Skip to main content

Evropska unija donira specijalizovanu opremu Direktoratu za koordinaciju policijskih tela Bosne i Hercegovine

Kao deo kontinuirane podrške razvoju kapaciteta za upravljanje tokovima migracija u Bosni i Hercegovini, Evropska unija danas je donirala opremu vrednu 170.900 KM Direktoratu za koordinaciju policijskih tela BiH u Sarajevu.

 

Karel Lizerot, šef Sekcije za pravosuđe i unutrašnje poslove, migracije i reformu javne uprave u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, predao je opremu Enesu Kariću, direktoru Direktorata za koordinaciju policijskih tela BiH. „Evropska unija ulaže u izgradnju kapaciteta agencija koje su uključene u odgovor na tokove migracija u BiH, uključujući Direktorat za koordinaciju policijskih tela BiH. Naša podrška će se nastaviti u narednom periodu“, izjavio je Lizerot.

 

Ova oprema obuhvata specijalizovanu zaštitnu odeću i obuću i deo je sveobuhvatne podrške radu Direktorata za koordinaciju policijskih tela Bosne i Hercegovine, što će značajno olakšati rad policijskih službenika na terenu. Naime, Evropska unija je u martu ove godine donirala deset specijalizovanih terenskih vozila vrednih 725.000 KM Direktoratu, što će pomoći policijskim službenicima da povećaju svoju pokretljivost i operativnu efikasnost.

 

Evropska unija ostaje posvećena podršci Bosni i Hercegovini u upravljanju tokovima migracija u zemlji. Kroz zajedničke napore i kontinuiranu podršku, EU ima za cilj osigurati blagostanje i zaštitu migranata, istovremeno podržavajući vodeću ulogu države u odgovoru na tokove migracija i održiva rešenja. Projekat se sprovodi u partnerstvu sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), UNHCR-om, UNICEF-om i UNFPA-om.

 

Poziv za nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023 je sada zatvoren

Novinari sa Zapadnog Balkana i Turske podneli su više od 260 prijava na Poziv za EU ​​nagradu za istraživačko novinarstvo 2023. Za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. podneto je ukupno 267 prijava, koje obuhvataju nacionalne i regionalne kategorije. Ove aplikacije su stigle iz sedam različitih zemalja. Ova prestižna nagrada odaje priznanje za izuzetne istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini.

 

Iz skupa pristiglih prijava, ocenjivački žiri će izabrati tri najbolje priče iz svake od sedam zemalja, što će rezultirati 21 odabranom pričom. Ovaj proces selekcije osigurava da se najistaknutiji radovi iz svake zemlje prepoznaju i priznaju. Ove godine, Nagrada EU je uvela uzbudljiv dodatak u vidu regionalne nagrade. Ova kategorija nastoji da prepozna najbolje priče koje prevazilaze nacionalne granice i bave se pitanjima od značaja za ceo region. Stvaranjem ove nove kategorije, nagrada ima za cilj da inspiriše novinare da prošire svoju perspektivu i pozabave se pitanjima koja imaju širi uticaj.

 

Za ocenjivanje podnesaka regionalnih nagrada biće osnovan poseban žiri. Ovaj namenski panel će pregledati sve prijave i izabrati tri priče koje imaju najveći regionalni uticaj. Ova inicijativa će podstaći osećaj saradnje među novinarima i podstaći ih da se udube u regionalna pitanja koja utiču na širu publiku. U protekle četiri godine nagrađene su 84 istraživačke priče sa Zapadnog Balkana i Turske u produkciji 124 novinara. Ove priče su doprinele rešavanju slučajeva zloupotrebe moći, korupcije, organizovanog kriminala, zagađenja ekosistema i drugih nedela.

 

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. deo je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“. Ovo ima za cilj da prepozna i promoviše izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i da poboljša vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

3,6 miliona evra za saradnju Srbije i Severne Makedonije

Podrška zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj i kulturnoj inkluziji, kao i promocija turizma, delo su novog programa prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije, koji finansira Evropska unija. Trilateralni sporazum o finansiranju potpisali su danas u Nišu, u okviru Nedelje prilika za EU, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, potpredsednik Vlade Severne Makedonije Bojan Maričić i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre.

 

Ovo je drugi program prekogranične saradnje ove dve zemlje. Ukupan budžet programa koji je Evropska komisija usvojila 3. juna 2022. iznosi 9,7 miliona evra, od čega 8,4 miliona sufinansira EU. Ovo je više nego duplo više sredstava u odnosu na prethodnu sedmogodišnju finansijsku perspektivu. Trilateralni sporazum odgovara dvogodišnjim izdvajanjima u ukupnoj vrednosti od 3,6 miliona evra, koja će biti dopunjena u kasnijoj fazi Programa kako bi se mogla iskoristiti ukupna sredstva EU namenjena za ceo program.

 

Očekuje se da će zahvaljujući Programu socijalne i zdravstvene usluge za ugrožene grupe biti dostupnije građanima, kao i da će biti više kulturnih sadržaja za sve stanovnike teritorije na kojoj se Program sprovodi. Razvoj prekograničnog turizma i zaštita kulturnog i prirodnog nasleđa sa obe strane granice značajno će povećati broj turističkih poseta i dužinu boravka turista u pograničnom području.

 

Područje ovog programa prekogranične saradnje obuhvata Jablanički i Pčinjski okrug u Srbiji i severoistočni region i deo skopskog regiona u Severnoj Makedoniji, sa oko 850.000 stanovnika u obe zemlje.

Severna Makedonija se pridružuje LIFE programu za zaštitu životne sredine i klimatske akcije

Komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičijus i ministarka za životnu sredinu i prostorno planiranje Severne Makedonije Kaja Sukova, potpisali su juče popodne u Briselu sporazum o pridruživanju Severne Makedonije programu LIFE za zaštitu životne sredine i klimatske akcije. Severna Makedonija je četvrta zemlja van EU koja se pridružila programu posle Islanda, Ukrajine i Moldavije. Pridruživanjem LIFE programu, Severna Makedonija će imati priliku da iskoristi podršku LIFE-a za mobilizaciju javnih i privatnih resursa za klimatske akcije, zaštitu biodiverziteta, cirkularnu ekonomiju i tranziciju čiste energije.

 

Komesar Sinkevičijus je izjavio: „Udruživanje Severne Makedonije za LIFE je prilika da ojačamo našu zajedničku akciju za borbu protiv klimatskih promena, rešavanje zagađenja, podsticanje tranzicije čiste energije, postizanje cirkularne ekonomije i zaštitu i obnavljanja biodiverziteta. Bliža saradnja će koristiti građanima, preduzećima i civilnom društvu u Severnoj Makedoniji i doprineti zelenijem, održivijem kontinentu u skladu sa ciljevima Evropskog zelenog dogovora.

 

Javne i privatne organizacije iz Severne Makedonije moći će da dobiju finansijsku podršku za projekte o životnoj sredini i klimatskim akcijama, kao što su na primer povećanje energetske efikasnosti, čišćenje zagađenih područja, poboljšanje upravljanja vodnim resursima i podrška razvoju, praćenju i sprovođenju zakona sličnih onima u EU.

 

Podnosioci prijava iz Severne Makedonije mogu da podnesu predloge u okviru LIFE poziva za dostavljanje predloga objavljenih 2023. godine.

„IMATE PRAVO!“ – PROMOTIVNA KAMPANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Promotivna kampanja besplatne pravne pomoći u Srbiji pod nazivom „Imate pravo!“ predstavljena je lokalnim medijima i javnosti u Nišu. Ova kampanja je deo projektnih aktivnosti „Objekat podrške vladavini prava u Srbiji“, koji sufinansiraju EU i nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi GIZ. Zajednički je pokrenuta i razvijena u partnerstvu sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije. Kampanja ima za cilj podizanje svesti o mehanizmu besplatne pravne pomoći.

 

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći donet je 2019. godine sa ciljem da se svakom pojedincu, a posebno najugroženijim građanima, obezbedi pristup pravdi i pravna zaštita. I pored uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći krajem 2019. godine, i dalje postoji nedostatak svesti građana o njihovom pravu na besplatnu pravnu pomoć, kao i nekoliko nedostataka u primeni zakona.

 

„Imate pravo!“ kampanja će se sprovoditi u fazama tokom dužeg perioda. Prvenstveno će se fokusirati na jedinice lokalne samouprave u kojima se po zakonu može ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć. Pored toga, biće uloženi napori da se povećaju kapaciteti kroz sesije obuke na terenu za službenike odgovorne za budžetiranje i odobravanje aplikacija.

MADE OF US: Izuzetna avantura se uspešno privodi kraju!

Kampanja „Made of Us – Putovanje EU-Zapadni Balkan“, podržana od strane EU i koju vam donosi WeBalkans, završena je s velikim uspehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno delio zadivljujući onlajn sadržaj.

 

Prošle nedelje, 12. juna 2023., vlogeri su imali priliku da posete Berlaimont, sedište Evropske komisije, i da se sastanu sa članovima kabineta komesara Varhelija u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da prikažu svoj najbolji sadržaj i govore o svojim najupečatljivijim trenucima sa putovanja, kao i za tim Made of Us da predstavi preliminarne rezultate kampanje. Nakon prvih prezentacija, vlogeri su se preselili u sedište DG NEAR, gde ih je srdačno primila Sigrid Bretel, vršilac dužnosti šefa Jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju u DG NEAR. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podele svoja lična iskustva sa putovanja i vlogovanja, kao i vredne povratne informacije i lekcije naučene sa završenih putovanja. Događaj je zaključen obilaskom Brisela koji je posebno upriličen da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, pri čemu se svake nedelje fokusirala na jednog od partnera WB6. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, 6000 km automobilom, a usput su upoznali zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vreme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasleđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera je snimilo svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i kanale društvenih medija, prevodeći putovanje u visokokvalitetne društvene medije i veb sadržaj, fotografije i video zapise, koji su distribuirani na kanalima WeBalkansa.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju, posetite stranicu kampanje Made of Us campaign page

WeBalkans na Evropskom događaju mladih 2023. godine u Strazburu

Evropski događaj mladih (EYE) se godišnje održava u Evropskom parlamentu u Strazburu, kao i online, okupljajući hiljade mladih pojedinaca iz cele Evropske unije i sveta. Njegov cilj je razmena i oblikovanje ideja o budućnosti Evrope. Još jednom, ovaj uzbudljiv i značajan događaj izazvao je nove ideje i podstakao nova povezivanja u Strazburu, gradu u kojem su smeštene evropske institucije. To je uključivalo i učešće Mladih evropskih ambasadora i EU vlogera koji su uključeni u kampanju „Made of Us“.

 

Putovanje je započelo 8. juna u Savetu Evrope za Mlade evropske ambasadore sa Zapadnog Balkana, Istočnog partnerstva, Južnog susedstva i EU vlogere angažovane u kampanji „WeBalkans – Made of Us“. Interaktivni događaj jednog dana obuhvatio je radionice posvećene borbi protiv diskriminacije, promovisanju slobode izražavanja i unapređivanju rodne ravnopravnosti. Učesnici su imali priliku da posete Savet Evrope i učestvuju u panel diskusiji na visokom nivou kojoj su prisustvovali ambasadorka EU pri Savetu Evrope, Vesna Batistić Kos, director za politička pitanja i odnose sa spoljnim svetom pri Savetu Evrope, Miroslav Papa, kao i direktori za ljudska prava i demokratiju, Kristof Poirel i Matjaž Gruden. Ova platforma imala je za cilj da prevaziđe jaz između rada Saveta Evrope i mlađe generacije, naglašavajući trajnu obavezu promovisanja principa ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Sledeća dva dana bila su posvećena Evropskom događaju mladih, značajnom godišnjem okupljanju mladih koje se održava u Evropskom parlamentu. Tokom ovog događaja, Mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana i EU vlogeri su vodili seriju važnih panel diskusija. Posebno je istaknut panel koji je predstavio impresivno putovanje EU-Zapadni Balkan pod nazivom „Made of Us“, deo regionalnog komunikacionog programa WeBalkans EU za Zapadni Balkan.

 

Kampanja „Made of Us“ uključivala je dvanaest mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji su krenuli na putovanje kroz region. Delili su svoja iskustva, promovisali EU projekte i istakli jedinstveno kulturno nasleđe prisutno na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Mladi evropski ambasadori su sarađivali sa predstavnicima Istočnog i Južnog partnerstva u organizovanju zanimljivog Thinkatona za mlade. Ovaj Thinkaton se bavio temama relevantnim za mlade širom sveta, kao što su društvena pitanja, digitalna sfera, zaštita životne sredine i klimatske promene. Osmislili su različite kvizove kako bi upoznali učesnike sa tri regiona i održali panel diskusiju pod nazivom „Uloga i uticaj mladog aktivizma – Perspektive sa Istoka, Juga i Zapadnog Balkana“, koja je privukla veliki broj posetilaca. Poslanik Evropskog parlamenta Tomas Vajc učestvovao je u jednom od najposećenijih panela, razgovarajući o pristupanju Zapadnog Balkana i Istočne Evrope EU. Na kraju, Mladi evropski ambasadori i vlogeri su imali priliku da se lično sastanu sa poslanikom Evropskog parlamenta Rukmajkerom kako bi razgovarali o aktivizmu u stvarnom životu i važnosti aktivnog građanstva među mladima.

 

Sve aktivnosti i zanimljivosti sa ovog mladog putovanja u Strazburu bile su predstavljene na kanalima webalkans.eu. Na taj način, mladim pojedincima sa Zapadnog Balkana i Evrope pružena je mogućnost da virtuelno učestvuju u ovom izuzetnom događaju.

Mladi evropski ambasadori učestvuju na Omladinskoj skupštini UN-a na Kosovu

Peta Mladinska skupština Ujedinjenih nacija održana je 7. i 8. juna u Prizrenu, na Kosovu, pod temom „Aktivirajmo moć mladih: Perspektive učešća mladih na Kosovu i Zapadnom Balkanu.“ Omladinska skupština UN-a na Kosovu predstavlja najveću godišnju multietničku platformu koja okuplja mlade lidere iz različitih zajednica, UN zvaničnike i donosioce odluka na svim nivoima. Njen cilj je da se bavi pitanjima specifičnim za mlade, unapredi međuetničku i međukulturnu saradnju među mladima, olakša sinergije i proceni napredak u sprovođenju dnevnog reda za Mlade, Mir i Bezbednost. Ovogodišnji događaj okupio je 150 mladih lidera i donosilaca odluka sa Zapadnog Balkana, uključujući i učešće Mladih evropskih ambasadora (YEA).

 

Amina Kaja je imala privilegiju da bude govornica na radionici pod nazivom „Mladi u međunarodnim organizacijama“, gde je govorila o mreži YEA. Skupštini je prisustvovala i kao delegat. Pored toga, delegati Aleksandra Grbović Bitić, Arjana Rudari, Olta Šehu, Ardit Gervala, Kleidi Memo, Besfort Spahijaj, Filip Milenkoski i Arijel Kurtagić su predstavljali mlade evropske ambasadore. Viola Maksuti i Suhel Ahmeti bili su deo organizacionog tima.

 

Tokom brojnih radionica, Mladi evropski ambasadori (YEA) imali su priliku da podele svoja iskustva i učestvuju u diskusijama sa predstavnicima različitih organizacija. Do kraja događaja, oni su razvili sopstveni predlog projekta, spreman za razmatranje za finansiranje.

The EU disburses €450 million to the Western Balkans partners delivering on the Energy Support Package for the region

U decembru 2022. godine, tokom Samita EU – Zapadni Balkan, Evropska unija je potvrdila svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Evropska komisija je tada objavila neviđeni Paket podrške za energetiku u iznosu od 1 milijarde evra, koji ima za cilj ublažavanje neposrednih efekata energetske krize i ubrzanje energetske tranzicije u regionu u kratkoročnom i srednjem roku.

 

Kao deo ovog Paketa podrške za energetiku, od februara do maja 2023. godine, Evropska komisija je odobrila 450 miliona evra, što čini 90% od ukupnog budžeta od 500 miliona evra, koji je predviđen za ublažavanje brzog rasta troškova energije za ranjive porodice i mala i srednja preduzeća. Na taj način Evropska komisija ispunjava svoje obaveze. Ova komponenta, kao prvi deo Paketa podrške za energetiku, osmišljena je na osnovu specifičnih akcionih planova partnerskih zemalja Zapadnog Balkana, koji su opisivali kako vlade nameravaju da reše energetsku krizu putem kombinacije reformskih i političkih mera, kao i direktnih mera pomoći ranjivim porodicama i malim i srednjim preduzećima.

 

Komesar Evropske unije za susedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, izjavio je: „Energetska kriza predstavlja zajednički izazov za Evropsku uniju i Zapadni Balkan. Evropska unija je prvi i najpouzdaniji partner regiona. Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da smo ispunili naše obećanje i da naša podrška pravi stvarnu razliku za naše partnere, posebno za ranjive osobe, porodice i mala i srednja preduzeća koja imaju poteškoće da plate račune za energiju. Radujemo se sprovođenju nacionalnih akcionih planova za energetiku Zapadnog Balkana kako bismo isplatili preostala sredstva koja su dodeljena.“

 

Mere koje su navedene u nacionalnim akcionim planovima vlada Zapadnog Balkana, uključuju, zajedno sa drugim oblastima:

 

Albanija subvencionira cene energije za kućanstva i MSP , pruža financijsku pomoć ranjivim osobama te diverzificira izvore energije kroz nove investicije u vetroelektrane i solarne panele.

Bosna i Hercegovina podržava ranjive porodice kako bi ublažila utiecaj visokih cena energije te domaćinstva i MSP kako bi poboljšala energetsku efikasnost.

Kosovo pruža financijsku podršku ranjivim domaćinstvima, podstiče uštedu energije i povećava energetsku efikasnost zgrada.

Crna Gora podržava penzionere i najugroženije porodice pogođene povećanim cenama energije te poboljšava energetsku efikasnost u domaćinstvima, kompanijama,turizmu i industriji.

Severna Makedonija takođe subvencionira račune za električnu energiju domaćinstava, podržava MSP-ove u održavanju kontinuiteta poslovanja i promoviše državne investicije za energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Srbija planira postupno povećanje broja zaštićenih ranjivih domaćinstava.

Drugi deo paketa, koji uključuje preostalih 500 miliona evra u vidu grantova, pruža se radi unapređenja energetske tranzicije, efikasnosti i nezavisnosti Zapadnog Balkana u kratkoročnom i srednjem roku. Stoga pružamo finansijsku podršku projektima obnovljive energije, gasne i električne infrastrukture, interkonektorima, unapređenju sistema daljinskog grejanja i renoviranju stare infrastrukture (na primer, starih stambenih zgrada, bolnica i javnih zgrada).

Odgovarajući na trenutne, kratkoročne i srednjoročne potrebe Zapadnog Balkana u kontekstu trajne energetske krize, značajan paket podrške za energetiku od 1 milijarde evra pomoći će partnerima Zapadnog Balkana u regionu da smanje svoju zavisnost od ruskih fosilnih goriva, ubrzaju dekarbonizaciju i poboljšaju energetsku sigurnost regiona.

Završna konferencija projekta „Podrška EU CIF-u WB6“

Na završnoj konferenciji projekta ‘Podrška EU CIF-u WB6’ u Prištini, u organizaciji Investicionog foruma 6 komora Zapadnog Balkana (WB6 CIF), članovi Upravnog odbora CIF-a pozvali su Evropsku uniju da osigura građanima i privredi regiona da uživaju četiri osnovne slobode na kojima se zasniva EU – slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Oni su ocenili da bi ovaj proces mogao da bude završen za manje od dve godine.

 

Evropska komisija – koju je predstavljao gospodin Thomas Hagleitner, zahvalila je projektnom timu na odličnoj saradnji i pozdravila rad koji je WB6 CIF postigao na promovisanju prednosti i mogućnosti regionalne ekonomske integracije. Kao glas biznisa na Zapadnom Balkanu, uloga WB6 CIF je sada važnija nego ikad. Sa jedinstvenom perspektivom na izazove i mogućnosti koje su uključene, WB6 CIF može pomoći u produbljivanju ekonomske integracije regiona – kroz zajedničko regionalno tržište i identifikovati oblasti koje će približiti region jedinstvenom tržištu EU.

 

Tokom protekle tri godine u projektu je razvijen veliki broj besplatnih usluga ili aktivnosti u kojima je učestvovalo više od 6.500 kompanija iz svih šest ekonomija Zapadnog Balkana. Glavni ciljevi projekta bili su povećanje prekogranične poslovne saradnje na Zapadnom Balkanu unapređenjem regionalnog pravnog i političkog okvira i olakšavanjem direktne saradnje kroz usluge podrške koje pružaju privredne komore. Takođe je imao za cilj da podrži razvoj privatnog sektora promovisanjem pristupa finansijama za različite vrste poslovanja i tržišne niše. Pored toga, pružene su i usluge podrške za povećanje konkurentnosti, posebno za mala i srednja preduzeća, istakli su učesnici konferencije.