Skip to main content

Area of Cooperation: Education and training

Povratak tradicionalnim zanatima

Written on . Posted in Priče.

Crnogorska drvena brodogradnja postaje svjetski brend

Petar Bokovac je neko vrijeme bio jedini zanatlija na crnogorskom primorju koji je koristio drevnu tehniku ​​izrade drvenih barki. Nije nikada imao formalnu obuku za brodogradnju, ali od 1960-ih nudi usluge popravke brodova koristeći tradicionalni zanat izrade drvenih barki u svojoj radionici Bokovac Kalafat u Baru.

Na popravci barki nije se nikad moglo mnogo zaraditi. Ipak, prije dvadesetak godina Petar i njegov sin Nenad izgradili su svoju prvu ribarsku barku, tešku 30 tona. Tada je Miroslavka, Nenadova supruga odlučila da se uključi u rad firme te podigne posao na novi nivo, pretvarajući Bokovac Kalafat radionicu u svjetski brend. Miroslavka se bavila marketingom za drvene barke koje su proizvodili njen suprug i njegov otac, promovišući njihov zanat – kao važan element kulturnog nasljeđa i turističkog potencijala – u lokalnoj zajednici, među predstavnicima vlasti i na međunarodnom tržištu.

“Ono što možemo ponuditi je naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Domaća umjetnost predstavljena svijetu

Miroslavka prepričava kako je naišla na rezerve kod lokalne zajednice kada je prvi put predstavila ideju o promociji proizvodnje drvenih brodova u tradicionalnom stilu. „Postavljali su pitanje ko bi bio zainteresovan za naše drvene brodove u ovim vremenima modernih jahti i napredne tehnologije“, kaže ona.

Međutim, ona je bila ustrajna. “Mislila sam da možemo ponuditi naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Da bi zadržala ekskluzivnost brenda, porodica Bokovac mora ispuniti uslov da više od 80% materijala koji se koristi za izradu barke mora biti crnogorskog porijekla. Drvo koje uglavnom koriste za gradnju je dud, koji je dobro poznat duž crnogorskog primorja i koji u porodici Bokovac zovu „crnogorska tikovina“. Izuzetno je lagan, ali i snažan, što je ključno za kvalitet finalnog proizvoda, jer drvo mora proći značajnu obradu prije nego što se koristi za pravljenje barki. Miroslavka kaže: „Nije uvijek lako kupiti dud, ali kako sve više ljudi na našim prostorima zna da su ti materijali potrebni, sve češće dobijamo pozive od ljudi koji nude na prodaju stabla duda koja imaju na svom imanju.”

Najveće interesovanje medija u Crnoj Gori i regionu vezano za brodogradnju, u proteklih nekoliko godina, izazvala je vijest da je Bokovac Kalafat Radionici ukazano povjerenje od strane kraljevske porodice Abu Dabija, kroz narudžbu za tri broda: jedan manji sa motorom, drugi samo metar duži od prvog, a treći 10 metara duži. Nenad i Petar su vrijedno radili sa svojim timom kako bi ispunili sve uslove i kako bi brodovi bili napravljeni na vrijeme. Dopremanjem brodova u Emirate, porodica Bokovac je postala svjetski prepoznatljiv brend.

„Projekat ReLOaD nam je pomogao u daljnjoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomoglo nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije.“

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Nedavno je radionica Kalafat udružila snage sa projektom ReLOaD koji finansira EU i započela misiju promocije svoje tradicije duž cijelog crnogorskog primorja. Taj Cattaro Sail Project je mladima ponudio obuku o brodogradnji, te promociju jedrenja putem publikacija i društvenih mreža. Veliko finale je ozvaničeno manifestacijama „Dani jedra“ i Kotorska regata. Makete barki iz ovog projekta donirane su Pomorskom muzeju, čime je napravljen veliki korak ka očuvanju ovog istorijskog umijeća i njegove vrijednosti za turizam. Miroslavka kaže za Kalafat radionicu „Projekat ReLOaD je pomogao u daljoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomogao nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije”.

Riječ kalafat može se naći na grčkom i arapskom jeziku, a od davnina se odnosi na brodskog majstora koji stavlja kučinu između dasaka. Kasnije se ovaj izraz počeo odnositi na najiskusnije i najcjenjenije brodograditelje. Radionica Bokovac je jedina u svijetu koja ima pravo na korištenje naziva “Kalafat”. Za njih je čast da održavaju ovu tradiciju, baš kao što je čast za cijelu Crnu Goru.

‘Udhë’ pronalazi način da ponudi grupni prevoz na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Grupa mladih inovatora pokreće aplikaciju za organizovanje dijeljenog prevoza uz podršku EU

Dok je studirao u Prištini, Eroll Gorçi je morao da putuje nekoliko puta nedjeljno iz svog rodnog grada Peći, udaljenog otprilike 80 km. Taksiji su bili preskupi, a autobusi nedovoljno česti. Kao i mnogi drugi putnici, on je zbog toga pokušao alternativna rješenja, provjeravajući hoće li se neko od njegovih prijatelja ili rođaka voziti do glavnog grada, kako bi mogao da se odveze s njima.

Eroll je bio student informatike i tehnologije i kako je razvijao svoje IT vještine shvatio je da bi popunjavanje praznine u međugradskom transportu platformom za dogovaranje zajedničkog prevoza mogla biti zanimljiva poslovna prilika. I tako je počela Udhë, (riječ znači „put“ ili „putovanje“ na albanskom), prva aplikacija za organizovanje grupnog prevoza u južnom dijelu Balkana koja povezuje vozače sa putnicima.

“Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih mreža prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je.”

Eroll i njegovi prijatelji prvi put su razgovarali o ovoj ideji prije nekoliko godina i prvobitno su se dogovorili da pokrenu stranicu na društvenim mrežama na kojoj bi ljudi koji su bili zainteresovani za dijeljenje vožnje mogli komunicirati i dogovoriti zajednička putovanja. “Htjeli smo pristup prvo testirati putem društvenih medija prije nego što smo krenuli s razvojem aplikacije, i uspjelo nam je,” kaže Eroll.

Grupa za dijeljenje prevoza na Facebooku je u kratkom periodu okupila oko 10.000 članova. To je pokazalo da su ljudi zainteresovani, a tim je prepoznao priliku za razvoj profesionalne usluge. Počeli su da razvijaju aplikaciju za vozače i putnike početkom 2020. Kako su imali vrlo malo iskustva u ovoj vrsti poduhvata, prijavili su se projektu VentureUP koji finansira EU, za tehničku pomoć sa fokusom na izradu prototipa. Eroll i njegov tim imali su koristi od vebinara, alata za marketing, poslovnog modeliranja i finansiranja koji su bili od pomoći u izgradnji njihove stručnosti. Osim toga, fokusirali su se na sistematsko prikupljanje podataka koji su ponudili mnogo čvršću osnovu za izgradnju povjerenja u njihov poslovni model i pokretanje aplikacije.

“Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje.”

O projektu

VentureUP – Inkubator projekata Univerziteta u Prištini podržan od strane Evropske unije na Kosovu pruža studentima i novim biznisima priliku da razviju preduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i povećaju svoje šanse za značajno zaposlenje na Kosovu. Tokom prvog inkubacionog programa u 2019. godini, sedam novih poslovnica sa ukupno 23 člana tima završilo je program. Od toga, četiri nova preduzeća registrovana su kao legalna preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 15 ljudi. U 2020. godini bilo je 12 novoosnovanih biznisa sa 31 članom tima koji su završili drugi program inkubacije. Kao rezultat toga, registrovano je pet legalnih preduzeća koja ostvaruju prihode i zapošljavaju ukupno 18 ljudi.

Aplikacija je na tržištu na Google Playu i Apple trgovini od januara 2021. Online zajednica sada ima preko 30.000 pratilaca putem društvenih mrežama i blizu 15.000 korisnika mobilne aplikacije. Dnevno rješavaju transportne probleme za nekoliko stotina putnika. Tim od četiri osobe sada traži značajniji promet i pomoć u osiguravanju zavidne investicije za proširenje. Oni planiraju pokrenuti uslugu u Albaniji i na balkanskim tržištima gdje je propala najveća platforma EU za dijeljenje vožnje.

Eroll objašnjava da u obrazovnom sistemu Kosova nedostaje podučavanje o preduzetništvu i načinima razvijanja ideje u proizvod, te načinima da se ideje unovče. Za njega su inkubator projekti stoga ključni u omogućavanju prvih koraka u poslovanju i poduzetništvu. „Podrška koju je pružila Evropska unija bila je ključna u razvoju i oživljavanju naše ideje“, kaže on.

Obrazovanje dostupno svima na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Projekat EU za inkluzivno obrazovanje na Kosovu nudi podršku djeci sa posebnim potrebama i iz ugroženih zajednica. Arti je 12-godišnji dječak koji je tvrdoglav kad je u pitanju njegova nezavisnosti. Živi s Downovim sindromom, genetskim poremećajem uz koji se obično vezuju poteškoće u učenju. Tek tokom njegovog života kosovski zakon se promijenio tako da djeca sa Daunovim sindromom i druga djeca s posebnim potrebama mogu da pohađaju redovnu školu. Učenici poput Artija sada uče u novoj eri. Veliki izazov predstavlja uključenje djece s posebnim potrebama u redovne škole , pogotovo kad toj djeci nije obezbijeđen asistent u nastavi. Kako takvog asistenta ova škola nije mogla obezbijediti, u Artijevom slučaju tu ulogu u nastavi preuzela je njegova majka. To je trajalo nekoliko godina sve dok nije pokrenut projekat Obrazovanje za sve koji je finansirala EU da bi Artiju i drugoj djeci sa posebnim potrebama obezbijedio asistenta u nastavi u njegovoj školi. „Uz pomoć posvećenog asistenta u nastavi, Arti je uspio da bude potpuno nezavisan od mene i da razvije svoje vještine ispunjavajući većinu ciljeva iz svog individualnog plana učenja“, kaže Artijeva majka Florentina.

 „Djeca sa posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama.”

Artiju u njegovim svakodnevnim školskim aktivnostima pomaže Xhenneta Shabani, diplomac pedagoškog fakulteta koji se pridružio projektnom timu kao pripravnik. Čim je počela s radom, zajedno sa Artijevom razrednicom, osmislila je individualni plan učenja za Artija i započela s njegovom realizacijom. „Djeca s posebnim potrebama suočavaju se s različitim izazovima: neka od njih mogu imati poteškoća s čitanjem, neka s matematikom ili drugim predmetima. Stoga osmišljavamo i implementiramo individualni plan učenja za svako dijete sa posebnim potrebama“, kaže Dženeta. Xhenneta pomaže Artiju tokom časa i sve vrijeme je prisutna u učionici zajedno s redovnim nastavnikom. Osim što radi sa Artijem, podržava i drugu djecu. Njen dugogodišnji profesionalni plan je da radi kao školski savjetnik, pa je iskustvo koje je stekla na ovom projektu izuzetno dragocjeno. „Možda je najbolji dio mog angažmana na ovom projektu to što ću, kada počnem raditi kao školski savjetnik, moći prenijeti sva znanja, stečena tokom ovog projekta, u školu u kojoj radim, tako da i drugi nastavnici i djeca mogu imati koristi od njega ,” kaze ona. Projekat Obrazovanje za sve sprovodi češka nevladina organizacija (NVO) Ljudi u nevolji i partneri sa Kosova. Njomza Emini iz People in Need objašnjava koliko je projekat neophodan za djecu s posebnim potrebama na Kosovu. „Imali smo slučajeve da su škole oklijevale da primaju djecu s posebnim potrebama, jer im je potrebna posebna pažnja, a školama nedostaje pomoćno osoblje. Čak i kada bi imali vremena za njih, redovnim nastavnicima nedostaje posebna obuka o rješavanju potreba ove djece“, kaže Njomza. Njen projekat stoga vodi program koji uključuje 42 pripravnika koji podržavaju 250 djece poput Artija koja imaju posebne potrebe ili su iz ugroženih zajednica. Projekat takođe nudi obuku redovnim nastavnicima o inkluzivnom obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Do sada je projektom obučeno preko 150 nastavnika, a do kraja projekta planiraju obučiti do 225. Obuka je obuhvatila teme kao što su principi inkluzije, komunikacija sa djecom sa posebnim potrebama, te prepoznavanje i rješavanje slučajeva vršnjačkog nasilja. „Obuku su prihvatili s entuzijazmom direktori škola i nastavnici koji su učestvovali u njoj“, kaže Njomza.

 „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu.”

O projektu Projekat Obrazovanje za sve koji finansira EU pokrenut je 2018. godine i fokusira se na pravo na jednako obrazovanje za djecu i adolescente sa posebnim potrebama i one poput Roma koji dolaze iz ugroženih zajednica. Finansiran u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR), projekat sprovodi češka nevladina organizacija People in Need, u partnerstvu sa kosovskim nevladinim organizacijama Autizmi Flet i The Ideas Partnership. Prilikom osmišljavanja obuke za nastavnike, projekat je koristio iskustvo odjeljenja za obrazovanje „Varianty” u People in Need u Češkoj Republici i njihovo korišćenje smjernica Evropske agencije za inkluzivno obrazovanje. „Postoje značajne praznine u inkluzivnom obrazovanju na Kosovu, i kako naše institucije ne uspijevaju da popune te praznine, podrška EU i drugih donatora je veoma važna u tom procesu“, kaže Njomza. Projekat ima još jednu komponentu usmjerenu na unapređenje inkluzivnog obrazovanja na institucionalnom nivou. Platforme za inkluzivno obrazovanje postavljene su na svakoj lokaciji projekta uključujući lokalne dioničare kao što su opština, organizacije za ljudska prava i roditelji. Platforma inkluzivnog obrazovanja u gradu Janjevo/Janjevu, uspjela je da obezbijedi održivost programa stažiranja njegovim uključivanjem u opštinski budžet i nakon završetka projekta. U Obiliću su uspjeli da renoviraju namjensku učionicu za djecu sa posebnim potrebama uz podršku opštine.

Putovanje kroz vrijeme: kako je škola u Skoplju ušla u digitalno doba

Written on . Posted in Priče.

Kako su velike infrastrukturne investicije ustupile svoje resurse za finansiranje modernih, digitalnih nastavnih alata u školi u Sjevernoj Makedoniji. Jedna od najstarijih škola u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, Skoplju, zove se 25. maj. Izgrađena je 1967. godine, trenutno ima oko 1.500 učenika. Gotovo 50 godina na njoj nisu vršene nikakve značajnije obnove. Prozori, toaleti, krov, pa čak i stolice i stolovi bili su isti kao 1970-ih, zbog čega je škola izgledala gotovo kao muzej. Fadil Murtezani je pohađao ovu školu dok je bio dijete, 1970-ih godina. Sjeća se da je tada škola slovila za jednu od najopremljenijih u gradu. Četrdeset godina kasnije, 2011. godine, Fadil postaje direktor te škole. “Krov je prokišnjavao, zimi smo imali problema sa hladnoćom, a čak su još uvijek tu i stolica i klupa za kojima sam sjedio kao đak. Vidio sam svoje ime na njemu”, kaže on s dozom nostalgije. Zajedno sa novim menadžerskim timom, Fadil je preuzeo inicijativu da se stvari hitno poboljšaju.

“Infrastrukturna ulaganja za školu ustupila su svoje resurse za finansiranje modernih, digitalnih nastavnih alata.”

Ušteda energije i ulaganje u digitalne alate Radovi na renoviranju prvobitno su započeli na inicijativu roditelja. Počeli su sa manjim renoviranjem, krečenjem školske ograde i sređivanjem školskog dvorišta. Međutim, ovo je bilo daleko od dovoljnog. Školi su bili potrebni mnogo značajniji radovi, a nije bilo sredstava. Međutim, polet i entuzijazam lokalne zajednice zadobili su pažnju Ministarstva prosvjete i nauke, koje je ubrzo odobrilo zahtjev za renoviranje i rekonstrukciju škole i to je bilo finansirano uz podršku Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). WBIF je platform, vođena od strane EU, koja ujedinjuje resurse iz različitih izvora, uključujući Evropsku komisiju, bilateralne donatore i međunarodne finansijske institucije. Zahvaljujući tim ulaganjima, škola 25. maj je obnovila krov i fasade školske zgrade, zamijenila prozore i renovirala podne površine i sisteme grijanja i električne energije. Ova ulaganja su posebno poboljšala energetsku efikasnost škole, omogućavajući joj da uštedi energiju i da unaprijedi nastavu. Ušteda energije, više od 100% godišnje, ostvarena ovim investicijama, oslobodila je finansijska sredstva koja su tada namijenjena za druge potrebe.

„Naši časovi su sada zanimljiviji, a mi se mnogo više zabavljamo; smatramo se sretnicima i ponosni smo na našu školu.”

O projektu Renoviranje škole 25. maja dio je većeg projekta koji uključuje izgradnju 70 novih objekata fizičkog vaspitanja u osnovnim i srednjim školama i renoviranje 60 osnovnih i srednjih škola širom Sjeverne Makedonije. U projekat se ulagalo i iz grantova i iz zajmova koji su obezbjeđeni posredstvom Investicioniog okvira za Zapadni Balkan uz podršku EU. Ovo je uključivalo dva granta stavljena na raspolaganje od strane WBIF bilateral donor , kao i dva zajma u ukupnom iznosu od 42,5 miliona eura od Council of Europe Development Bank (CEB). O WBIF-u Western Balkans Investment Framework (WBIF) je platforma za koordinaciju donatora koja ujedinjuje sredstva iz različitih izvora, uključujući Evropsku komisiju. WBIF obezbjeđuje finansiranje i tehničku pomoć za strateške investicije u sektorima : energy , environment, social, transport, i digital infrastructure. Takođe podržava inicijative private sector development. To je zajednička inicijativa EU, finansijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada Zapadnog Balkana. Bolji pristup za sve Nastavnici i učenici škole sada imaju novi namještaj i nastavnu opremu, kao što su interaktivne ploče i video projektori u svakoj učionici, čime se poboljšavaju digitalne vještine učenika. „Naši časovi su sada zanimljiviji, i mnogo se više zabavljamo, smatramo se sretnicima i ponosni smo na našu školu“, kaže Anila Ibishi, učenica devetog razreda škole. Ovo renoviranje poboljšava ne samo digitalni pristup školi već i fizički, koji je od velikog značaja za učenike sa invaliditetom. Škola važi za jednu od vodećih u regiji i druge obrazovne institucije u Sjevernoj Makedoniji uzimaju je kao referentnu tačku za pristup adekvatnoj obrazovnoj infrastrukturi. Postizanje evropskih obrazovnih standarda u školi 25. maja privuklo je pažnju svih i praćeno je prijemom novih učenika. Fadil ponosno kaže: “Broj upisanih đaka je takođe značajno porastao nakon renoviranja, pogotovo kako se upisuju u školu i djeca koja su iz drugih opština”.

Djevojke osmišljavaju vlastitu budućnost u ICT-u

Written on . Posted in Priče.

Sve veće mogućnosti za mlade u rastućem sektoru: Program obuke koji podržava EU pomaže pokretanju tehnoloških karijera na Kosovu. Na Kosovu, visoka nezaposlenost je trajni izazov, ali to je realnost koja posebno pogađa mlade ljude: skoro polovina mladih, mlađih od 24 godine je bez posla i mnogi traže prilike u inostranstvu. Međutim, jedna 20-godišnja grafička dizajnerica odbila je da se preda ovoj mračnoj stvarnosti i našla je posao prvom prilikom. „Radila sam na nekom poslu kada sam dobila poziv iz IKT start-up kompanije da radim na kratkoročnom projektu. Kada je taj projekat uspješno završen u roku, to je otvorilo put za moj stalni angažman gdje i dan-danas zadovoljno radim “, kaže Arbra Šalja, ostvareni radnik u AmamStudiju u Prištini.

“Uživam u svom kreativnom okruženju  koje mi omogućava da prikazujem svijet onako kako ga ja vidim.”

Tržišno orijentisano stručno mentorstvo u školama U posljednje dvije godine proces učenja novih vještina se ubrzao za Arbru jer kombinuje pohađanje univerzitetske nastave iz grafičkog dizajna sa radom za klijente u studiju. Njena odlučnost nije prošla nezapaženo dok je pohađala program obuke na kom je mentor bio njen trenutni poslodavac. Zajedno sa ostalim studentima, Arbra je bila dio jednomjesečne prilagođene obuke o vještinama informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), koja je uključivala grafički dizajn, dizajn pokreta, društvene mreže i multimedije. Škola koju je ona pohađala bila je jedna od dvije visoke škole za stručno obrazovanje i obuku koje su odabrane da dobiju podsticaj od programa finansiranog od strane EU koji sprovodi Inovacioni centar Kosovo (ICK). Nakon uspješno završene obuke, studenti su upućeni na stručnu praksu gdje su stekli radno iskustvo iz prve ruke, od kojih su mnogi zaposleni u kompanijama koje su osnovane ranije. “Ovdje uživam u svom kreativnom okruženju koje mi omogućava da prikazujem svijet onako kako ga ja vidim. U svakom dizajnu, ili ilustraciji, postoje elementi pretjerivanja koji me definišu”, kaže Arbra o svom radu. Uključivanje većeg broja žena u IKT sektor U sektoru u kojem tradicionalno dominiraju muškarci, povećanje broja žena u IKT-u je važno – ne samo zato što je raznolikost radne snage dobra za poslovanje, već sektor nudi mnoge mogućnosti. IKT je jedan od sektora koji najviše obećava za ekonomski rast na Kosovu. Programi obuke koje nudi ICK su veoma vrijedni i traženi i dali su impresivne rezultate do sada. U programu obuke je učestvovala 61 devojka od ukupno 205 učenika i 30 nastavnika iz dvije srednje škole za stručno obrazovanje i obuku u Prištini i Prizrenu. To je omogućilo 51 mladoj odrasloj osobi da nađe posao u IKT – sektoru koji se pojavljuje kao svjetionik nade za mlađe generacije koji će im pomoći da otkriju svoj potencijal kod kuće i doprinesu svjetlijoj budućnosti zemlje. Pored razvoja vještina, projekat je doprinio jačanju preduzetničkog ekosistema, podržavši 70 start-up-ova i kompanija sa prilagođenim konsultantskim uslugama i uslugama inkubacije u centru.

“Zaista vjerujem da grafički dizajn može biti moje profesionalno zanimanje.”

O projektu Projekat „Obuka i obrazovanje sa tržišnim IKT vještinama za zapošljavanje i samozapošljavanje na Kosovu“, koji vodi Inovacioni centar Kosovo, osnovan je uz IPA finansiranje EU. Cilj projekta je bio stvaranje novih radnih mjesta i stvaranje poslovnog prosperiteta na Kosovu, kroz razvoj vještina i inovacija, kao i podršku preduzetnicima, početnicima i postojećim preduzećima. Vještine u velikoj potražnji „Ovaj program je imao veliki uticaj na omladinu jer su ove vještine veoma tražene“, kaže Dorina Grezda iz ICK-a. „Omogućili smo mladim ljudima da steknu potrebne vještine i da ih primjene u praksi tokom stažiranja. Kako su bili tako obučeni, povećale su se njihove šanse za zapošljavanje i samozapošljavanje, a mladima je pružena prilika da IKT razmotre kao svoj put karijere.” Infuzija vještina se pokazala uspješnom u otvaranju mogućnosti za mlade koji su u procesu definisanja svoje karijere. Takav je slučaj i sa Arbrom, kojoj je trening omogućio da otkrije da je grafički dizajn ono što najbolje radi. Namjerava da gradi na postojećim kreativnim osnovama i učvrsti svoje zanimanje kao profesionalni grafički dizajner. „Zaista vjerujem da grafički dizajn može biti moje profesionalno zanimanje,“ kaže ona sa samopouzdanjem.

Srbijanske Škole se pripremaju za digitalno doba

Written on . Posted in Priče.

Škole u Srbiji prelaze na digitalno obrazovanje uz podršku Evropske investicione banke. Zatvaranje škola i univerziteta zbog korona virusa pogodilo je više od 90% globalne studentske populacije u 194 zemlje. Vlade su morale brzo reagovati i uspostaviti učenje na daljinu, pri čemu su mnogi usvojili programe učenja na mreži. Kriza je tako razotkrila digitalni jaz između i unutar zemalja, kao i globalnu potrebu za digitalnom transformacijom obrazovne infrastrukture. Evropska investiciona banka (EIB) spremno je podržala Srbiju u tome, a pomoć banke znači da će sve škole u Srbiji biti digitalne do kraja 2021.

“Bolja digitalna infrastruktura poboljšava efikasnost škole u slučaju vanrednih situacija.”

Projekat koji zadovoljava potrebe na vrijeme Kada je Srbija ušla u izolaciju u martu 2020. godine, časovi su prešli iz učionica na televizore. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja počelo je sa emitovanjem obrazovnih sadržaja za osnovce i srednjoškolce na nacionalnim kanalima javne televizije Srbije. Kao i mnoge druge zemlje, Srbija je morala da razmišlja u hodu i da se prilagodi „novoj normalnosti“ tako što je kreirala specijalizovane sadržaje za više razrede. Međutim, Srbija je pripremala svoje digitalne obrazovne sadržaje poslednjih nekoliko godina. Naime, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja  započeli su 2019. godine realizaciju svog projekta Povezane škole, sa ukupnim procenjenim troškovima od 111 miliona evra. Prije ovog projekta širom Srbije je bilo 2.000 digitalno opremljenih učionica, ali je u 2019. taj broj porastao na preko 10.000. Prema podacima Eurostata, nivo individualnih digitalnih veština u Srbiji porastao je sa 32 odsto u 2015. na 46 odsto u 2019.

“Do kraja sljedeće godine, više od 1.800 većih škola će biti u potpunosti pokrivene brzim bežičnim internetom.”

O EIB-u Evropska investiciona banka je kreditna jedinica Evropske unije. EIB je najveća multilateralna finansijska institucija na svijetu i jedan od najvećih pružatelja finansijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, koja ulaže u održivu budućnost za sve. U novembru prošle godine, EIB je pristala da podrži ovaj projekat kreditom od 65 miliona eura. Projekat je modernizovao osnovne i srednje škole u Srbiji novom digitalnom opremom i vezom. Investicija EIB-a će na taj način podržati nacionalnu obrazovnu strategiju Srbije i doprinijeti ekonomskom rastu i rastu produktivnosti, zapošljivosti mladih i razvoju kapaciteta zemlje za inovacije. “Pandemija COVID-19 i nametnuta socijalna ograničenja izazvali su ozbiljne poremećaje u obrazovnim sistemima i procesima. Ove okolnosti pokazale su, bez presedana, da bolja digitalna infrastruktura poboljšava efikasnost škole u hitnim slučajevima”, kaže Isabelle Stoffel, viši službenik za kredite EIB-a koji je radio na ovom dogovoru. Milan Dobrijević rukovodi odjeljenjem za digitalnu agendu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i na projektu radi od samog početka. “Do kraja sljedeće godine više od 1.800 većih škola će biti u potpunosti pokriveno brzim bežičnim internetom, dok će preostale udaljene škole biti povezane pomoću mobilnih širokopojasnih jedinica”, kaže on. Pored digitalne infrastrukture, projekat ulaže u obuku nastavnika širom zemlje. Ukupno će oko 50.000 nastavnika iz cijele zemlje unaprijediti svoje digitalne vještine kroz ovu obuku. Od ove školske godine informatika će postati obavezna i za prvačiće, dok će se u trećem razredu uvesti programiranje.

Pronalazak posla snova u Cloud-u

Written on . Posted in Priče.

Novi model digitalnog treninga rješava neusklađenost vještina i nezaposlenost mladih. Na zapadnom Balkanu stope nezaposlenosti među mladima su jedne od najviših u Evropi – kreću se od 28,3% u Albaniji do 55,4% na Kosovu (Eurostat 2018). Ipak, s druge strane jednakosti postoji mnogo neupražnjenih radnih mjesta za određene poslove. Jedno od rješenja leži u osposobljavanju mladih kroz tečajeve koji se fokusiraju na specifične tražene vještine. Ovo je pristup koji je zauzela srpska organizacija za mlade, „RES POLIS“ (Centar za omladinu i socijalni razvoj), specijalizovana za razvoj puteva neformalnog obrazovanja za osnaživanje mladih.   “Bili smo svjedoci paradoksa u Srbiji“, objašnjava Boris Negeli iz RES POLIS-a. “S jedne strane imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor imao je kritičan deficit kvalifikovanih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, trebala bi takođe uključiti ICT obuku u svoje programe obrazovanja. „Ovo je bila inspiracija za ‘Dizajnirajte svoj posao’, koji je RES POLIS pokrenuo još 2009. Cilj je bio razviti i testirati ICT obrazovne programe u područjima u kojima nedostaje talenata. Od tada se ‘Dizajniraj posao’ stalno razvijao. Podržava ga program Evropske unije ERASMUS +, koji promoviše saradnju u obrazovanju, obuci i radu sa mladima, uključujući zapadni Balkan. Projekt uključuje partnerske organizacije iz Francuske, Italije, Albanije i Kipra koje donose različitu stručnost. Kako se mnoge zemlje širom regije zapadnog Balkana i šire suočavaju sa sličnim izazovima, ovo razmjenjivanje iskustava je od vitalnog značaja. Kursevi obuke razvijeni su u poljima koja su raznolika poput grafičkog dizajna, web dizajna, programiranja do trodimenzionalnog modeliranja i osnovne animacije igara. Svi koji imaju između 18 i 30 godina imaju pravo na tu obuku, a posebno se podstiču mladi iz grupa u nepovoljnom položaju. Da bi stekli međunarodno iskustvo, uspješni kandidati se obučavaju u nekoj od partnerskih zemalja.

“S jedne strane, imali smo visoku stopu nezaposlenosti, ali s druge strane, IT sektor imao je kritičan deficit kvalificiranih radnika. Za nas je rješenje bilo jednostavno: Nacionalna služba za zapošljavanje, odgovorna za obuku nezaposlenih osoba, trebala bi takođe uključiti ICT obuku u svoje programe obrazovanja.”

Prekidanje začaranog kruga Eriseld (26) iz Albanije jedan je od velikog broja mladih ljudi koji su se prijavili za kurs. “Iako sam diplomirao informacione tehnologije, morao sam raditi u tvornici umjesto na poslovima vezanim za IT da bih mogao zarađivati ​​za život“, kaže on. Eriseld objašnjava da, dok su ga na univerzitetu podučavali puno teorije, imao malo praktičnog znanja.

“Izgledi za posao promijenili su se kad sam čuo za ‘Dizajniraj posao’. To je bilo upravo ono što mi je trebalo.”

Iščekujemo s radošću Potražnja i dalje raste, a RES POLIS uvijek pazi na budućnost. Programi se redovno ocjenjuju kako bi se osiguralo da su opremljeni za dugoročno rješavanje izazova s ​​kojima se suočava ICT poslovni sektor. Konačno, cilj je da se njihovi provjereni programi edukacije o ICT na kraju uvrste u portfelj obuke Nacionalne službe za zapošljavanje za nezaposlene To je dovelo do začaranog kruga – bilo mu je potrebno iskustvo da se započne uspon na karijernoj ljestvici, ali nije uspio steći iskustvo bez prethodnog angažovanja. ”Međutim, izgledi za posao promijenili su se kad sam čuo za inicijativu„ Dizajniraj svoj posao “. Bilo je to upravo ono što mi je trebalo ”, kaže Eriseld. Eriseld je učestvovao u dva desetodnevna kursa obuke u okviru inicijative ‘Dizajniraj svoj posao’ u Srbiji i Italiji, koji su ga opremili novim vještinama i znanjima iz inostranstva. Ubrzo nakon toga, dobio je ponudu za posao od InTech-a – informatičke kompanije sa sjedištem u Tirani u kojoj je Eriseld završio praktičnu obuku tokom projekta. Nakon sticanja određenog radnog iskustva, Eriseld se odatle odvažio da postane freelancer i ponudio IT usluge za domaće i međunarodne klijente. Njegovi planovi za budućnost uključuju osnivanje vlastite kompanije i zapošljavanje drugih ljudi.