sa kojima se danas suočavaju preduzeća u BiH. Globalne promjene koje su podstakle inflaciju dodatno utiču na pogoršavanje ovih problema koje treba hitno riješiti, uključujući i zakonodavne promjene na različitim nivoima vlasti. Potrebne su dodatne promjene kako bi se još ojačalo poslovno okruženje, uključujući ciljane intervencije u određenim sektorima, drvnoj i mliječnoj industriji, transportnim uslugama itd.
Dogovoreno je da će Kancelarija EU u BIH i poslodavci sarađivati u sprovođenju reformi koje moraju biti inkluzivne i voditi računa o zahtjevima za integraciju u EU, kao i da se češće sastaju, kako bi razgovarali i razvijali predloge reformi koji bi – jednom usvojeni i sprovedeni – unaprijedili ekonomsko blagostanje zemlje i približili BiH EU.
Putovanje vrijedne Romkinje koja brine o svom sinu sa invaliditetom
Tokom 25 godina, Blerta Lušnjari iz Albanije je putovala tamo-amo između Albanije i drugih zemalja, motivisana obezbjeđivanjem odgovarajuće zdravstvene zaštite za svog sina. Antonio je rođen sa invaliditetom i ima kompleksno stanje, a Blertin rodni grad, Elbasan, nije imao ni kapacitete za ispravnu dijagnozu niti pružanje besplatnih medicinskih usluga za osobe sa invaliditetom. Sa Blertinom ekonomskom situacijom, bilo joj je nemoguće da plaća privatne ljekare.
Bez prave dijagnoze, bilo je strašno. Blerta nije mogla da se brine o Antoniju kako treba bez poznavanja terapije ili ljekova koji bi mogli da mu pomognu da ublaži bol. Niti je znala kako da obezbijedi pristojan život u budućnosti. U potrazi za boljom medicinskom njegom, ponovo su otišli u inostranstvo i konačno uspjeli da dobiju dijagnozu – paraplegija i lakši intelektualni nedostatak – i obezbijede odgovarajuću njegu. Međutim, bez riješenog statusa, morali su da se vrate kući u Albaniju. „Kada smo bili u inostranstvu, doktor je Antonija posjećivao jednom nedeljno i imao je fizioterapiju. Ali kada smo došli u Albaniju, takve usluge nije bilo: baš ništa. Dakle, njegovo stanje se pogoršalo.”
„Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju djecu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedjelje u kući jedne osobe, a sljedeće u kući druge.”
Mnogi ljudi sa Zapadnog Balkana odlaze u inostranstvo da traže posao, ali se Romi suočavaju sa posebnim izazovima reintegracije kada se vrate. Najčešći izazov koji su povratnici u regionu prijavili, uključujući Albaniju, je zapošljavanje, a zatim nedostatak pristojnog stanovanja i pristup obrazovanju. U Albaniji nije postojao program socijalne zaštite koji je bio usmjeren na povratnike. U Elbasanu, Blerta je bila bez kuće i posla, a sada je imala dvoje djece za izdržavanje. Nedostatak formalnog obrazovanja otežavao joj je pronalaženje profitabilnog posla i predstavljao izazov za papirologiju potrebnu za stabilan život. „Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju djecu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedjelje u kući jedne osobe, a sljedeće u kući druge“, kaže Blerta.
Uprkos svim izazovima, Blerta je i dalje bila puna pozitivne energije koja se ogleda u toplini i brizi za svoju porodicu: njen glavni cilj je bio da ispuni sve potrebe svoje djece. Pridružila se mnogim aktivnostima NVO razvijenim za žene i njihovu integraciju u društvo, a posebno je bila uključena u program stručnog osposobljavanja za žene povratnice. Projekat je nazvan „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivnoj socio-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“, finansiran od strane EU, a implementiran od strane UNDP-a. Mirjeta Ramizi iz UNDP Albanije objašnjava da je Blerta bila aktivno uključena u mnoge projektne aktivnosti. Jedna od aktivnosti bila je i poslovna ideja za proizvodnju i marketing prirodnog, ručno rađenog sapuna. Zajedno sa drugim ženama, Blerta se obučavala za ovaj zanat i dobijala sirovinu i pomoć u marketingu. Ova zarada je u početnoj fazi i dobro se odvija, ali, prema Mirjetinim riječima, dame imaju veće ambicije, a njihova novoosnovana kompanija želi da proširi svoje tržište.
Kao ambiciozna i vrijedna žena, Blerta se uključila i u još jedan program, fokusiran na razvoj individualnih poslovnih ideja. Otkako se vratila u Albaniju, zarađivala je za život od popravke i preprodaje polovne robe. Sada, uz podršku projekta, planira da ovu honorarnu djelatnost pretvori u potpuno razvijen posao. Projekat joj pomaže da razvije poslovni plan za otvaranje lokala ili pokretne prodavnice nalik na prikolicu za prodaju polovne robe.
„Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika.”
O projektu
Projekat „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivne socio-ekonomske integracije povratnika na Zapadnom Balkanu“ dio je Višedržavnog akcionog programa Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II koji je povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope, da podrži osnovna prava Roma i drugih ugroženih povratnika, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Projekat se bavi reintegracijom značajnog broja povratnika iz EU posljednjih godina, pošto su zemlje Zapadnog Balkana proglašene „sigurnim zemljama porijekla“. Projekat blisko sarađuje sa lokalnim institucijama odgovornim za pružanje usluga za reintegraciju povratnika, sa fokusom na pripadnike romske i egipćanske etničke manjine, kao i sa lokalnim akterima civilnog društva i lokalnom poslovnom zajednicom. Zajednica povratnika se smatra i korisnikom i partnerom tokom implementacije, u cilju stvaranja vlasništva nad aktivnostima od strane samih povratnika.
U Albaniji projekat pruža podršku u opštinama Berat, Devol i Fier, gdje je broj povratnika veći nego u drugim opštinama. Osim direktne pomoći povratnicima, koja se realizuje u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, projekat takođe pruža podršku lokalnoj i centralnoj vladi Albanije u izradi strategija i akcionih planova za rješavanje potreba povratnika. Mirjeta iz UNDP-a objašnjava da su ekonomska kriza izazvana ratom u Ukrajini i ranije krize izazvane pandemijom COVID-19 skrenule pažnju vlade na ova neposredna pitanja. „Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika“, kaže ona.
Blertin sin, koji sada ima 17 godina, je mnogo bolje. Redovno prima fizioterapiju kod kuće i u lokalnom centru, podržan kroz projekat UNDP-a uz finansiranje EU i Fonda za održivi razvoj. On ima pristup boljoj medicinskoj njezi i još uvijek je okružen porodicom punom ljubavi koja posvećuje pažnju njegovom razvoju i brizi. Blertina ćerka Leje, sada desetogodišnjakinja, interesuje se za jezike, osvojila je nekoliko medalja u trčanju i voli da provodi vrijeme sa bratom. Međutim, porodica se i dalje suočava sa problemima stanovanja, tražeći dom sa osnovnim sadržajima koje mogu priuštiti. Blerta kaže: „Najveći san je da imam kuću za svoje dvoje djece, da i kada nisam sa njima, oni budu organizovani i žive pristojnim životom.”
Reforma pravosuđa za stabilne institucije u Srbiji
Studija o situaciji i potrebama ruralne omladine u Sjevernoj Makedoniji
Mladi evropski ambasador (Young European Ambassador – YEA) iz Sjeverne Makedonije, Damjan Zlatanovski, organizovao je događaj u znak podrške cilju br. 6 od 11 evropskih ciljeva mladih, „Pokret ruralne omladine naprijed” (“Moving rural youth forward”). Manifestacija je organizovana u saradnji sa Evropskom kućom Kriva Palanka.
Profesori sa Fakulteta poljoprivrednih nauka i prehrane Univerziteta Svetog Ćirila i Metodija (UKIM) vodili su dvije fokus grupe na kojima je ukupno 14 mladih ljudi između 15 i 24 godine razgovaralo o izazovima i potrebama ruralne omladine; izgledima mladih za pristojan život, uključujući mogućnosti zapošljavanja i obuke, angažovanje u poljoprivredno-prehrambenim sistemima, njihove odluke o mobilnosti, njihove uloge inovatora, doprinos ruralnom razvoju, kao i njihove težnje u pogledu socijalne uključenosti i učešća u političkim procesima.
Glavni cilj je bio da se pruži uvid u moguća rješenja za informisanije donošenje odluka na nivou politike, da se identifikuju političke preporuke za podsticanje mladih da ostanu ili se vrate u ruralna područja i da se podrže mladi da postanu vidljiviji kao nosioci promjena u poljoprivredno-prehrambenim sistemima, kao i povećanje njihovog doprinosa ruralnom razvoju zemlje.









