Skip to main content

Area of Cooperation: Education and training

Oživaljavanje stare tradicije: Tinejdžeri u Velesu uče grnčarstvo

Written on . Posted in Priče.

Mlade zanatlije u Velesu ponovo otkrivaju svoje nasljeđe kroz oživljavanje tradicionalnog umijeća grnčarstva. Šetnja uskim, strmim ulicama Velesa u Sjevernoj Makedoniji ostavlja utisak da se vraćate u prošlost. Gradić, sa kaldrmom popločanim sokacima i tradicionalnim kamenim kućama, podsjeća na vremena kad je ovdje cvjetala umjetnost grnčarstva. Među najpoznatijim mjestima u Velesu je Aleja poezije u kojoj je rođen čuveni pjesnik Kocho Racin. Racin nije bio samo pjesnik; bavio se i grnčarstvom, zanatom koji je  nekada bio žila kucavica grada. Njegovi radovi, kao i radovi nekih drugih zanatlija su tako visoko cijenjeni da su neki izvezeni u Zapadnu  Evropu.   Danas je grnčarstvo umjetnost koja je u Velesu gotovo potpuno iščezla. Ali, zahvaljujući novoj inicijativi, zanat se vraća, i to sa novom generacijom mladih zanatlija. Anastasija Davcheva i Antonio Trajkovski, oboje 14-godišnjaci, dio su grupe od 25 učenika iz Velesa koji su ponovo otkrili strast za grnčarstvo kroz kurseve koje su podržali EU i UNDP. Ove radionice su provedene u okviru inicijative “Etničke kreativne radionice za oživljavanje starih zanata,” koja se finansira u okviru Regionalnog programa o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).  Antonio je u početka bio nesiguran u pogledu radionica.

“U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano. Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  

Antonio Trajkovski “U samom početka mi je grnčarstvo bilo strano,” kaže. “Ali vremenom je postajalo interesantnije. Sada radije pravim stvari od gline nego da igram igrice na telefonu. Grnčarstvo je istinski zanimljiv zanat.”  Slično je i kod Anastasije. Smatra da je radionica “zabavna”, naročito rad na grnčarskom točku i crtanje  nacrta.   Ove radionice vodi Goce Stanchev, jedan od četvorice posljednjih umjetnika koji rade s keramikom u Velesu. Uprkos prvobitnom skepticizmu, Stanchev uočava sve veći interes među djecom.

“Ako uspijemo da barem dvoje od ukupno 20 djece osposobimo za ovaj zanat, bit će to veliki uspjeh.”

Više informacija možete pronaći na stranici programa ReLOaD, posjetite internet stranicu.                Grnčarstvo u Velesu ima duboke korijene. Početkom 20. vijeka su se mnoge porodice u gradu bavile grnčarstvom, proizvodeći predmete koji su bili poznati i van granica Sjeverne Makedonije. Zbog ove povezanosti s tradicijom, oživljavanje grnčarstva je još značajnije, kako za nasljeđe tako i za budućnost grada.  Stanchev smatra da bi za opstanak grnčarstva i drugih zanata bila nužna njihova integracija u obrazovni sistem. “Ima budućnosti u grnčarstvu, ali je potrebno ohrabrenje,” kaže. “Moja supruga i ja se bavimo ovim zanatom 15 godina. Potražnja na tržištu postoji, ali nema dovoljno zanatlija da ispune potrebe. Ja sam dokaz da se može živjeti od grnčarstva.”  Ova inicijativa koja se provodi u Velesu je samo jedan od 50 projekata koji su u protekle tri godine dobili podršku od programa ReLOaD u Sjevernoj Makedoniji. Najvažnije oblasti ovih projekata su osnaživanje mladih, jačanje socijalne kohezije, zaštita okoliša i očuvanje kulturnog nasljeđa.   Za ove mlade učesnike, radionice grnčarstva su više od vanškolske aktivnosti, one su način da se povežu sa svojim nasljeđem i potencijalni putokaz za buduću karijeru. Kako Anastasija kaže, “bilo bi lijepo održati grnčarstvo kao zanat, zato što predstavlja dio tradicije naše zemlje.”   Ova priča pokazuje kako stari zanati mogu naći novi život kroz entuzijazam mladih ljudi, vođen mudrošću onih koji su tradiciju održavali u životu. Moćan je to podsjetnik da čak i u digitalnoj dobi kreativno stvaralaštvo i povezanost s naslijeđem ima vrijednost i ispunjava nas. 

Ulazak Srbije u Erazmus plus program: njegovanje međusobnog razumijevanja i mogućnosti

Written on . Posted in Priče.

Pregled podrške EU Srbiji kroz ERASMUS+ program

Srbija je 5. februara 2019. značajano zakoračila u Erazmus plus program, prelazeći iz obične zemlje partnera u aktivnog učesnika. Na ovaj istorijski dan, komesar Navračić potpisao je ključni sporazum sa ministrom prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, Mladenom Šarčevićem. Put ka ovom statusu i sporazumu obilježile su brojne procedure procjena, da bi se potvrdilo da je Srbija u potpunosti spremna da preuzme dinamičniju ulogu unutar evropskih okvira. Ovim dostignućem, Srbija je sa ponosom postala 34. zemlja koja se pridružila cijenjenoj ligi zemalja Erazmus plus programa u Evropi.

 

Srbija je i prije 2019. godine kroz različite projekte bila aktivno uključena u ovaj globalni program. Prebrodila je mnoge izazovne inicijative, a srpske organizacije su stekle značajno iskustvo kao partnerski entiteti u okviru Erazmus plusa. Prava ilustracija toga je činjenica da je skoro 7.000 srpskih studenata krenulo na putovanja u inostranstvo, dok je blizu 4.300 evropskih akademskih građana posjetilo Srbiju u okviru nekoliko Erazmus plus projekata od 2014. godine.

“Kroz ERASMUS+ projekte, imala sam priliku da steknem obilje novih znanja, uspostavim veze sa ljudima i prijateljima iz gotovo svake evropske zemlje i steknem nove perspektive. Ova iskustva su nesumnjivo preoblikovala moj život.”

Time što je zvanično postala zemlja učesnica programa Srbiji se otvorilo mnoštvo mogućnosti u posljednje četiri godine u okviru Erazmus Plusa. Ovaj novi status omogućio je Srbiji da se angažuje u širem spektru projekata, koji obuhvataju raznolik dijapazon aktivnosti. Naime, Srbija se pridružila projektima koji se fokusiraju na sport, strukovno obrazovanje i obuku (VET), kao i na školsko obrazovanje i obrazovanje odraslih. Ovaj sporazum je efektivno oformio veze između Srbije i drugih zemalja EU.

Teodora Cekić, mlada muzičarka iz Srbije, koja posjeduje diplomu osnovnih i master studija muzičke umjetnosti, živi je primjer transformativne moći ERASMUS+ projekata. Teodora nije samo mlada evropska ambasadorka već i posvećena omladinska aktivistkinja koja je kroz volonterski rad sarađivala sa brojnim nevladinim organizacijama. Među brojnim mladim Srbima koji su iskoristili prednosti ERASMUS+ projekata, Teodorino iskustvo je bilo posebno značajno. Aktivno je učestvovala u više od 20 kratkoročnih ERASMUS+ projekata i programa posljednjih godina, koji obuhvataju različite kategorije poput stundentskih razmjena i inicijative za izgradnju kapaciteta.

Osvrćući se na svoje iskustvo sa ERASMUS+ projektima, Teodora ističe njihov dubok uticaj na njen profesionalni i lični razvoj. „Kroz ERASMUS+ projekte imala sam priliku da steknem obilje novih znanja, uspostavim veze sa ljudima i prijateljima iz gotovo svih evropskih zemalja i steknem nove perspektive. Ova iskustva su nesumnjivo preoblikovala moj život“, strastveno govori Teodora.

 “Mislim da je promocija veoma važna jer većina ljudi iz Srbije koje srećem u ERASMUS+ su uglavnom isti ljudi. Dakle, potrebno nam je više promovisanja kako bi više mladih ljudi imalo koristi od programa.”

O programu

Erasmus+ je najveći evropski obrazovni program koji se bavi finansiranjem projekata mobilnosti i saradnje u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Nastao je 2014. godine, a 2021. je ušao u novi sedmogodišnji period implementacije koji će trajati do 2027. godine. Predviđeni budžet za ovaj sedmogodišnji period novog Erasmus+ programa veći je nego ikad i iznosi 26 milijardi eura.

ERASMUS+ se pokazao kao izuzetna prilika za Srbiju, s obzirom da nudi jedinstvenu priliku za njegovanje međuljudskih veza i njegovanje međusobnog razumijevanja. Naročito jer je to omogućilo Srbiji da proširi svoj domet van granica Evropskog prostora, stvarajući partnerstva sa međunarodnim saradnicima. Ovo proširenje je u skladu sa širim ciljem EU da unaprijedi saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana, a uključivanje Srbije u zemlje Erazmus plus programa predstavlja značajan korak u tom pravcu.

Teodora, osvrćući se na uticaj ERASMUS+ projekata, ističe njihovu ogromnu vrijednost za mlade u Srbiji. Međutim, ona smatra da je opsežnija promocija neophodna kako bi se osiguralo da veći broj mladih može učestvovati u ovom programu. Teodora se strastveno zalaže za pospješeno promovisanje, napominjući da su većina pojedinaca iz Srbije koje susreće u ERASMUS+ inicijativama obično poznata lica. Ona kaže: „Mislim da je promocija veoma važna jer većina ljudi iz Srbije koje upoznajem u ERASMUS+ su uglavnom isti ljudi. Dakle, potrebno nam je više promovisanja kako bi što više mladih ljudi imalo koristi od programa“, naglašava Teodora .

Superschools: Premošćivanje razlika i izgradnja prijateljstava na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Priče.

Program razmjene škola u WB6 RYCO-a podržava proces izgradnje mira i pomirenja u regionu.

Katrina Berišaj Vujačić je nastavnica italijanskog jezika i ima preko 18 godina iskustva u nastavi. Ona živi u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore a radi u obližnjem gradiću Tuzi koji je blizu albanske granice. Radeći u mješovitom srednjoškolskom centru, Katrina drži časove na albanskom i crnogorskom jeziku kako bi zadovoljila raznoliko studentsko tijelo. Takođe obavlja funkciju predsjednice Udruženja nastavnika italijanskog jezika Crne Gore. Pored redovne nastave italijanskog jezika, Katrina aktivno učestvuje u neformalnim nastavnim inicijativama. Više od šest godina vodi volonterski klub u svojoj školi i istovremeno se angažuje u brojnim projektima pod okriljem Regionalnog ureda za saradnju mladih (RYCO).

“RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, na kojim su prisustvovali nastavnici i predstavnici škola iz čitavog regiona. Bila sam učesnik na jednoj od ovih sesija i odmah sam se uvjerila da naše škole trebaju učestvovati.”

Dok je učestvovala u RYCO projektu koji je uključivao Udruženje nastavnika italijanskog jezika iz Crne Gore i Albanije, Katrina je saznala o programu razmjene škola Superschools na Zapadnom Balkanu, koji je posvećen podršci procesima izgradnje mira i pomirenja u regionu. Ona se sjeća, “RYCO je organizovao informativne sesije o programu Superschools, kojim su prisustvovali nastavnici i predstavnici škola iz čitavog regiona. Bila sam učesnik na jednoj od ovih sesija i odmah sam se uvjerila da naše škole trebaju učestvovati.”

Nakon informativne sesije, Katrina je zakazala sastanak sa školskim direktorom kako bi razgovarali o ovoj prilici. Imajući podršku direktora, škola se pridružila programu razmjene Superschools.

Kao dio programa, škola u kojoj Katrina radi ugostila je na svom kampusu u Tuzima učenike srednje škole “Stevan Sremac” iz Niša, Srbija. Ovdje su učenici učestvovali u zajedničkim časovima na kojim se diskutovalo na različite teme, pružajući im priliku da sarađuju, uspostave nove veze i stvore prijateljstva. Razmišljajući o iskustvu, Katrina dijeli, “Nismo do sada imali iskustvo slično ovome i na početku smo bili zabrinuti kako će sve to funkcionisati. Međutim, već od prvog dana, učenici su se izvanredno zbližili i počeli djelovati kao jedinstvena klasa. Bilo je kao da se poznaju već dugo vremena.”

“Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokretale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih osobina među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt se izuzetno dobro pokazao tokom našeg iskustva na razmjenama.”

O projektu

Superschools je RYCO program za školske razmjene u WB6 s ciljem davanja podrške procesu izgradnje mira i pomirenja, interkulturalnom učenju i dijalogu među školama, učenicima i njihovim zajednicama. Program je dio višedonatorskog projekta “Program razmjene škola na Zapadnom Balkanu” sufinansiranog od strane Evropske unije i  German Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (BMZ), a sprovodi ga  Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji s Regionalnim kancelarijom za saradnju mladih (RYCO). Projekat ima ukupan budžet od 5,5 miliona eura i doprinosi općem cilju povećanja vještina i znanja mladih na Zapadnom Balkanu jačanjem obrazovnih sistema i promovisanjem saradnje u regionu, kroz uspostavljanje regionalne školske razmjene.

Katrina napominje da su u početku njihovi učenici koji imaju albansko etničko porijeklo donekle oklijevali da učestvuju u ovom projektu, uglavnom zato što je uključivao učenike iz Srbije. Međutim, do završetka razmjene, došlo je do primjetnog i pozitivnog pomaka u njihovim percepcijama jednih o drugima. Ona objašnjava: “Vjerujem da je ova razmjena imala značajan uticaj jer su radionice pokretale teme kao što su stereotipi, predrasude i otkrivanje zajedničkih interesa i kulturnih osobina među pojedincima različitog porijekla. Ovaj aspekt se izuzetno dobro pokazao tokom našeg iskustva na razmjenama.”

Po mišljenju Katrine, Zapadni Balkan bi znatno profitirao od više projekata ovog tipa jer značajno doprinose daljnjim naporima izgradnje mira, koji su trenutno suštinski neophodni.

YEA iz Albanije sastaju se s predsjednicom von der Leyen u kući EU u Tirani

Written on . Posted in Vijesti.

Samo dan prije samita Berlinskog procesa u Tirani, mladi evropski ambasadori (YEA) imali su privilegiju da se sastanu s predsjednicom Evropske komisije, Ursulom von der Leyen, na otvaranju prijava za kampus Evropskog koledža u Tirani za akademsku godinu 2024-2025. Pored toga, rektorka Evropskog koledža, Federica Mogherini, uputila je poziv YEA da posjete kancelarije Evropskog koledža u Tirani radi razgovora o potencijalnoj budućoj saradnji. Kao regionalna mreža, Mladi evropski ambasadori sa zadovoljstvom pružaju ovu vrijednu priliku ne samo mladim studentima u Albaniji, već i onima sa #Zapadnog Balkana i širom Evrope.

 

Evropski koledž pokrenuo je postdiplomski program “Master umjetnosti u evropskoj transformaciji i integraciji – EU i jugoistočna Evropa” koji će se nuditi u njihovom novoosnovanom kampusu u Tirani. U svom novom kampusu u Tirani, koledž podupire svoju iznimnu posvećenost najvišim standardima akademske izvrsnosti po kojima je institucija poznata. Master of Arts iz evropske transformacije i integracije je zamišljen da odgovori na sve veću potražnju za stručnjacima koji pokazuju temeljno razumijevanje procesa proširenja Evropske unije i dobro zaokruženu, kritičku perspektivu na istaknute izazove 21. veka, sa posebnom pažnjom na Jugoistočnu Evropu i odnose između EU i Zapadnog Balkana.

 

Tokom desetomjesečnog programa, koji počinje u septembru 2024., učesnici će steći duboko znanje o institucionalnoj arhitekturi EU i njenom funkcionisanju u različitim dimenzijama. Studenti će istražiti prilike i izazove procesa pridruživanja EU, razviti regionalnu ekspertizu o jugoistočnoj Evropi i baviti se vitalnim savremenim pitanjima kao što su digitalizacija, klimatske promjene i energetska tranzicija.

Dovođenje evropske izvrsnosti u Tiranu: Potpisan Memorandum o razumijevanju sa Evropskim koledžom

Written on . Posted in Vijesti.

Na posebnom događaju održanom u Kući Evrope u Tirani u petak, 6. oktobra, Evropska unija je napravila značajan korak prema unapređenju obrazovnih mogućnosti za albanske studente. Potpisan je Memorandum o razumijevanju s uglednim Evropskim koledžom, otvarajući vrata svjetske obrazovne izvrsnosti za ambiciozne albanske stipendiste. Ovaj sporazum formalizira i otvara put za osnivanje filijale Evropskog koledža u albanskoj prijestolnici.

 

Događaju su prisustvovali visoki zvaničnici, kako iz EU tako i iz Albanije, uključujući rektora Evropskog koledža Federicu Mogherini, Evropskog komesara za Susjedstvo i Proširenje Olivera Varhelyija, ambasadora Luigija Sorecu, izvršnu direktoricu Evropske unije Angelinu Eichhorst, ministra obrazovanja i sporta Ogertu Manastirliu, i gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja. Okupljanje ovih zvaničnika na događaju ističe značaj saradnje Evropske unije i Albanije te jačanje veza između njih. Memorandum, koji će po prvi put dovesti ovaj prestižni institut izvan granica EU, potpisan je od strane predstavnika Ministarstva obrazovanja, grada Tirane i Evropskog koledža, u prisustvu komesara Varhelyija i ambasadora Sorece.

 

Na ceremoniji su prisustvovali i Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Albanije. Tokom događaja, YEA su imali privilegiju da se sastanu s istaknutim ličnostima poput Olivéra Várhelyija, komesara za Susjedstvo i Proširenje, Luigija Sorece, ambasadora EU u Albaniji, i Federice Mogherini, rektorice Evropskog koledža. Entuzijastični YEA su izrazili svoje oduševljenje novim kampusom.

 

Evropski koledž je poznat po svojoj izvrsnosti u obuci budućih evropskih lidera i diplomata. Ostvarivanjem svog prisustva u Tirani, nudi izvanrednu priliku lokalnim studentima i drugima iz cijelog svijeta da pristupe vrhunskom obrazovanju na novosnovanom kampusu. Ovakav razvoj se upravo slaže sa obavezom EU da podrži obrazovanje i razvoj vještina u svojim susjednim regionima.

Upoznavanje albanski YEA ambasadora sa projektom koji finansira EU4Schools

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadori (YEAs) Edona Haklaj i Stjuart Islamaj, iz Albanije, posjetili su 2. oktobra srednju školu „Olsi Lasko”, koja je temeljito obnovljena zahvaljujući programu #EU4Schools. Tokom njihove posjete, Edona i Stjuart su imali priliku da se bolje upoznaju sa unaprijeđenim kapacitetima škole i njenim učenicima te da predstave mrežu YEA i ukažu na mnoge prilike koje Evropska unija nudi mladima u regionu. Pored toga, YEA su ostvarili vrijednu razmjenu mišljenja sa učenicima i nastavnicima, stekavši tako sliku o promjenama i uticaju koje je projekat imao na iskustvo učenja. Potom su ova zapžanja podijeljena putem društvenih medija Webalkans.

 

Inicijativa „EU4Schools” je izniman program koji finansira Evropska unija, pokrenut kao odgovor na razoran zemljotres koji je pogodio Albaniju 26. novembra 2019. godine. Trenutno se ovaj program sprovodi putem zajedničkog napora UNDP-a i albanske vlade i pruža neophodnu podršku građanima u jedanaest općina: Drač, Kamza, Kavaja, Kruja, Kurbin, Lješ, Mirdita, Rrogozhina, Shijak, Tirana i Vora. Treba napomenuti da ovaj program predstavlja ključnu komponentu finansijske podrške i obaveze koju je Evropska unija prihvatila tokom Međunarodne donatorske konferencije održane u Briselu 17. februara 2020. godine. Sveukupan cilj ove inicijative je da dalje podrži lokalne i nacionalne vlade u njihovom zalaganju za smanjenje društvenih i ekonomskih gubitaka, i da ubrza proces oporavka kroz popravke i rekonstrukcije obrazovnih objekata.

Transformacija obrazovanja u Albaniji: Hiljade djece počinju novu školsku godinu u najsavremenijim objektima

Written on . Posted in Vijesti.

Više od 11 hiljada učenika i 748 nastavnika u Albaniji započinje ovu školsku godinu u potpuno novim objektima zahvaljujući podršci programa EU4Schools. Kao dio ovog programa, izgrađeno je više od 40 škola, dok se 16 trenutno gradi. Ove moderne škole i vrtići su postojaniji, sigurniji i pristupačniji, a izgrađeni su zajedno sa lokalnom zajednicom.  
„Ponosan sam što sam danas ponovo u Albaniji i što vidim izvanredne rezultate koje smo postigli sa našim partnerom za implementaciju UNDP u Abaniji.  Brz i efikasan odgovor EU na process obnove obrazovnog sistema u Albaniji nakon zemljotresa sad je stvarnost za albanski narod,” izjavio je otpravnik poslova, ambasador Luiđi Soreka.  
„EU4Schools” je program finansiran od strane Evropske unije kao odgovor na proces obnove nakon zemljotresa 26. novembra 2019. godine.  Program se provodi u saradnji sa albanskom vladom i UNDP-om i ima za cilj podržati građane Albanije u jedanaest općina pogođenih zemljotresom, a to su: Kruja, Drač, Kurbin, Kamza, Kavaja, Tirana, Mirdita, Leža, Rogožina, Šijak, Vora u oblasti obrazovanja. Program će pružiti brzu pomoć kako bi se obnovile obrazovne usluge u lokalnim zajednicama kako bi se pobrinulo da učenici izgube što manje školskih dana i dana učenja, te kako bi se omogućilo postepeno normaliziranje života pogođenog stanovništva u tim općinama, s obrazovanjem kao najvažnijim prioritetom.

Obučavanje mladih za tržište rada

Written on . Posted in Priče.

Otključavanje potencijala: EU finansira povećanje zapošljavanja mladih iz Gjakove putem praktične obuke

Kosovo se suočava s velikom potražnjom za stručnim radnicima koji su spremni raditi lično ili na daljinu za ostatak svijeta. Uviđanje novih prilika koje su omogućene zelenom i digitalnom tranzicijom leži u cjeloživotnom učenju i razvoju vještina. Slični jazovi među radnom snagom prisutni su i na području EU, zbog toga je Evropska komisija (EK) proglasila 2023. Evropskom godinom vještina (European Year of Skills). Cilj je obezbijediti građanima relevantne vještine za prilagođenje promjenama na tržištu rada.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije.”

Postignuće je u većem uticaju u manjim gradovima

Tržište rada Kosova suočava se s mnogim izazovima, ali u manjim gradovima postoji još manje prilika za poslodavce i radnike. Na vrhu liste problema je jaz u vještinama: preduzeća ne pronalaze radnike koje trebaju, dok oni koji traže posao nemaju dovoljno kvalifikacija za zaposlenje. U zapadnom gradu Gjakova, Centar za inovacije Jakova (JIC) (Jakova Innovation Centre) prepoznao je veliki potencijal za rješavanje nesrazmjera između potreba tržišta rada i obrazovnih vještina. Ovo je vjerovatno razlog nezaposlenosti više od polovice mladih u Kosovu.

“Na tržištu rada Kosova postoji veliki jaz u vještinama koji se samo produbio nakon pandemije”, kaže Fatos Axhemi, voditelj projekta sufinansiranog od strane Europske unije i općine Gjakova, a koji se bavi zapošljavanjem mladih, žena i ranjivih skupina.

Da bi se uhvatio u koštac s problemom, JIC je primijenio dvosmjerni pristup: saradnja s poslodavcima i osobama koje traže posao. Nakon što su popisali potencijalne prilike u privatnom i javnom sektoru, identifikovali su osam traženih vještina putem analize tržišta rada i procjene potreba – rezultat: 31 zaposlen i preko stotinu završenih stažiranja.

“Naše metode za uključivanje mladih na tržište rada pokazale su se uspješnima, za što smo imali vrlo pozitivne kritike”, kaže Axhemi. “Završili su stažiranje na kojem su samostalno radili poslove, obavljali stručne dužnosti na temelju onoga u čemu su vješti.”

Osim obuke, praktikanti su se razvijali kroz svoje iskustvo s programom mentorstva tokom dvogodišnjeg projekta.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu.”

O projektu

Kao vodeći partner, Centar za inovacije Jakova i Općina Gjakova provodili su projekat “Zajedno prema osnaživanju mladih, žena i ranjivih skupina” koji je trajao dvije godine i kog je finansirala Kancelarija Evropske unije na Kosovu. Glavni cilj projekta bio je analizirati trenutno tržište rada i stvarati nove prilike za mlade, žene i ranjive skupine. Osim toga, projekat je imao za cilj pružiti ciljanim skupinama neophodne vještine koje su potrebne za tržište rada, povezivanje poslodavaca i zaposlenika za obuku na poslu, stažiranje i redovno zapošljavanje te finansiranje novih inovativnih ideja za stvaranje novih start-upova.

Pokretanje start-upova i prevladavanje prvih prepreka

JIC je takođe podržao start-up firme koje su trebale pomoć kako bi počele sa radom, posebno one koje djeluju u malim sredinama poput Gjakove i susjednih općina Junik i Deçan. Među 16 korisnika sredstava, projekat je podržao preduzetnice i vlasnike start-upova s invaliditetom u različitim industrijama, kao što su prerada hrane, IT, savjetovanje o prehrani, poslovni rast i mnoge druge.

“Postavili smo temelje odlične mreže postojećih i novih preduzeća koja posluju u Gjakovi, koji aktivno identifikuju nedostatke vještina nadležnim javnim vlastima, što doprinosi našim postignućima kao projektu”, kaže Axhemi.

Kontinuirano prepoznavanje i rješavanje nedostatka vještina nužno je za sve učesnike, kao i potreba za cjeloživotnim učenjem i sticanjem vještina koje odgovaraju promjenama koje povećavaju šanse za zapošljavanje svih. Više od tri četvrtine firmi u EU ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a samo trećina odraslih provodi obuku, iznosi EK.

Promovisanje zdravog odrastanja u predškolskim ustanovama u Sarajevu

Written on . Posted in Priče.

Projekat finansiran od strane Evropske unije osnažuje vaspitače i roditelje za optimalni razvoj djece u općini Centar Sarajevo u Bosni i Hercegovini.

Godine 2019., Institut za Stanovništvo i Razvoj (IPD), nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, proveo je istraživanje koje je uključivalo 127 vaspitača u Sarajevskom kantonu. Cilj je bio identifikovati njihove potrebe za dodatnom stručnom podrškom u provođenju programa za zdrav rast i razvoj, koji dobija podršku od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Sarajevskog kantona. Tokom ovog procesa, IPD je prepoznao potrebu za kontinuiranim radom s predškolskom djecom. Koristeći rezultate istraživanja iz 2019. godine i uz stručno vodstvo, razvili su obrazovni paket za poboljšanje emocionalnih i socijalnih vještina djece.

Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

“Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”,

Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.

Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.

“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,

O projektu

Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Ukupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”

Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam  šta uraditi u određenoj situaciji.  Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.

Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.

Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.

On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

EDUINO: Kako je rođena najveća digitalna obrazovna biblioteka Sjeverne Makedonije

Written on . Posted in Priče.

Od kratkoročnog rješenja da nacionalnog resursa: Putovanje EDUINO u digitalno obrazovanje

Na početku pandemije COVID-19, kada su škole zatvorene i učenje na daljinu postalo neophodno, postalo je jasno da Sjeverna Makedonija nije bila opremljena za prelazak sa tradicionalnog obrazovanja na digitalno učenje na daljinu. Nije bilo dovoljno digitalnih resursa da se to podrži, a nastavnici su generalno bili nepripremljeni za digitalno obrazovanje. Kao i u drugim dijelovima regiona, vlasti su borile da se nose sa izazovom i tražile su pomoć.

Nevladina organizacija SmartUp – Social Innovation Lab, zajedno sa UNICEF-om, BDE-om i ključnim ministarstvima obrazovanja u zemlji radili su posljednje 3-4 godine prije pandemije na podršci inovacijama i zajedničkom stvaranju u okviru sektora obrazovanja. Već su obučili solidnu grupu saradnika i razvili neke inicijalne platforme, koje su mogli brzo restrukturirati kako bi odgovorili na ove izazove. Prihvatili su izazov i počeli stvarati ono što je sada poznato kao najveća digitalna obrazovna biblioteka u Sjevernoj Makedoniji.

“Očekivali smo da ćemo na početku dobiti možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prva dva – tri dana, imali smo preko 600 video lekcija koje su poslali nastavnici iz cijele zemlje. Bilo je uzbudljivo.”

Aleksander Lazovski, suosnivač SmartUp-a, otkrio je da je organizacija odmah pokrenula poziv za nastavnike da dostave kratke video lekcije za EDUINO platformu, nakon što su preuzeli zadatak obezbjeđivanja digitalnih resursa za podršku učenju na daljinu u Sjevernoj Makedoniji. “Očekivali smo da ćemo na početku dobiti možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prva dva – tri dana, imali smo preko 600 video lekcija koje su poslali nastavnici iz cijele zemlje. Bilo je uzbudljivo.”, rekao je Aleksandar

Ovaj početni uspjeh naveo je osnivače da vide potencijal za EDUINO kao dugoročno nacionalno rješenje za digitalno obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji. Platforma se pomjerila prema ovom cilju nakon perioda krize,  postajući ono što osnivači zovu “Kolektivni portal za digitalna obrazovna rješenja.“ Platforma je izgrađena na ideji zajedničkog stvaranja i djelovanja u zajednici, nudeći resurse za nastavnike, roditelje i učenike u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

EDUINO sada uključuje tri glavna dijela: EDUINO Školovanje, EDUINO ECD, i EDUINO Laboratorija.

EDUINO Školovanje sadrži biblioteku video lekcija, tutorijale o 21. digitalnim vještinama za edukatore, digitalne igre i resurse za učenje. EDUINO ECD nudi aktivnosti zasnovane na igri i mogućnosti profesionalnog razvoja. Na kraju, EDUINO Laboratorija je 2D virtuelna naučna laboratorija koja nudi iskustveno učenje o naučnim konceptima i klimatskim promjenama.

“Ove serije webinara koje finansira EU direktno su podržale profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji.”

O projektu

EDUINO, platforma za digitalno učenje Sjeverne Makedonije, podstakla je praksu zajednice i uspješno prikupila veliku količinu obrazovnog sadržaja od nastavnika i edukatora širom zemlje u roku od nekoliko sedmica od početka pandemije COVID-19.

Projekat je postigao značajan uspjeh u smislu brojeva i rezultata. Neka značajna dostignuća uključuju kreiranje preko 4500 video lekcija, koje su imale oko sedam miliona pregleda, kao i razvoj oko 800 aktivnosti zasnovanih na igri koje imaju za cilj  da pomognu djeci uzrasta od 3 do 10 godina da nauče složene obrazovne koncepte uz poboljšanje socio-emocionalnih vještina. Projekat je takođe privukao preko 25.000 registrovanih članova EDUINO zajednice.

Evropska unija je prepoznala uticaj i potencijal EDUINO-a i podržala je projekat postavši partner. EU je finansirala seriju EDUINO webinara, koji pruža interaktivne događaje za učesnike koji prate predavanja od 60 do 90 minuta o inovativnim i naprednim temama u oblasti obrazovanja kroz primjere dobre prakse i savjete praktičara ili stručnjaka. Prema Aleksandrovim riječima, serija EDUINO webinara je imala veliki uspjeh, sa ukupno 42 do sada organizovana webinara i prosječno 1800 učesnika po događaju. “Ove serije webinara koje finansira EU direktno su podržale profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji,” dodao je on.

Webinari su osmišljeni tako da pruže priliku učesnicima da postavljaju pitanja i savjetuju se sa predavačima o različitim oblicima, metodama, tehnikama i instrumentima za implementaciju procesa učenja i podučavanja u savremenoj nastavi. Danas, serija EDUINO webinara je jedan od najpriznatijih online resursa za sticanje vještina u oblasti obrazovanja i prema statistikama SmartUp-a, najgledaniji online webinari u zemlji.