Skip to main content

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Zajedno sa drugim zapadnobalkanskim partnerima, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridor Trans-Balkan Electricity Corridor dužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, WBIF koordinator za Srbiju, ističe značaj projekta za ekonomiju, povezanost i održivost razvoja obnovljive energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027 je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku tzv. zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahtijeva i razvoj prenosne mreže”, rekao je Gavrilović.

   

Projekat je okarakterisan kao vodeći za tranziciju sa uglja, kao i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno u Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU sektoru – EU je uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor u protekle dvije decenije. Samo u 2022. godini podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjena je na 100 miliona eura.

 

Glavni ciljevi ove EU podrške, koja se realizuje u saradnji sa Vladom Srbije, su diverzifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede i pridržavanje pariškog sporazuma. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju svojih propisa sa pravnim tekovinama EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

U Tirani pokrenuta kampanja “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”

„Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” kampanja protiv govora mržnje pokrenuta u Tirani 25. marta. Ceremonija otvaranja okupila je lidere javnog mnijenja, aktiviste i predstavnike vlasti koji su podigli svoj glas protiv govora mržnje i obećali da će promovisati ravnopravno društvo, bez mržnje i diskriminacije.

 

Šef političkog odsjeka Evropske delegacije u Albaniji, Alexis Hupin, istakao je značaj političkog djelovanja u procesu borbe protiv govora mržnje. “Želim da vas pozovem da zajedno nastavimo ovu borbu, da osuđujemo slučajeve govora mržnje, da prijavimo slučajeve zločina iz mržnje i da računamo jedni na druge u tome, te da Albaniju učinimo boljim mjestom za život, mjestom gdje nema diskriminacije, mržnje i gdje svi imaju jednake mogućnosti.”

 

Daniela Kortoçi, mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije rekla je da „Kao YEA izjavljujem, da je naš glavni fokus činiti svrsishodan uticaj na cijelom zapadnom Balkanu. Uticaj na mlade podrazumjeva da moramo više slušati jedni druge i dijeliti svoja iskustva i priče u vezi s mržnjom na internetu i kako smo je pobijedili. Zato hajde da započnemo ovu kampanju: Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav.”

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” je pokret za podizanje svijesti koji je zaživio na Zapadnom Balkanu prošle godine kako bi se informisale i angažovale lokalne zajednice u borbi protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenih na osjetljive grupe i pojedince kao što su LGBTI zajednice, imigranti, osobe sa posebnim potrebama i etničke manjine. Kampanja će se nastaviti i u narednim mjesecima nizom javnih događaja koji se promovišu putem web stranica i društvenih mreža, ali i u mainstream medijima.

 

Kampanja se provodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Albaniji Promotion of diversity and equality in Albania, dijelom je zajedničkog Horizontalnog fonda Evropske unije i Vijeća Evrope za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022 Horizontal Facility for the Western Balkans and Turkey 2019-2022, koji podržava reforme u oblastima ljudskih prava, vladavine prava i demokratiju u skladu sa evropskim standardima, a u okviru procesa proširenja EU.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija dobijaju novu podršku za ruralni razvoj

Evropska komisija je usvojila (IPARD)  program ruralnog razvoja u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona za Srbiju. Programi predstavljaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Očekuje se da će IPARD programi, zajedno sa državnim javnim i privatnim doprinosima, generisati ukupno preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim područjima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe, zemlje ostvaruju ciljeve vezane za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, aktivnosti u području klimatskih promjena i rad na poboljšanju kvaliteta života u ruralnim područjima.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan, tako što ulažu u opremu, mašine, obnovu objekata, da budu u skladu sa standardima EU. Ovi programi  pomažu razvoju ruralnih područja i rade na poboljšanju životnih uslova i standarda za stanovnike kako bi oni ostali u tim područjima. To se može postići kroz bolju infrastrukturu, različite privredne aktivnosti koje stvaraju prihod i podsticanje zapošljavanja na selu, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

EIB daje veću podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedit će grant od 400.000 eura Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore (IDF). Taj grant je podrška tehničkoj pomoći kojom će se ojačati kapacitet IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoje investicije i održe, te stvore inkluzivna i dugoročna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći, EIB podržava IDF u poboljšanju njegovog organizacionog i poslovnog modela kako bi svoju strukturu uskladio s najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Grant EIB-a ima za cilj ubrzanje oporavka i rasta privatnog sektora u Crnoj Gori i stvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, žene i ljude iz drugih ranjivih društvenih grupa. Grant potiče iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB uspostavila 2016. godine kako bi se pronašla finansijska sredstva za brži rast, otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala finansijske operacije sa IDF-om u vrijednosti od 100 miliona eura, što je pomoglo brojnim firmama. Zahvaljujući tome, oko 350 kompanija u Crnoj Gori brže se oporavilo od krize COVID-19. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi zajam sa IDF-om za podršku MSP u Crnoj Gori  za provođenje energetski efikasnih praksi i projekata. Tim potezom je omogućen brži prelazak na održivu i cirkularnu ekonomiju u Crnoj Gori.

Sedam dana, 45 mladih, 1.540 kilometara, sedam gradova

ROUTE WB6 karavan je završio svoje putovanje u Tirani, nakon što su nedelju dana putovali širom regiona Zapadnog Balkana, provodili volonterske inicijative i posjećivali lokalne podružnice RYCO-a, gdje su se susretali s mladim aktivistima i lokalnim volonterskim organizacijama. Tokom ovih sedam dana, 45 mladih ljudi iz regiona imalo je priliku da posjeti i Bitolj, Mostar, Kopaonik, Podgoricu, Prištinu i Sarajevo, prešavši ukupno 1.540 kilometara.

 

Alumni volonteri ROUTE WB6, mladi novinari organizacije HAJDE i Mladi evropski ambasadori udružili su snage u rješavanju zajedničkih regionalnih pitanja uz druženje, podršku lokalnim zajednicama i rad na razbijanju predrasuda i stereotipa koji još uvijek postoje u regiji. ROUTE WB6 Alumni klubovi su takođe osnovani širom regije.

 

Mladi evropski ambasador iz Banjaluke, Anastasija Đorđa Bosančić, opisala je Karavan kao iskustvo koje će zaista promijeniti život. “Određene stvari se ne mogu razumjeti dok ne upoznate sva društva WB6, ne provedete neko vrijeme sa vršnjacima koji dolaze iz različitih podneblja, i naravno, dok ne budete dovoljno hrabri da otvorite svoje srce i odlučite poći na ovu neobičnu i nevjerovatnu avanturu. Moja iskrena želja je da se atmosfera koju smo doživjeli tokom ovog karavana proširi po našim krajevima, što prije”, rekla je Anastasija.

U Srbiji porodice korisnika RHP dobijaju nove domove

Trideset porodica dobilo je ključeve novih stanova u Loznici u Srbiji u okviru podrške Regionalnog stambenog programa (RHP).

 

Pored samih korisnika, događaju su prisustvovali Slavica Jelača, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije; Vladimir Cucić, srpski komesar za izbjeglice i migracije i Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice. Gospođa Jelača je poželjela porodicama puno sreće u novim domovima dok im je uručivala ključeve njihovih stanova.

 

Jedna od korisnica, Olivera Dunžić, izbjegla je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju 1995. godine. Sa njom je izbjegao i njen suprug, a dvoje dece im je rođeno u Loznici. “Teške godine su iza nas, a mi odlučno gledamo naprijed”, rekla je. “Do sada smo živjeli kao podstanari u nekoliko stanova. Danas smo konačno pronašli siguran dom. Još jednom želim da se zahvalim donatorima kao i svima ostalima koji su nam pružili novi početak.”

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a ostali ključni donatori su Njemačka, Italija, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.

Preko 1.500 građana učestvuje u YEA uličnoj akciji 8. marta

Za ovogodišnji Međunarodni dan žena 8. marta, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori (YEAs) udružili su se kako bi promovisali kampanju #BreakTheBias. To su radili kroz reels-e i druge sadržaje na društvenim mrežama i aktivnosti na otvorenom širom Zapadnog Balkana, uključujući Banja Luku, Beograd, Kumanovo, Niš, Novi Sad, Podgoricu, Prištinu, Sarajevo, Skoplje i Tiranu.

 

Preko 1.500 žena učestvovalo je u aktivnostima na otvorenom koje su imale za cilj da razbiju pristrasnost rodnih stereotipa. To je uključivalo zaustavljanje žena na ulici i traženje od njih da odgovore na pitanja poput „Ko sam ja, ja kao žena na Zapadnom Balkanu?“ i „Kako sebe opisuješ kao ženu?“ i zapisivanje tih odgovora na toteme koje su YEA postavili na ulici.

 

Neke od poruka koje su žene pisale na totemima u sklopu akcije su: „Voljela bih da vidim više jednakosti“, „Divnu“, „Nikad jača“, „Ja sam žena u nauci“ i „Ponosna“.

 

WeBalkans YEA mreža pokrenuta je u avgustu 2020. kao dio Regionalnog komunikacijskog programa za Zapadni Balkan (WeBalkans), kojim upravlja Generalni direktorat Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR). Platforma je kreativna mreža budućih mladih koji donose promjene ​​na prostoru cijelog Zapadnog Balkana. Ovih 120 mladih vizionara zainteresovani su za učenje o vrijednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi, ali se i zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, zaštita životne sredine i ljudska prava.

YEAs i Američko vijeće mladih Albanije pripremaju inicijativu za zabranu plastičnih vrećica

U Tirani je 16. marta održana druga otvorena diskusija između ambasadora EU i SAD u Albaniji i Mladih evropskih ambasadora i Savjeta mladih SAD. Strane su razgovarale o saradnji od prvog sastanka održanog u junu 2021. godine, te mogućoj budućoj saradnji dvije omladinske mreže.

 

U fokusu sastanka bila je Zelena agenda EU za zapadni Balkan – i kako se mladi ljudi mogu uključiti u oblikovanje Zelene agende u praktičnom smislu. U skladu sa ambicijama Evropskog zelenog dogovora, Zelena agenda otvara put za transformaciju prema klimatski neutralnim i otpornim, zelenim i kružnim ekonomijama u regionu.

 

Sve u svemu, dva ambasadora su ih ohrabrila da se angažuju, razmjenjuju ideje i učestvuju u izgradnji bolje i sigurnije budućnosti za svoju zemlju, imajući na umu i značaj svog doprinosa u svijetu i promjena koje mogu napraviti.

 

Dogovoreno je da YEAs i Vijeće mladih SAD-a pripreme nacrt zajedničke inicijative o zabrani plastičnih vrećica u Albaniji. Sljedeći sastanak između mreža bit će razmjena postignutih rezultata.

EU u Sjevernoj Makedoniji dodjeljuje prvu nagradu za Evropljanku godine

Pet izvanrednih žena koje čine doprinos društvu u svojim oblastima i daju inspiraciju društvu u cjelini nominirano je od strane #TeamEurope u Sjevernoj Makedoniji za nagradu 2022 European Woman of the Year Award.

 

Pet nominovanih za ovu nagradu su nacionalna koordinatorka za transplantaciju Maja Mojsova Mijovska, alpinistkinja Ilina Arsova, filmska rediteljka i spisateljica Dina Duma, direktorka Nacionalne galerije Dita Starova Qerimi i osnivačica kompanije MaMa Organa Natalija Burgieva. Predložili su ih ambasadori Hrvatske (Nives Tiganj), Njemačke (Anke Holstein), Rumunije (Monica Axinte), Švedske (Kristen Forsgren Bengtsson) i EU (David Geer).

 

“Obilježavamo Međunarodni dan žena odavanjem počasti pet izuzetnih žena koje su pokazale da je samo nebo granica u ostvarivanju snova i koje rade za opšte dobro. Njihove priče su inspirativne. Razbijaju predrasude. Oni dokazuju da rod nema nikakve veze sa sposobnošću i da kapacitet i posvećenost nemaju rod”, rekao je ambasador Geer na ceremoniji kojoj je prisustvovala i prva dama Elizabeta Gjorgievska.

 

Delegacijska nagrada ­Evropljanka godine – European Woman of the Year Award –  je dopuna nagradi Evropljanin godine – the European of the Year Award-  koju je Delegacija uvela 2019. – ima za cilj podizanje svijesti o preprekama za rodnu ravnopravnost, uz odavanje priznanja ženama koje vode druge svojim dobrim primjerom i pomažu da svijet postane mjesto gdje svi imaju jednaka prava.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.