Skip to main content

Skoplje je preporučeno da postane Evropska prestonica kulture 2028

After a two-day meeting in Brussels, the chairperson of the European Capitals of Culture Expert panel announced on 20 September that the city of Skopje (North Macedonia) has been recommended for the European Capital of Culture 2028 title in an EFTA/EEA country, candidate country or potential candidate to EU membership.

 

In accordance with the Decision of the European Parliament and the Council, which governs the European Capitals of Culture Union action, there will be three European Capitals of Culture in 2028. One in France, one in Czech Republic and one in an EFTA/EEA country, candidate country or potential candidate to EU membership participating in the current Creative Europe programme.

 

Regarding the competition between cities in EFTA/EEA countries, candidate countries and potential candidates, the Commission invited applications from cities in December 2021. The two cities of Budva (Montenegro) and Skopje (North Macedonia) were pre-selected on 16 December 2022. They had until 28 August 2023 to complete their applications and were then invited to a final selection meeting in Brussels on 19 September. A panel of 10 independent experts appointed by EU institutions and bodies (European Parliament, Council, Commission and Committee of the Regions) examined the applications.

 

Started in 1985, European Capitals of Culture have developed into one of the most ambitious cultural projects in Europe and one of the EU’s most appreciated activities.

EU Čišćenje plaže Prespanskog jezera

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na Prespanskom jezeru, zamenik šefa Delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski, započeli su prvu #EUBeachCleanup organizovanu u Severnoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa i ove godine će biti organizovana na plaži Slivnica kroz mrežu mladih evropskih ambasadora „Mi Balkans“ koju finansira EU.

 

Inicijativa EU za čišćenje plaža održava se širom sveta svake 3. nedelje septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizuje Evropska komisija sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Održava se na svim vrstama obala, sa krajnjim ciljem da se podigne svest o izazovima morskog smeća i plastičnog otpada.

 

Procenjuje se da će do 37 miliona tona plastičnog otpada stići u okean godišnje do 2040. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali čak i male akcije mogu napraviti veliku razliku. Svaka flaša, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može dovesti do čistije, zdravije planete.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana koji su se pridružili makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina da mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju na događaju koji se organizuje kroz projekat „Mi Balkans“ koji finansira EU. Ova aktivnost zajednice, koju podržavaju Delegacija Evropske unije, Kuća Evrope, kao i opština Resen, podstaći će ljude da očiste plaže Prespanskog jezera od smeća koje ih muči.

„Ujedinjeni u raznolikosti“ – EU na Beogradskom Prajdu

Pod sloganima #EUZaSve i „Ujedinjeni u raznolikosti“, članovi Delegacije Evropske unije u Srbiji i ambasade članica EU učestvovali su na Prajdu u Beogradu. „Srećni smo što učestvujemo na Prajdu i želimo da kažemo da se zalažemo za jednakost i protiv svih oblika diskriminacije. Želimo da svako ima ista ljudska prava, da sam odabere koga će voleti, a misija Prajda je da LGBT+ osobe imaju ista prava kao i svi ostali“, izjavio je ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre.

 

Zajedno sa ambasadama članica, Žiofre je poslao poruku tolerancije, ljubavi i nediskriminacije. Prajd šetnja je počela kroz centralne ulice Beograda iz Manjež parka. Među učesnicima Prajda bila je ministarka za evropske integracije, Tanja Miščević, koja je istakla da je poruka ovogodišnje šetnje „zaštita prava svakog građanina“ bez obzira na pripadnost bilo kojoj manjini. „Ove nedelje govorimo o pravima LGBT+ zajednice koja su i dalje specifična i zahtevaju dodatnu zaštitu, jer postoji nerazumevanje o čemu govorimo“, rekla je Miščević novinarima na Prajdu.

 

Ona je navela da država radi na svim pitanjima koja su važna za zaštitu prava LGBTQI zajednice, što se pre svega odnosi na bolje razumevanje i poštovanje njihovih prava, ali i na specifičnu zaštitu. Direktor Beogradskog Prajda Goran Miletić podsetio je da je ovo 15. Prajd, ali da su pet šetnji bile zabranjene. „Nismo ni blizu ispunjenja zahteva, jer od 2014. do prošle godine i dalje smo osećali da se nešto dešava, bilo je sve manje policajaca, donet je zakon o istopolnim zajednicama, ali je suspendovan, a Europrajd je zabranjen“, rekao je Miletić.

 

Zahtevi koje LGBTQ+ zajednica u Srbiji postavlja po deseti put uključuju zakone o istopolnim zajednicama i rodnom identitetu, brže procesuiranje slučajeva nasilja protiv LGBT osoba i druge. Tokom Nedelje Prajda, ambasador EU Emanuele Žiofre i zamenica ambasadora Plamena Halačeva učestvovali su u nekoliko događaja koje su organizovali organizatori Prajda. Zajedno su prisustvovali otvaranju Nedelje Prajda na Kalemegdanu, a zamenica Halačeva je učestvovala na otvaranju konferencije o ljudskim pravima.

Transformacija obrazovanja u Albaniji: Hiljade dece započinju novu školsku godinu u najsavremenijim objektima

Više od 11 hiljada učenika i 748 nastavnika u Albaniji započinju ovu školsku godinu u potpuno novim objektima zahvaljujući podršci programa EU4Schools. Kao deo ovog programa, izgrađeno je više od 40 škola, a 16 se trenutno nalazi u fazi izgradnje. Ove moderne škole i vrtići su snažniji, sigurniji i pristupačniji, izgrađeni u saradnji sa lokalnom zajednicom.

 

„Ponosan sam što sam danas ponovo u Albaniji i što vidim neverovatne rezultate koje smo postigli sa našim partnerom za implementaciju UNDP u Albaniji. Brz i efikasan odgovor EU na proces obnove obrazovnog sektora u Albaniji nakon zemljotresa sada je stvarnost za albanski narod“, izjavio je Charge d’affaires, ambasador Luigi Soreca.

 

„EU4Schools“ je program koji finansira Evropska unija kao odgovor na proces obnove nakon zemljotresa koji se dogodio 26. novembra 2019. godine. Program se sprovodi u saradnji sa albanskom vladom i ima za cilj podržavanje građana Albanije u jedanaest pogođenih opština, a to su: Kruja, Durrës, Kurbin, Kamza, Kavaja, Tirana, Mirdita, Lezha, Rrogozhina, Shijak, Vora, u oblasti obrazovanja. Program će pružiti brzu pomoć kako bi se obnovile obrazovne usluge u lokalnim zajednicama, kako bi se osiguralo da učenici izgube minimalan broj školskih dana i omogućilo postupno normalizovanje života u pogođenim opštinama, pri čemu je obrazovanje najveći prioritet.

Početak radova na prvoj školi u okviru obrazovnog programa podržanog od strane WBIF-a u Crnoj Gori

Značajna prekretnica u sveobuhvatnom planu Crne Gore za obnovu predškolskih i osnovnoškolskih ustanova obeležena je 26. avgusta kada je postavljen temeljni kamen za osnovnu školu „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Ceremoniji su prisustvovali premijer Crne Gore Dritan Abazović, ministar prosvete Miomir Vojinović i direktorka škole Ljiljana Marković. Očekuje se da će izgradnja škole biti završena za 17 meseci.

 

Obrazovne ustanove Crne Gore suočavaju se sa posebnim izazovima zbog nedovoljnog finansiranja i održavanja, što utiče na kvalitet obrazovanja. Ovaj sveobuhvatni program podržan od strane WBIF-a za obnovu sistema predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja obuhvata izgradnju, obnovu i opremanje obrazovnih objekata i vrtića u Podgorici i devet drugih opština. Fokus je na povećanju kapaciteta školstva zemlje stvaranjem 2.100 novih mesta i otvaranjem oko 530 stalnih radnih mesta, uglavnom za nastavnike. Planirani razvoji će pomoći u ublažavanju pretrpanosti škola i povećanju pristupa deci boljim obrazovnim alatima, čime će se unaprediti zapošljivost mladih. Do 2026. godine, više od 10.000 studenata godišnje će imati koristi od inovativnih obrazovnih okruženja zahvaljujući ovim investicijama.

 

Očekuje se da će u okviru ovog programa biti investirano više od 64 miliona evra u infrastrukturu obrazovanja, pri čemu će polovinu tog iznosa obezbediti crnogorski nacionalni budžet. Bilateralni donatori i EU doprinose sa 11,4 miliona evra putem WBIF grantova, dok Evropska investiciona banka (EIB) daje zajam od 18 miliona evra i dodatnih 2,5 miliona evra u grantovima. EIB grant će pokriti tehničku i savetodavnu podršku za pripremu projekta i nabavku, kao i razvoj nacionalnog standarda za praćenje i evaluaciju koji će se koristiti u sličnim projektima. Ovaj investicioni paket ubrzaće modernizaciju infrastrukture javnog obrazovanja u zemlji.

Festival Naivne Umetnosti otvoren u Kovačici

Festival slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji otvoren je po drugi put u Galeriji Babka u Kovačici. Izložba „Reformatori slovenske pismenosti i jezika među slovenskim narodima u Evropi“, autorke Veiroslave Svetlik, otvorena je u prisustvu ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuelea Žiofrea, potpredsednice Vlade Republike Srbije i ministarke kulture Maje Gojković, ambasadora Slovačke Republike u Srbiji Fedora Rosohe, kao i predstavnika Opštine Kovačica i direktora Foruma slovenske kulture Andreje Rihter. Naivna umetnost u Kovačici je nominovana za UNESCO listu kulturne baštine.

 

Tokom ceremonije otvaranja, brojni gosti, uključujući umetnike naivne umetnosti, i građani Kovačice prisustvovali su prezentaciji „Priručnik za slovačko naivno slikarstvo u Srbiji“ autora Juraja Hamara. Prilikom otvaranja festivala, ambasador Evropske unije u Srbiji istakao je izuzetnu saradnju između Evropske unije i Srbije u oblasti očuvanja kulturne baštine i podsetio na podršku Evropske unije tokom rekonstrukcije i očuvanja važnih kulturnih centara poput Golubačke tvrđave, tvrđave Fetislam, Bačke tvrđave i mnogih drugih.

 

Naivna umetnost u Kovačici je nominovana za uključenje na UNESCO Predstavničku listu nematerijalne kulturne baštine, a ambasador Žiofre je izrazio svoje oduševljenje tim povodom. Evropska unija s entuzijazmom nastavlja svoju saradnju sa Srbijom u oblasti očuvanja kulturne baštine, a jedan od pokrovitelja ovog festivala je potpredsednik Evropske komisije, Maroš Šefčovič.

Nedelja Ponosa Otvorena u Srbiji

Nedelja Ponosa je otvorena 4. septembra na Kalemegdanu, uz prisustvo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuelea Žiofrea, zamenice šefa Delegacije Plamene Halačeve, kao i predstavnika diplomatskog korpusa. Aktivisti su nosili transparente na kojima je pisalo „Zakon o istopolnim unijama“, „Zakon o rodnom identitetu“, „Nismo ni blizu“.

 

Tokom Nedelje Ponosa planiran je niz događaja posvećenih ljudskim pravima LGBT+ osoba u Srbiji. Parada je najavljena za subotu, 9. septembar, a ruta je planirana kroz centar Beograda.

 

„Trenutna situacija uopšte nije optimistična za LGBT+ zajednicu, i situacija je mnogo gora u poređenju sa prethodnim periodom“, rekao je direktor Beogradskog Ponosa Goran Miletić na otvaranju.

 

Podsetio je da je prošle godine vlada zabranila planiranu rutu za Europrajd i da je odustala od usvajanja Zakona o Istopolnim Unijama. Neki od osnovnih vrednosti Evropske unije su jednakost i ljudska prava. Kroz moto „jedinstvo u raznolikosti“, EU želi da izrazi solidarnost, brani jednakost i ljubav u svim oblicima.

 

Nedelja Ponosa traje od 4. do 10. septembra.

YEA organizuje panel diskusiju u Skoplju, Severna Makedonija, zagovarajući zabranu neplaćenih stažiranja

Mladi evropski ambasadori Renata Penchova, Damjan Zlatanovski i Stanisha Stankovikj organizovali su diskusiju usmerenu na mlade osobe, fokusirajući se na primenu zabrane neplaćenih stažiranja. Ova tema privukla je značajnu pažnju širom Evrope, posebno nakon što je Evropski parlament nedavno usvojio inicijativu koju je predvodio Evropski omladinski forum.

 

Događaj je vešto moderirao YEA Damjan Zlatanovski, a istaknuta govornica bila je YEA Renata Penchova. Renata, koja je takođe ambasadorka kampanje #BanUnpaidInternships, istakla je važnost usklađivanja makedonskog zakona s predloženom zabranom, kao i ključnu ulogu mladih u zagovaranju ove promene.

 

Tokom događaja, prisutni su imali priliku da pogledaju intervju između predsednika Evropskog omladinskog foruma i evropskog komesara Schmita. Ovaj intervju je poslužio kao dokaz podrške komesara predloženom zakonu, koji se očekuje da će uskoro biti prihvaćen od strane Evropske komisije.

 

Događaj je održan u Europe house u Skoplju.

YEA Pop-Up događaj na Univerzitetu u Regensburgu privukao je pažnju studenata EU

Pop-Up događaj održan je na Univerzitetu u Regensburgu u okviru Sommerfesta 13. jula. Jovana Jaćimović, domaćin YEA i studentkinja univerziteta, predstavila je YEA mrežu zajedno sa webalkans projektom i kampanjom Made of Us. Ovo je pružilo priliku za promociju regiona i njegovih mogućnosti. Studenti iz različitih zemalja EU učestvovali su na događaju i pokazali veliko interesovanje za YEA mrežu, izražavajući želju da saznaju više o YEA i Zapadnobalkanskoj regiji. Događaju je prisustvovala i Silvana Farruku, YEA iz Albanije, koja trenutno radi na doktorskim studijama na Univerzitetu u Regensburgu.

Početak pregleda klastera resursa, poljoprivrede i kohezije s Albanijom i Severnom Makedonijom

Prvi informativni sastanak o klasteru resursa, poljoprivrede i kohezije (Klaster 5) održan je 17. jula. Klaster 5 obuhvata poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, ribarstvo, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, kao i finansijske i budžetske odredbe. Prva dva dana sastanci su se fokusirali na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a zatim na sigurnost hrane i budžetske odredbe. Bilateralni sastanci pregleda klastera 1, 2, 3 i 4 su završeni.

 

Analitički pregled pravnih tekovina EU (acquis), poznat kao pregled, omogućava kandidatskim zemljama da se upoznaju sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni nose. Takođe omogućava ispitivanje nivoa spremnosti i planova zemalja za dalje usklađivanje, kako bi se dobile preliminarne naznake pitanja koja će verovatno biti tema pregovora. Pregled je prvi korak u procesu pregovaranja o pristupanju. Pregledni proces je organizovan oko šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantne poglavlja acquis-a po širim temama vezanim za dobro upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomsku konkurenciju i povezanost.

 

Za Albaniju i Severnu Makedoniju pregled je započeo već 19. jula 2022, odmah nakon Međuvladinih konferencija, i nastavljen je u septembru s Klasterom 1 – Osnove, oktobra s Klasterom 2 – Unutrašnje tržište, februara s Klasterom 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast i juna s Klasterom 4 – Zelena agenda i održiva povezanost.

 

Vežba pregleda sastoji se od dve faze:

 

informativna sesija na kojoj odeljenja Komisije objašnjavaju, poglavlje po poglavlje, pravni acquis EU.

 

bilateralna sesija na kojoj je svaka kandidatska zemlja pozvana da predstavi svoj trenutni status po poglavljima u pripremi za usvajanje i sprovođenje acquis-a.

 

Evropska komisija će proceniti i izvestiti Savet o stepenu spremnosti kandidatske zemlje za dati klaster, o planovima kandidatske zemlje za buduće pripreme i o preliminarnim naznakama pitanja koja će verovatno biti tema pregovora.

 

Savet će odlučiti, jednoglasno, da li da definiše otvaranje referentnih vrednosti za svaki pregovarački klaster, na osnovu predloga Komisije u izveštaju pregleda.