Skip to main content

EU pokreće projekat vrijedan 10 miliona eura za jačanje zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini

Kancelarija EU u BiH najavila je 13. decembra projekat vrijedan 10 miliona eura za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Projekat je dio kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a provodiće ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.
 
U naredne četiri godine, projekat EU Support to Health Sector Reform in Bosnia and Herzegovina (Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini) će se fokusirati na podršku reformama primarne zdravstvene zaštite i izgradnju kapaciteta u zdravstvenom sektoru u BiH. Takođe će doprinijeti razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu s fokusom na imunizaciju djece, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.
 
Tokom pandemije, EU je bila donator koji je pružio  najveću podršku BiH, dajući više od 20 miliona eura za nabavku visokokvalitetne medicinske opreme, vakcina i opreme hladnog lanca za skladištenje vakcina. EU je također osigurala više od 75 miliona eura za podršku socioekonomskom oporavku BiH od posljedica pandemije COVID-19, s ciljem jačanja BiH ekonomije, zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih.

EU jača kapacitet Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH donacijom IT opreme

Kao dio stalne podrške Evropske unije zdravstvu u Bosni i Hercegovini, Kancelarija EU u BiH uručila je Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH IT opremu u vrijednosti od oko 20.000 eura. Za svakodnevni rad Agencije, Evropska unija je nabavila pet računara, 11 velikih monitora, dva multifunkcionalna laserska štampača i devet laptop-a. Ova oprema će ojačati kapacitete u Agenciji koja je zadužena za obezbjeđivanje kvalitetnih i bezbjednih medicinskih proizvoda i medicinskih sredstava za ljudsku upotrebu i uspostavljanje funkcionalnog sistema regulacije lijekova u skladu sa međunarodnim standardima.

 

Donirana oprema će omogućiti lakši uvid u dijagrame složenih laboratorijskih analiza i velike količine podataka, ali i omogućiti  veću mobilnosti zaposlenih i kontinuitet poslovanja u vanrednim situacijama.

 

Tokom pandemije, EU je bila donator koji je pružio  najveću podršku BiH, dajući više od 20 miliona eura za nabavku visokokvalitetne medicinske opreme, vakcina i opremu za hladni lanac za skladištenje vakcina. EU je takođe obezbijedila više od 75 miliona eura za oporavak nakon pandemije.

Na Samitu EU-Zapadni Balkan potpredsjednica Pavlova obećala podršku EIB Global-a zbog energetske krize

Na Samitu EU- Western Balkans održanom u Tirani u Albaniji, potpredsjednica European Investment Bank (EIB) Lilyana Pavlova obećala je podršku regionu u rješavanju hitnih kratkoročnih potreba koje proističu iz ruskog rata u Ukrajini. Ova podrška će doći od EIB Global-a, ogranka Banke fokusiranog na operacije izvan Europske unije, u obliku novih projekata koje planira da finansira  u regionu za uvođenje čiste energije, proširenje elektroenergetske mreže i skladišne infrastructure, kao i za podršku privatnom sektoru u sprovođenju mjera energetske efikasnosti. Ona je potvrdila da je Banka u potpunosti usklađena sa paketom energetske podrške vrijednim milijardu eura koji je najavila European Commission i da planira da igra ključnu ulogu u njegovoj implementaciji.  
Pored podrške u oblasti energetike, EU banka će poboljšati svoju sveobuhvatnu kombinaciju kreditiranja, kombinovanje sredstava i savjetodavnih usluga i rasporediti više stručnjaka na terenu kako bi podržali povezivanje, zelenu i digitalnu tranziciju, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Promovisanje rasta, digitalizacije i dekarbonizacije privatnog sektora također će biti prioritet za Banku. Kao dio toga, European Investment Fund (EIF), podružnica EIB grupacije, pokrenuo je Garanciju za otpornost malih i srednjih preduzeća (Guarantee 4 SME Resilience) u okviru Programa za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF), koji ima za cilj da odgovori na ekonomske poteškoće povećanjem pristupa finansiranju oko 4.000 malih i srednjih preduzeća u regionu.

EU će osigurati dodatnih 10 miliona eura podrške Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Vijeće Evropske unije usvojilo je mjeru pomoći vrijednu 10 miliona eura za podršku Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH). Ova odluka je dio napora EU na daljem jačanju sigurnosnog angažmana sa svojim partnerima na Zapadnom Balkanu i nadovezuje se na prethodnu podršku EU za OSBiH, posebno kroz prethodnu mjeru pomoći najavljenu u novembru 2021. u vrijednosti od 10 miliona eura za deminerski bataljon OSBiH, mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura najavljena u junu 2022. za Balkanske medicinske snage (BMTF) i kontinuiranu podršku za EUFOR-a Althea za Oružane snage BiH, uključujući i obuku.  
Nova mjera pomoći će finansirati terensku opremu, ključne alate za vojnu inženjeriju i materijal za zaštitu od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (HBRN) prijetnji.  Ovu pomoć je zatražila ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u junu 2022.godine. Kroz osiguranje odgovarajuće opreme, mjera pomoći će ojačati kapacitete brigade za taktičku podršku i OSBiH u cjelini.  
Nova mjera pomoći je usvojena u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF). EPF je osnovan u martu 2021. kao alat za proširenje sposobnosti EU-a da pruži sigurnost svojim građanima i partnerima. Omogućava EU da obezbijedi sve vrste opreme i infrastrukture oružanima snagama partnera EU, u skladu sa međunarodnim pravom ljudskih prava i međunarodnim humanitarnim pravom. Nova mjera pomoći je usvojena kao odgovor na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova BiH u junu 2022.

Regionalni stambeni program slavi isporuku 10.000 domova na Zapadnom Balkanu

Regionalni stambeni program (Regional Housing Programme – RHP) proslavio je značajan trenutak 30. novembra, isporukom 10.000-og doma za najugroženija izbjegla i raseljena lica u regionu Zapadnog Balkana. Ova prilika je obilježena tokom ceremonije uručenja ključeva za 40 novoizgrađenih RHP stanova izbjegličkim porodicama u Vršcu u Srbiji. RHP ima za cilj da isporuči ukupno 11.400 domova u četiri RHP partnerske zemlje – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji do sredine 2023.

 

Pored korisnika, ceremoniji uručenju ključeva je prisustvovala Nataša Stanisavljević, komesarka za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Holger Schröder, šef jedinice Western Balkans Regional Programmes i Economic Investment Plan-a u DG NEAR i drugi nacionalni i internacionalni predstavnici.

 

U ime European Union – glavnog donatora RHP-a – Mr. Holger Schröder je čestitao porodicama na njihovim novim domovima i osvrnuo se na značaj RHP-a za region i za EU. “Regional Housing Programme simbolizuje solidarnost EU prema ugroženim porodicama koje su ostavile svoj život iza sebe,” rekao je on.

 

Posjeta zainteresovanih strana RHP-a Vršcu uslijedila je nakon sastanka Skupštine donatora RHP tog jutra, a prethodila je sastanku Upravnog odbora RHP-a u Beogradu 30. novembra, čiji je domaćin bio Komesarijat za izbjeglice i migracije Republike Srbije, kojim je predsjedavala European Union, a kopredsjedavajuća Švajcarska je još jedan ključni donator programa.

MADE OF US: Nevjerovatna avantura uskoro počinje u proljeće 2023

WeBalkans sa ponosom pokreće poziv za prijave koji se odnosi na mlade vlogere sa Zapadnog Balkana koji žele biti dio “Made of us” turneje po Zapadnom Balkanu. Ova avantura treba da se održi u proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave na portal WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje je podržala EU i upoznati zanimljive i inspirativne ličnosti,  istovremeno će vidjeti prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti  i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će snimati svoje iskustvo koristeći svoju opremu i prenijeti svoje putovanje na visoko kvalitetne društvene medije i web sadržaje, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani preko njihovih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružit će im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće priliku da istraže najbolje od Zapadnog Balkana, te  ispričaju ostatku svijeta o tome vlastitim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete našu web stranicu webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući uslove i odredbe za učestvovanje. Faza prijava počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. “Made of Us” je treće regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska Unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani reafirmiše perspektivu Zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Danas su, predsjednica European Commission, Ursula von der Leyen, predsjednik European Council, Charles Michel, visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell, komesar Olivér Várhelyi, kao i šefovi država i vlada zemalja članica EU i partneri sa Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Western Balkans u Tirani. Organizacija samita po prvi put u regionu je jasan znak snažne posvećnosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu prema EU.

 

Lideri EU su ponovo potvrdili potpunu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Pozvali su na ubrzavanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, fer i rigoroznim uslovljavanju i principu zasluga

 

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji eskalira, dovodi u pitanje evropski i globalni mir i sigurnost. Naglašava značaj strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.

 

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: „Ovaj samit, prvi put održan u zemlji Zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, našem jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. I koristimo svaku priliku da približimo naše regije i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje cijena rominga. Ovo je veliko dostignuće.”

 

Ovaj samit je, osim toga, bio prilika da se razmotri napredak u implementaciji Economic and Investment Plan-a od gotovo 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje 40 vodećih projekata u transportu, povezivanju, energetskoj tranziciji, zelenoj agendi, digitalnoj tranziciji i razvoju ljudskog kapitala, uz podršku EU od 1,8 milijardi eura i investicijama u ukupnoj vrijednosti od 5,7 milijardi eura.

 

Ovo uključuje 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu evra, koji se sastoji od dva stuba:

 
  • 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
  • 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Western Balkans Investment Framework za unapređenje energetske tranzicije i energetske bezbjednosti. Paket pokriva dopunu Regional Energy Efficiency Programme za energetski efikasno obnavljanje privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri šeme grantova za energetski tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnost. Očekuje se da će u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.
 

Lideri su prisustvovali potpisivanju predstavnika telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana deklaracije o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU počevši od oktobra 2023. European Commission i Regional Cooperation Council pomogli su u pregovorima o sporazumu,  a odluke o daljem smanjivanju se očekuju u maju 2023.

 

Konačno, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber-bezbjednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila finansiranje 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicom i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na zapadnom Balkanu. EU takođe pojačava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, uključujući kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region koji treba da počne početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će također biti uključeni u European Universities initiative  u okviru Erasmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Značajno smanjenje cijena rominga između Zapadnog Balkana i EU počinje od 1. oktobra 2023.

Na Samitu EU-Western Balkans koji se održava danas u Tirani, telekom operateri iz Evropske unije (EU) i sa Zapadnog Balkana potpisali su Roaming Declaration koja omogućava smanjivanje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana od 1.oktobra 2023.

 

Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, kaže:

 

Pozdravljam deklaraciju koju su danas potpisali telekom operateri iz EU i Zapadnog Balkana i njihovu posvećenost da počnu sa prvim smanjivanjem u oktobru 2023. Digitalna tranzicija za EU i njene partnere je na čelu naše Connectivity agenda. Učiniti usluge mobilnih telekomunikacija dostupnim je osnova ove tranzicije. Kako smanjujemo cijene rominga  između EU i regiona, približavamo ljude i preduzeća. Naš cilj je da kad nas posjetite ili kad mi vas posjetimo, da se svi osjećamo kao kod kuće. Ovo je prava integracija Zapadnog Balkana na kojoj bi svi trebali da radimo.“

 

Ovo je početak procesa koji ima za cilj da 1.oktobra 2023. dostigne značajno smanjivanje cijena rominga i dalje snižavanje kojim će cijene dostići nivo cijena na domaćem tržištu. Svaki telekom operater iz Zapadnog Balkana i EU,  potpisnik Deklaracije, će razmotriti uvođenje maloprodajnih tarifnih planova i opcija, sa nižim cijenama za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama sa prvim značajnim smanjenjenjem cijena rominga od 1.oktobra 2023.

 

Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju implementaciju reformi politike u sektoru telekoma, koje su usklađene sa zaključcima Western Balkans Digital Summit 2022, sa ciljem stvaranje  Common Regional MarketZapadnog Balkana i povoljnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije Zapadnog Balkana bi trebale implementirati ove reforme politike najdalje do kraja 2023.

 

Nadovezujući se na uspjeh režima Roam Like at Home u EU i na Zapadnom Balkanu, svrha ovog poduhvata je podrška mobilnosti i pojednostavljenje povezivanja građana i preduzeća EU i Zapadnog Balkana.

 

Prednosti su višestruke. To će smanjiti troškove rominga za građane na cijelom Zapadnom Balkanu i EU dok putuju u regiju i EU, kao i smanjiti troškove poslovanja i podstaći poslovanje van svojih granica. Ova inicijativa je izuzetna, pogotovo što je urađena na dobrovoljnoj osnovi između telekomunikacionih operatera.

 

Ova Deklaracija je rezultat snažnog angažmana telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana i podrške European Commission, Regional Cooperation Council, kao i posvećenosti vlasti regiona od stupanja na snagu Sporazuma o regionalnom romingu za Zapadni Balkan. Ostali telekomunikacioni operateri iz EU i sa Zapadnog Balkana su pozvani da se pridruže inicijativi.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani potvrda strateške veze EU sa pristupnim partnerima

U utorak 6.decembra, lideri EU i Zapadnog Balkana će održati Samit u Tirani, na kojem je domaćin premijero Albanije Edi Rama, a predsjedavajući predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel. Evropsku komisiju će predstavljati predsjednica,  Ursula von der Leyen, visoki predstavnik/ potpredsjednik za vanjske poslove i politiku sigurnosti Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi.  
Samit se po prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno u energetskom sektoru. Komisija će izvijestiti o implementaciji Economic and Investment Plan u vrijednosti od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Dalje, Komisija će izvijestiti o  Paketu energetske podrške od 1 milijardu eura za cijeli Zapadni Balkan koji je predsjednica von der Leyen predstavila u novembru  za pomoć ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u ublažavanju visokih cijena energije i ulaganje  u napredne ključne tehnologije za diverzifikaciju izvora energije, podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči samita, lideri će svjedočiti potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga, počevši od oktobra 2023. godine, između regiona i EU.