Skip to main content

Area of Cooperation: Education and training

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu dobija moderno novo krilo

Written on . Posted in Priče.

Prevazilaženje izazova i prihvatanje budućnosti sa novim najsavremenijim objektom i akreditovanim kursevima iz IT i Al.

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu je osnovan prije 53 godine, 1969.godine. Fakultet je prvobitno osnovan kako bi omogućio obrazovanje zaposlenima koji su već radili u ekonomskom sektoru u raznim državnim institucijama i preduzećima, koji nisu posjedovali visoko obrazovanje. Vremenom, fakultet je dobio na značaju i postao jedan od najtraženijih fakulteta u Beogradu. Fakultet svake godine upiše oko 900 novih studenata, ali je prošle godine, primio preko 2000 prijava za upis, što je skoro dvostruko više od raspoloživih studentskih kapaciteta. Uprkos uspjehu, fakultet se suočio sa značajnim izazovima tokom godina, a najveći je nedostatak fizičkog prostora. Do 1982. godine, fakultet se nalazio u predgrađu Beograda i potom se preselio na novu lokaciju u centru, koja je prethodno bila zgrada osnovne škole.

”Imali smo na raspolaganju samo 900 kvadratnih metara, što je bilo premalo čak i za osnovnu školu, a kamoli za fakultet. Imali smo samo pet učionica, bez amfiteatra i bez kabineta za stručne studije.“

Profesor Aleksandar Marković sa fakulteta objašnjava da je rad u ovako ograničenom prostoru bio veoma izazovan. „Imali smo na raspolaganju samo 900 kvadratnih metara, što je bilo premalo čak i za osnovnu školu, a kamoli za fakultet. Imali smo samo pet učionica, bez amfiteatra i bez kabineta za stručne studije,“ kaže profesor Marković. Tokom godina, fakultet je proširio svoj radni prostor dodavanjem još jednog sprata na postojeću zgradu, kao i podzemnog amfiteatra i aneksa, čime je ukupan prostor dostigao preko 5000 kvadratnih metara, što je bilo značajno poboljšanje, ali i dalje nedovoljno. Fakultet je morao dodatno proširiti postojeće kapacitete, uvesti ažurirane nastavne planove i programe i ponuditi bolje uslove za svojih 6.000 studenata i 270 zaposlenih.

Situacija se drastično promijenila na bolje u aprilu prošle godine kada je fakultet dobio moderno, novo krilo površine 6,056 kvadratnih metara. Ovo je obilježilo značajan korak u modernizaciji srpskog obrazovanja. Ukupnu investiciju od 9,3 miliona eura finansirali su Vlada i Evropska investiciona banka (EIB), koja je dugogodišnji partner u sektoru obrazovanja, istraživanja i razvoja u Srbiji. Novi objekat se sastoji od dva auditorijuma od 200 mjesta, čitaonice sa bibliotekom, laboratorije, informatičkih soba i  multifunkcionalnih sala, opremljenih računarima i interaktivnim tablama. Zahvaljujući ovim poboljšanjima, fakultet će biti u mogućnosti da poveća godišnji broj studenata za 25-30%.

”Sa preko 11.000 kvadratnih metara prostora, sada imamo više nego dovoljno prostora za obavljanje nastavnih i istraživačkih aktivnosti na najbolji mogući način. Zahvaljujući tome, sada možemo planirati nove časove i dodatno proširiti i inovirati naš nastavni plan i program  uz pomoć novih objekata i opreme.“

O projektu

Evropska investiciona banka (EIB) je kreditni ogranak Evropske unije. Kao najveća multilateralna finansijska institucija na svetu, EIB je u Srbiji aktivna od 1977. godine, obezbeđujući finansijska sredstva za podršku ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim preduzećima, industriji, uslugama i lokalnim vlastima, obezbeđujući do danas ukupno 7,2 milijarde evra investicija.

Profesor Marković objašnjava da je novi objekat omogućio fakultetu da usvoji novu strategiju razvoja i poboljšanu viziju za budućnost. ”Sa preko 11.000 kvadratnih metara prostora, sada imamo više nego dovoljno prostora za obavljanje nastavnih i istraživačkih aktivnosti na najbolji mogući način. Zahvaljujući tome, sada možemo planirati nove časove i dodatno proširiti i inovirati naš nastavni plan i program  uz pomoć novih objekata i opreme,“ kaže profesor Marković.

Fakultet je nedavno dobio akreditaciju ministarstva za nove kurseve, uključujući informatički i softverski inženjering, kao i vještačku inteligenciju. Ovo je značajan razvoj koji će doprinijeti rastu inovacionog i IT sektora u Srbiji. Osim toga, fakultet je postigao veliki uspjeh osvajanjem prve nagrade na prestižnom međunarodnom CBS Global Case Competition 2022,  nadmašivši 300 timova studenata sa univerziteta širom svijeta.

EU i Njemačka podržavaju digitalnu tranziciju i doprinose otvaranju radnih mjesta u IT sektoru Kosova

Written on . Posted in Vijesti.

Ambasador EU na Kosovu, Tomas Szunyog i šef Odjeljenja za razvojnu saradnja u Ambasadi Njemačke, Vera Baumann, svečano su 14.februara u Prištini otvorili Innovemia Innovation Academy.

 

Akademija će, u partnerstvu sa kompanijom za digitalne medije MetDaan i Parkom za inovacije i obuku, ponuditi obuku i prekvalifikaciju iz digitalnog i tehnološkog preduzetništva, društvenih medija i video montaže zaposlenim ili mladim ljudima koji žele da rade u IT sektoru, posebno podržavajući digitalnu tranziciju mikro i malih preduzeća.

 

Sa sredstvima u iznosu od 150,000 eura  koje finansiraju EU i Njemačka, akademija će obezbijediti obuke za najmanje 210 mladih ljudi mlađih od 35 godina, uz podsticanje učestvovanja žena.

 

“Pokretanje ove akademije je važan korak u izgradnji digitalnih vještina na Kosovu. Pomoći će mladim ljudima da povećaju svoje šanse za zapošljavanje. Sa digitalnom tranzicijom mikro i malih preduzeća, poboljšaće se sveukupna konkurentnost kosovske privrede,” rekao je ambasador Szunyog.

 

EU i Njemačka su istaknute pristalice digitalne tranzicije na Kosovu.

EU4Schools vraća nadu u Albaniju

Written on . Posted in Priče.

Program koji finansira EU pomaže u obnovi škola oštećenih u potresu 2019.

Jutro 26.novembra 2019. zateklo je Albaniju u agoniji nakon potresa jačine 6,4 stepeni Rihterove skale. Stradala je 51 osoba, a više od hiljadu naknadnih potresa dodatno je oštetilo domove, obrazovne ustanove te javne i privatne zgrade. Potres je ostavio paralisane gradove i beznadežne zajednice. Uzeo je veliki danak  u obrazovim ustanovama, a hiljade djece je ostalo traumatizovano i nesigurno u vezi svog budućeg obrazovanja.

Ali pojavio se tračak nade. Evropska unija  je 17. februara 2020. organizovala Međunarodnu donatorsku konferenciju u Briselu “Zajedno za Albaniju”, sa ciljem da podrži napore za obnovu nakon potresa. Evropska unija, Vlada Albanije, Ujedinjenje nacije i Svjetska Banka  izvršili su procjenu potreba nakon katastrofe koja je poslužila kao vodič za Konferenciju  i kao osnova za rekonstrukciju i popravak. Evropska komisija obećala je 115 milona eura iz budžeta EU za brzu rekonstrukciju i popravak ključnih javnih zgrada.

“Potražnja za podrškom bila je velika, jer su škole i vrtići uništeni, ostavljajući učenike i djecu bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih ustanova su već bile u lošem stanju, a potres je samo pogoršao situaciju.”

Inicijativa #EU4Schools, vrijedna 75 miliona eura, pokrenuta je ubrzo nakon toga, donoseći nadu učenicima i nastavnicima u 11 najugroženijih opština. Nora Kushti je stručnjak za komunikacije pri UNDP-u u Albaniji i kaže: “Potražnja za podrškom bila je velika, jer su škole i vrtići uništeni, ostavljajući učenike i djecu bez odgovarajućih objekata za učenje. Neke od ovih obrazovnih institucija su već bile u lošem stanju, a potres je samo pogoršao situaciju.”

Tokom procesa rekonstrukcije UNDP je kombinovao dva ključna principa: #BuildBackBetter i #BuildBackTogether. „Building back better“ znači stvaranje jačih struktura koje mogu odoljeti potresima i prirodnim katastrofama, ispunjavajući najviše međunarodne standarde kvaliteta i sigurnosti. Svih 63 obrazovnih objekata, koje koristi 24.000 učenika i nastavnika, takođe će biti potpuno dostupno za učenike sa invaliditetom i imaće namjenske prostore za medicinsku njegu i psihološku podršku.

U međuvremenu, “Building back together” ponudio je jedinstvenu priliku da se korisnici angažuju u rekonstrukciji vlastitih obrazovnih institucija i da dizajn prilagode njihovim potrebama. Do sada je održano 58 konsultativnih sastanaka i 16 drugih događaja koji su okupili oko 1.900 učenika, roditelja, predstavnika lokalne samouprave i lokalnih institucija, promovišući vlasništvo i osiguravajući održivost investicije.

“Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa invaliditetom, uključujući liftove i izlaze za slučaj opasnosti: ove škole su zaista vrhunske.”

O projektu

“EU4Schools” je program (programme) koji finansira Evropska unija kao odgovor na potres koji se desio 26. novembra 2019. godine. Program sprovodi UNDP u saradnji sa Vladom Albanije. Ima za cilj da podrži građane u jedanaest pogođenih opština: Durrës, Kamza, Kavaja, Kruja, Kurbin, Lezha, Mirdita, Rrogozhina, Shijak, Tirana i Vora. Program je dio finansijske obaveze kojuj je Evropska unija prihvatila tokom Međunarodne donatorske konferencije, organizovane u Briselu 17. februara 2020. godine. Sveukupan cilj inicijative je da dalje podrži lokalne i nacionalne vlade u smanjenju društvenih i ekonomskih gubitaka, i ubrza proces oporavka kroz popravke i  rekonstrukcije obrazovnih objekata.

Do sada je završeno 38 škola, tako da oko 10.000 djece uči u modernim objektima kao i njihovi vršnjaci u bilo kojoj zemlji Evropske unije. „Nove škole su fantastične i imaju ultramoderne objekte, uključujući teretane, najsavremenije biblioteke, moderne laboratorije, energetski efikasne sisteme za hlađenje i grijanje i potpunu dostupnost za djecu sa invaliditetom, uključujući liftove i izlaze u slučaju opasnosti: ove škole su zaista vrhunske“, kaže Nora.

Transparency Portal je jedinstven aspekt ovog projekta. Nudi ažuriranje u realnom vremenu o napretku rekonstrukcije i jača otvorenost podataka EU4Schools i posvećenost transparentnosti. Portal nudi otvorene i sveobuhvatan pristup procesu rekonstrukcije, njegujući povjerenje između korisnika i javnosti.

Projekat je takođe pokrenuo kampanju podizanja svijesti javnosti  “Volim svoju školu”. Kroz ovu kampanju, djeca se okupljaju da razgovaraju o temama vezanim za njihovu školu, uključujući  rodnu ravnopravnost, zaštitu životne sredine, klimatske akcije i put Albanije za pristupanje EU. Jasno je da projekat donio osjećaj nade u zajednicu, kao što nove i živopisne škole pružaju opipljivo ulaganje u obrazovanje. Kao što Nora kaže, ovo je “dugoročna investicija u društveni i ljudski kapital od strane EU, koja će donijeti ogromne povrate.”

Mariborski efekat: unapređenje profesionalnih vještina u inostranstvu

Written on . Posted in Priče.

Projekat Intervet koji finansira EU pomaže u povećanju i stvaranju novih mogućnosti za mobilnost učenja na Zapadnom Balkanu.

Engjull Miftari je sedamnaestogodišnji srednjoškolac sa Kosova. On je u na završnoj godini srednje stručne škole “7 septembar” u Prištini. Engjull kaže da je fasciniran ugostiteljskim poslom od malih nogu. Objašnjava da je to vjerovatno zbog njegovog oca: “Moj otac je više od 17 godina bio chef u restoranu, i ja bih ga ponakad pratio na posao; zaljubio sam u ovu profesiju,” kaže Engjull. Kako nije bilo moguće učiti kulinarstvo u srednjoj školi, odlučio se za turizam, uključujući vođenje turističkih agencija i recepcija, a kaže da nije požalio svoju odluku –  čak da je i imao veći izbor, ne bi izabrao drugu stručnu školu.

“Iskustvo stažiranja u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi treba više praktičnog radnog iskustva kao i raznolikost.”

Engjull se pokazao kao dobar učenik, za visokim ocjenama i pohvalama profesora. Kao rezultat toga, raspoređen je na četveromjesečnu praksu na recepciji u hotela Grand, jednog od istorijskih hotela u centru Prištine. “Iskustvo stažiranja u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osjećaj da mi treba više praktičnog radnog iskustva kao i raznolikost,” kaže Engjull. Prilika je došla ubrzo  kad je Intervet projekat koji finansira EU pokrenuo poziv za međunarodnu praksu za stručno obrazovanje (VET) za srednjoškolce sa Kosova.

Kao učenik škole stručnog obrazovanja, Engjull je čuo za ovu mogućnost od svog profesora engleskog jezika i odmah odlučio da se prijavi. Kako je bio dobar učenik i imao znanje engleskog jezika ispunio je kriterije i odabran je pored drugih mladih učenika sa Kosova koji su se pridružili jednomjesečnom programu stažiranja u planinskom hotelu u Mariboru u Sloveniji. “Bio sam vrlo uzbuđen,” prisjeća se Engjull.

“Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam poboljšao svoje profesionalne vještine, već sam učio i o kulturi i razvio svoje jezičke vještine.”

O projektu:  

Cilj projekta Intervet Zapadni Balkan koji finansira EU je da stvori prilike za mobilnost učenja u centrima za obuku Zapadnog Balkana, internacionalizacija VET sistema kao i poboljšana kultura mobilnosti učenja u oblasti stručnog obrazovanja. Da bi se to postiglo, projekat sprovodi aktivnosti na dva nivoa, sa jedne strane mobilnost učenika u stručnom obrazovanju, a  s druge, građenje kompetencija stručnog osoblja. Njihov konzorcij uključuje poslovna i obrazovna udruženja, mala i srednja preduzeća, VET centre, privredne komore, i univerzitete iz šest zemalja Zapadnog Balkana i osam zemalja EU, dok je REA Priština kosovski partner projekta. Do momenta završetka, projekat ima za cilj da implementira 56 PRO-tip mobilnosti, 360 radnih mjesta u trajanju od mjesec dana, 54 iskustva u praćenju posla, učešće 36 VET nastavnika u ljetnim školama – u Amsterdamu, Bolonji, Lionu, Mariboru i Sevilji , kao i učešće 72 VET nastavnika i menadžera u aktivnostima čiji su domaćini Malta College of Arts, Science & Technology (MCAST), ROC Da Vinci College (Holandija) i SEPR (Francuska)

Tokom prakse u Mariboru, Engjull je vježbao svoje vještine na različitim pozicijama, od administrativne podrške i odjela za usluge održavanje hotela, do usluge restorana, recepcije i spa centra. Pored sticanja profesionalnog iskustva, u slobodno vrijeme sa drugim učenicima je imao priliku posjetiti grad i saznati više o kulturi. Posjetili su gradski muzej i glavne atrakcije , a imali su priliku posjetiti i Ljubljanu, kao i grad Grac u Austriji koji nije daleko od Maribora.

Sve u svemu, ovo je bilo odlično iskustvo učenja za Engjulla i druge učenike. “Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam poboljšao svoje profesionalne vještine, već sam učio i o kulturi i razvio svoje jezičke vještine,” kaže Engjull.

Inkluzivno obrazovanje za albansku djecu

Written on . Posted in Priče.

EU podržava albanske predškolske učitelje sa inovativnom nastavnom praksom.

Viola je vaspitač za uzrast ranog djetinjstva. Dugi niz godina je vodila razrede sa velikim brojem djece različitog porijekla i različitih sposobnosti. Kaže da su izazovi bili ogromni: “Za mene je bilo teško zadovoljiti različite  potrebe sve djece u odjeljenju. Podržavam ideju o predškolskoj inkluziji, i poznati su mi benefiti, ali nedostajalo mi je znanja i vještina za inkluzivnu praksu”. Uprkos poboljšanjima u obrazovnom sistemu Albanije, filozofija inkluzije, posebno u predškolskom obrazovanju, nije bila dovoljno promovisana. Učitelji su bili često ostavljeni da rade u izolaciji sa djecom u velikom rasponu sposobnosti učenja, a ponuđeno im je malo obuke.

“Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama.”

“Inkluzivno obrazovanje je gotovo nova realnost u albanskom obrazovnom sistemu, posebno predškolskom,“ kaže Mirlinda Bushati, specijalista za obrazovanje pri Unicef-u u Albaniji. Ona objašnjava da je Unicef usko sarađivao sa albanskim Ministarstvom obrazovanja na izradi nacionalne strategije obrazovanja koja uključuje važnu komponentu o inkluzivnom obrazovanju kao i o standardima za predškolske vaspitače. Međutim, uprkos dobrom radu na strategiji i standardima, Unicef je identifikovao veliki jaz u implementaciji strategije. „Bilo je nekih mjestimičnih malih intervencija nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama,“ kaže Mirlinda.

Vaspitačima su trebali programi praktične obuke koji njeguju  pozitivne stavove i najbolje prakse za uspješnu predškolsku inkluziju. Bile su potrebne intervencije da se osigura da nastava ima pravi ritam za one koji se suočavaju sa većim poteškoćama u učenju. Uz podršku Evropske unije, Unicef je pomogao Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za osiguranja kvaliteta u pred univerzitetskom obrazovanju (AAQPE) u Albaniji da razviju metodologije inkluzivnog obrazovanja za predškolske ustanove.

Unicef je takođe izradio priručnik za obuku i zajedno sa AAQPE, obezbijedio obuku o praktičnoj primjeni metodologije za 582 učitelja i direktora škola. Viola je bila jedna od učiteljica koja je učestvovala u obuci. „Novi alati koji su uvedeni na obuci pomogli su mi da razvijem inovativne pristupe i poboljšam svoje podučavanje. Postepeno, počela sam da usvajam nove stilove podučavanja koji uključuju različite načine učenja. Ako želimo da djeca budu od pomoći jedni drugima – da prihvate, komuniciraju i budu prijateljski raspoloženi jedni prema drugima – moramo to naučiti“, kaže ona.

 “Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama.”

O projektu

Promovisanje inkluzivnog obrazovanja dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji provodi Unicef, a finansira EU preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva  i pregovore o proširenju (DG NEAR). Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Ove godine metodologiju predškolskog inkluzivnog učenja akreditovalo je albansko Ministarstvo obrazovanja. Prema Mirlindi, ovo je veliki korak naprijed: „To znači da sada svi vaspitači mogu koristiti ovu metodologiju koja osigurava kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, kaže ona.

Činjenica da je projekat podržan od strane Evropske unije značila je mnogo u ovom kontekstu. „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama,” kaže Mirlinda.

Pretvaranje strasti iz djetinjstva u profesiju

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finasira EU pomaže mladima na Kosovu da ostvare profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Qoqaj je 21-godišnjak iz Prizrena sa Kosova, jedan je od brojnih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacione tehnologije kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da započne svoje profesionalno putovanje u IKT nije bila tehničke prirode za Detjona: počela je kao strast kad je imao samo 10 godina. Tada se Detjon prvi put susreo sa računarom preko prijatelja koji ga je imao. “To je bilo područje na kojem ste mogli beskonačno istraživati nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled,” kaže on. Prvi susret sa računarom natjerao ga je da moli roditelje da mu kupe računar. Oni su to i učinili, i počelo je uzbudljivo putovanje za Detjona.

“Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kad je došlo vrijeme za studiranje, nije imao dilemu šta će studirati. Krenuo je na studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je tražiti druge opcije i mogućnosti za unaprijeđenje svojih vještina i naišao je na najavu projekta finansiranog od strane EU i koji je nudio besplatne kurseve za IKT vještine za mlade sa Kosova. “Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine,” kaže Detjon.

Projekat EU-a Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora je fokusiran na sprovođenje obuke o IKT-u, digitalnim vještinama i poslovnom upravljanju, uključujući web razvoj, Java programiranje, cyber sigurnost, Python, velike podatke, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i napredne vještine. Dodatno, projekat nudi kurseve poslovnih obuka o upravljanju i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao na dva modula kursa: Java i Android ravoj i web razvoj.

“Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Projekat EU Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendiran kao “ICT for Kosovo’s Growth”, ima za cilj jačanje konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavanjem ekspanzije kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

Osim toga, projekat namjerava da premosti jaz između digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzaća ali i gradi konkurentnost kosovskih IKT i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT.

Projektom upravlja kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementira WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i REA Priština. Trajaće 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023.godine.

Kao rezultat njegovog napornog rada, znanja stečenog na univerzitetskim studijima, a posebno znanja koje je stekao na kursevima finasiranim iz  EU projekta, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom svijeta. “Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu,” kaže.

Detjon ima velike ambicije za svoju budućnost u IKT i digitalnom sektoru. “U budućnosti se vidim kao vlasnika proizvoda i direktora važnog IKT preduzeća koje zapošljava i stvara  pozitivnu perspektivu za druge mlade ljude,” kaže on.

Pristupačna I zdrava hrana za mlade ljude

Written on . Posted in Priče.

Projekat podrške srednjim stručnim školama koji finansiral EU u proizvodnji zdrave i hrane bez alergena.

Gojaznost je sve sve češća pojava među mladima u Bosni I Hecegovini i Srbiji. Prema naučnim radovima rađenim u obe zemlje, gotovo 15% mladih se bori sa gojaznošću, a preko 35% njih je u stanju koje se opisuje kao stanje prije gojaznosti. S druge strane, do 10% populacije nije tolerantno na određenu hranu, manifestujući alergijske reakcije koje narušavaju zdravlje.  Naučno istraživanje dovodo do zaključka da je glavni uzrok tome, povećana konzumacija brze hrane, a članovi nevladine organizacije, Limitless Association, iz Srbije su preduzeli aktivnosti kako bi doprinjeli poboljšanju situacije.

Zajedno sa dvije srednje stručne škole iz pograničnih gradova Rume u Srbiji i Zvornika u Bosni i Hercegovini, Limitless Association, je inicirao projekat koji ima za cilj stimulisanje zapošljavanja mladih u prekograničnom području kroz ponudu novih gastronomskih proizvoda. Pored zapošljavanja, projekat takođe ima za cilj kreiranje asortimana zdrave i bezbjedne hrane za mlade i ugrožene grupe, po pristupačnim cijenama.

“Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji i morali smo da preduzmemo nešto.”

Nove nutricionističke avanture

Jovan Jovanović je voditelj projekta u Limitless Association. On je objasnio da je njihova ideja bila da kombinuju cilj povećanja zaposlenosti mladih u prekograničnom području sa misijom da se obezbijedi zdrava hrana za mlade ljude, a posebno za mlade ljude iz ugroženih grupa sa finasijskim poteškoćama.  “Nažalost, u prekograničnom području, zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoji, i morali smo da preduzmemo nešto, “ rekao je Jovan.

Srednja stručna škola Branko Radičević iz Rume i Srednja stručna škola Petar Kočić iz Zvornika su dio projekta i obe nude obuku iz ugostiteljstva i imaju višedecenijsko iskustvo u radu sa mladima. Međutim, nedostaje im oprema i trenutna stručnost za obuku učenika za pripremu zdrave hrane. Projekat im je inicicijalno pomogao u renoviranju njihovih kuhinja, opremajući ih sa savremenom opremom. Zatim, projekat je pokrenuo dva programa treninga i profesionalne pomoći za nastavnike i učenike o zdravoj prehrani i hrani bez alergena.

Zdrava hrana koju proizvode učenici u školama će biti ponuđena u školskim restoranima po pristupačnim cijenama. Jovan objašnjava da će ovi restorani biti registrovani kao društvena preduzeća, što će takođe osigurati njihovu održivost. Restorani će biti neprofitni ali će sa prihodima koji ostvare biti u mogućnosti da kupuju kvalitetne sirovine za pripremu hrane. U isto vrijeme, učenici će steći značajno iskustvo, tako da će u vrijeme kad maturiraju biti spremni za tržište rada.

“Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”

O projektu

“Zdravi i sigurni gastronomski proizvodi kao potencijal za novo zapošljavanje” finansiran od strane EU je podržan kao dio Programa Prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020.u okviru instrumenata za Pretpristupnu pomoć (IPA II), izdvajanja za 2016, 2017 i 2018. Projekat je počeo u maju 2022. i očekuje se da bude završen do kraja 2022.

Limitless Association je identifikovalo nedostatak organske, zdrave hrane i hrane bez alergena izvan škola u prekograničnom području, tako da će projekat takođe preduzeti aktivnosti da promoviše specijalističko znanje svršenih učenika ovih škola na tržištu rada. Ovaj projekat će pokrenuti web market portal za ugostitelje koji će omogućiti poslodavcima da se direktno povežu sa kvalifikovanim učenicima čiju će stručnost garantovati škola.

Ovaj projekt je finansirala Evropska Unija sa preko €250,000. Jovan objašnjava da bez pomoći EU ništa od ovog ne bi bilo moguće. “Podrška EU je bila ključna u realizaciji ovog projekta, jer ni škole ni lokalne samouprave ne bi mogle da implementiraju projekat”, rekao je. On se nada da će aktivnosti koje se preduzimaju u okviru projekta  služiti kao primjer školama u drugim gradovima Srbije, i da će se vlada poslužiti ovim primjerima kako bi multiplicirala ovaj projekat.

Mladi preduzetnici u procvatu, razvijaju vještine duž granica

Written on . Posted in Priče.

Srednjoškolci u pograničnom području između Srbije i Sjeverne Makedonije povećavaju svoje mogućnosti za karijeru uz podršku EU.

Marina Djorić je upravo završila srednju ekonomsko-privrednu školu u Vranju, u Srbiji. Od mnogih mogućnosti za studiranje odabrala je turizam. „Od prve godine sam shvatila da je to moj budući profesionalni poziv“, kaže Marina. U školi turizma Marina i njeni kolege studenti učili su o temama kao što su turistički menadžment, marketing i preduzetništvo, ali je nedostajao jedan važan obrazovni element: prilika da se ove vještine praktikuju u stvarnom životu. Ova prilika je pružena kroz projekat koji finansira EU tokom završne školske godine, baš kada je Marini i njenim prijateljima bila potrebna ova podrška.

Još jedan nedostatak u obrazovnom sistemu bila je stara informatička oprema škole koja nije radila kako treba. Projekat je stoga podržao školu i opremom. Ipak, Marina kao najvažniji dobitak ističe praktično radno iskustvo.

„Imali smo, na primjer,  zajedničku radionicu i takmičenje sa učenicima drugih škola gdje smo morali razviti ideje o osnivanju biznisa, te izraditi poslovni prijedlog i kratki film o našim idejama. Kolega i ja smo došli na ideju o prodavnici slatkiša. Morali smo da istražujemo tako što smo posjetili slične prodavnice u okolini da bismo razumjeli kako funkcionišu njihovi poslovi i da bismo identifikovali najbolje primjere za naš prijedlog. To nam je pomoglo da bolje razumijemo kako ideje za razvoj poslovanja funkcionišu,” kaže Marina.

„Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema.”

Praktične vještine i znanja za bolji početak karijere

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta prekogranične saradnje Sjeverne Makedonije i Srbije koji finansira EU, pod nazivom „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive društvene integracije mladih“. Ideja projekta je nastala da se uhvati u koštac sa izazovima uobičajenim sa obje strane granice, a najčešće nedostatkom opreme i mogućnosti za praktičan rad i praksu za srednjoškolce. „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti za sticanje praktičnog iskustva u školama, učenici su morali provesti još godinu dana ili više nakon diplomiranja, unaprjeđujući svoje vještine kroz praksu prije nego bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema“, kaže Jovan.

Osim srednje škole u Vranju, projektom je obuhvaćena i škola Pero Nakov u Kumanovu, Sjeverna Makedonija. U obje škole projekat je baziran u centru na inovativni razvoj društvenog preduzetništva i opremljen savremenom tehnologijom, pružajući dodatnu obuku nastavnicima o podučavanju društvenog i savremenog preduzetništva. Projekat je takođe pružio ciljanu podršku za ekonomske obrazovne profile koji se uče u ovim školama. U obje škole, projekat je pokrenuo socijalna preduzeća koja mogu ostvariti prihod, ali i pomoći učenicima da steknu dovoljno praktičnog iskustva prije nego što diplomiraju.

Na primer, škola u Kumanovu ima odjeljenje za grafički dizajn, ali nema nikakva sredstva za profesionalno štampanje, iz kojeg bi učenici mogli da vide svoje radove. Projekat je opremio ovu školu štamparskim mašinama koje mogu štampati i na šoljama, tekstilu i drugim materijalima. Dizajni koje su izradili studenti sada će biti štampani i ponuđeni na tržištu. Takođe, škola u Vranju ima kulinarski odjeljak koji je projekat opremio savremenom opremom za kuvanje. I ova škola će uskoro na tržište plasirati svoje ukusne prehrambene proizvode. „Druga odjeljenja, kao što su prodaja, finansije i oglašavanje, biće dio ovih socijalnih preduzeća, gdje će učenici moći da iskoriste svoje vještine u stvarnim situacijama i ostvare prihod za škole“, kaže Jovan.

 “Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta.”

O projektu

Opšti cilj projekta koji finansira EU “Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za društvenu integraciju mladih” je podrška mladima da razviju svoje potencijale i započnu društveno preduzetništvo uz mogućnost da svoje ideje testiraju u praksi. Cilj projekta se postiže kroz aktivnosti kao što su pokretanje centara za preduzetništvo u školama, obuka nastavnika, realizacija studijskih posjeta učenika, te opremanje škola savremenom opremom. Ukupna finansijska vrijednost projekta je preko 170.000 eura i finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje za Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Za kraj, projekat će pokrenuti web platformu od koje će, osim studenata, imati koristi i mala i srednja preduzeća (MSP). Portal će sadržati bazu podataka malih i srednjih preduzeća iz regiona u kojoj će moći da izlože svoje proizvode. Pored toga, stranica će imati i dio u kojem će učenici moći da predstave sebe i svoje vještine kroz kratke video zapise. „Na ovaj način ćemo moći da povećamo ekonomsku saradnju u prekograničnom regionu, ali i da povećamo mogućnosti zapošljavanja studenata“, kaže Jovan.

Jovan kaže da je finansijska podrška EU bila ključna u oživljavanju ove projektne ideje, jer ove škole uglavnom dobijaju sredstva od svojih vlada samo za hitne potrebe, kao što je popravljanje krovova koji prokišnjavaju. Dodaje da sama činjenica da projekat podržava EU doprinosi njegovoj održivosti – ‘pečat odobrenja’ finansiranja EU daje svojevrsnu garanciju da je projekat zasnovan na detaljnoj analizi i visokim standardima, što opet znači da ga lokalne i centralne vlasti kao i druge organizacije ozbiljnije shvataju.

„Podrška EU je značajna, u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti projekta“, kaže Jovan.

Otpočela je druga sedmica YEA otvorenih dana širom Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Vijesti.

Nastavlja se niz Otvorenih dana, koji promovišu novi konkurs za Mlade evropske ambasadore (YEA), tokom kojih YEA predstavljaju svoju mrežu na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine su 9. juna bili domaćini YEA otvorenih dana u Evropskoj kući u Sarajevu. Uspješno sarađujući sa Delegacijom EU u BIH, ovaj događaj je uspio da organizuje prezentaciju YEA, potom manifestaciju u čast 35 godina Erazmus programa, ali i neformalan razgovor sa ambasadorom Johanom Satlerom. Pored toga, oko 50 mladih osvojilo je nagrade na YEA kvizu, a svi su se odlično zabavili i stekli nova poznanstva.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova su 10.juna bili domaćini YEA otvorenih dana u Evropskoj kući u Prištini. Ovom prilikom, YEA i Delegacija EU organizovali su otvoreni razgovor između ambasadora EU na Kosovu, Tomaša Szunyoga, YEA i okupljenih mladih. Nedelja je završena YEA otvorenim danima u opštinama Strumice i Niš na kojima su se YEA sastali sa svojim vršnjacima i pozvali ih da se pridruže mreži 3. generacije YEA 2022.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Žena u prvom planu u IKT uslugama koje se brzo razvijaju na Kosovu

Written on . Posted in Priče.

Closing the digital gender gap: more female representation in ICT is essential to this export-dominated sector.

Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) na Kosovu se brzo mijenja, uglavnom zbog sve veće potražnje i rješenja koja kompanije pružaju. Visok nivo korištenja interneta daje rezultate za Kosovo, posebno za njegove mlade i (IKT) preduzeća u nastanku.

Eurostat je 2021. godine izvjestio da je 96% kosovskog stanovništva starosti od 16-74 godine koristilo internet u prethodna tri mjeseca, što znači da se Kosovo nalazi na vrhu liste u regionu po upotrebi interneta, i čak nešto više od prosjeka Evropske unije. Ovaj kontekst je preduslov za unapređenje digitalne transformacije mnogih usluga u društvu, ali ne nužno samo na Kosovu. Nekoliko kompanija sa sjedištem u i oko glavnog grada Prištine pruža IKT usluge za Evropu i Sjevernu Ameriku na daljinu. Zaista, neki od njih uopšte nemaju domaće klijente, što se ogleda u istraživanju IKT udruženja, STIKK, koja potvrđuje da je preko 90% ovih usluga izvoz.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja.”

Smanjenje digitalnog rodnog jaza

Jedan od efekata njegovog dobrodošlog rasta jeste to što nudi poslove u društvu pogođenom nezaposlenošću i da ovi poslovi zaustavljaju emigraciju mladih sa Kosova. Sektor također postaje sve inkluzivniji.

Žene se nalaze u središtu sektora, od tehničkih pozicija u razvoju, do upravljanja i kreiranja politike u IKT-u. Jedan od primjera je Iliriana Ibraj, koja vodi odjel za poslovni rast LinkPlus, jedne od pionirskih kompanija koja izvozi usluge skoro deceniju.

“IKT se nekada smatrao muškim poslom, ali to se brzo mijenja”, kaže Ibraj, koja dodaje da se osjeća dobro što je u sektoru gdje može pružiti tu drugačiju perspektivu. Žene čine više od jedne trećine od ukupno 50 zaposlenih u njenom preduzeću. “Sve veći broj žena u IT-u mijenja način razmišljanja i stereotipe na radnom mjestu, ali i u odnosu sa klijentima gdje perspektiva koja ne dolazi od muškaraca može biti od velikog značaja.”

Mogućnosti za promjenu omjera djevojaka koje učestvuju u sektoru počinju od obrazovanja, gdje se MINT (Matematika, inženjerstvo, tehnologija i nauka) predmeti vraćaju kao profesije sa potencijalom za zapošljavanje. Pored tradicionalnih univerziteta, postoje centri za inovacije, privatne inicijative i međunarodni donatori koji mladima omogućuju MINT obrazovanje. Među njima je i projekat finansiran od strane EU koji podržava konkurentnost kosovskog IKT sektora i koji je obučio oko 100 nastavnika i 1000 učenika. Većina učesnika je sertifikovana za veb razvoj, računarsku sigurnost i programske jezike potrebne za radna mjesta koja IKT regruteri žele popuniti.

Druga komponenta u kojoj projekat radi sa sektorom je jačanje veza sa kompanijama koje imaju sjedište u Evropskoj uniji.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU.”

O projektu

Opšti cilj projekta EU potpore konkurentnosti kosovskog IKT sektora je povećati konkurentnost kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podupiranjem širenja kosovskog IKT sektora, što dovodi do rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Projekat takođe ima za cilj premostiti jaz u digitalnim i poslovnim vještinama na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava konkurentnost i izvoz digitalnih i tradicionalnih preduzeća na Kosovu kroz korištenje IKT-a

IKT eliminiše granice

Najpopularnije izvozne usluge kosovskih kompanija uključuju informatičko savjetovanje, razvoj veb dizajna, mobilna rješenja i e-trgovinu. LinkPlus nudi ove usluge klijentima koji posluju unutar EU, ali i onima širom sjevernoameričkih tržišta. Budućnost izgleda sjajna za kompaniju koja traži saradnju sa drugim kompanijama identifikovanim na nedavnim poslovnim sastancima.

“Jedna od naših strategija za rast proizlazi iz našeg uvjerenja da se možemo proširiti zajedno s budućim partnerima unutar EU,” objašnjava ona. “Uspostavili smo početne kontakte, s fokusom na sektore za koje smo se specijalizirali, a sada znamo više o tržištu i ključnim igračima.” Ona kaže da je zadovoljna početnim predstavljanjem trenutnog investicionog potencijala Kosova, pod kojim uključuje omladinu Kosova, klimu za poslovanje, blizinu EU, korištenje eura kao valute i prijateljske odnose sa klijentima koje ona vidi kao neke od najbitnijih karakteristika njenog društva.

Rekla je da se takođe bavi poboljšanjem položaja žena u vidu lične misije, te koristi inicijativu “DigiWomen”, u kojoj je članica uprave, kao platformu koja okuplja žene u IT-u koje mogu poslužiti kao uzor. “Najvažnija stvar ako želimo postići rodnu ravnopravnost je da budemo primjer u inspirisanju novih generacija: promjena mora doći od nas samih kako bismo društva učinili boljim.”