Bogdanci je mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Područje je poznato po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. Iz tog razloga je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.
“Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”
Robert Sarlamanov, KfW Development Bank
Vjetropark je na lokaciji izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.
U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.
Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.
“Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.“
Goce Džambalovski, Elektrane Sjeverna Makedonija
Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.
Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.
O projektu
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.
Photo credits: WBIF
Vjetropark je na lokaciji izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.
U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.
Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.
Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.
Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.
O projektu
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.
Photo credits: WBIF
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
