Skip to main content

Novinari prošli obuku za bezbedno i etičko izveštavanje u kriznim situacijama

Da bi se poboljšao način na koji novinari izveštavaju u kriznim situacijama, BIRN Kosovo organizovao je obuku za 18 novinara i studenata novinarstva na kojoj im je preneseno neophodno znanje i najbolje prakse za izveštavanje sa protesta, sa posebnim osvrtom na nasilne kontekste.

 

Obuka koju je finansirala EU sastojala se iz dva dela. Prvi deo je održao Amir Girguri, komandant specijalnih jedinica u Kosovskoj policiji. On se fokusirao na komunikaciju sa bezbednosnim institucijama u kriznim situacijama, a drugi deo je održao Krešnik Gaši, glavni urednik portala KALLXO.com, koji je govorio o bezbednom i etičkom izveštavanju u kriznim situacijama. Učesnicima su predstavljeni primeri iz prakse i imali su priliku da postavljaju pitanja i dele sopstvena iskustva.

 

Obuka je organizovana u okviru projekta „Obezbeđivanje bezbednog okruženja za novinare tokom protesta“ koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Sarajevu

Evropska unija i Savet Evrope zvanično su pokrenuli kampanju Blokiraj mržnju. Širi ljubav!” na događaju u Sarajevu, prenoseći poruku da svaki građanin Bosne i Hercegovine može imati važnu ulogu u smanjenju govora mržnje uz pozitivno izražavanje i međusobno poštovanje.

 

Tokom skupa naglašeno je da svako može da bude izložen govoru mržnje, ali da su svakako najviše pogođene ugrožene grupe. Sprečavanje govora mržnje je nešto što u velikoj meri zavisi od pojedinca, ali svaka osoba može da se informiše o njegovim posledicama i preduzme mere.

 

Vršilac dužnosti zamenika šefa Delegacije EU Jurgis Vilčinskas izjavio je da EU neće stajati skrštenih ruku i da je spremna da podrži Bosnu i Hercegovinu u borbi protiv govora mržnje. „Nasilje koje se dešava na društvenim mrežama ne ostaje na društvenim mrežama; to je istinsko nasilje, ali isto tako društvene mreže nam nude načine da to osporimo i promovišemo toleranciju i međusobno razumevanje na internetu. Verujem da će nam ova kampanja pomoći da pojačamo poruke mira i različitosti“, rekao je Vilčinskas.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje usmerenog ka određenim zajednicama i pojedincima u Bosni i Hercegovini, ali i informisanje javnosti, posebno mlađih generacija, distribucijom sadržaja protiv govora mržnje na društvenim mrežama i održavanjem javnih događaja. Ove aktivnosti uključivaće istaknute javne ličnosti, institucije i aktiviste, koji će promovisati različitost i jednakost u Bosni i Hercegovini i regionu, kroz lično pripovedanje, svedočenja i razmenu dobrih praksi.

 

Kampanja se realizuje u okviru inicijative „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini“, koja je deo zajedničkog programa Horizontalni aranžman Evropske unije i Saveta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

RCC pokrenuo nagradu za inovaciju „Leptir“

Savet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je Regionalnu nagradu za inovaciju „Leptir“, u potrazi za inovativnim, prilagodljivim i tržišno zasnovanim rešenjima sa Zapadnog Balkana. Fond za nagradu za inovaciju „Leptir“ iznosi €30.000 evra, a najbolje rešenje u svakoj od šest kategorija biće nagrađeno sa 5.000 evra.

 

Kandidati se mogu prijaviti u najviše dve kategorije:

 

– Inovacije u industriji, uključujući preradu metala, kreativnu industriju, hranu proizvedenu u poljoprivredi, zelenu i kružnu ekonomiju, turizam, finansijsku tehnologiju, biotehnologiju i tehnologiju u obrazovnom i zdravstvenom sektoru;

– Zelene inovacije, npr. klimatsko delovanje, održiva energija, mobilnost i poljoprivreda, borba protiv zagađenja, zaštita prirode i biodiverziteta;

– STEM inovacije (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika);

– Inovacije mladih koja prihvata projekte studenata fakulteta ili učenika srednjih škola;

– Univerzitetske inovacije kao priznanje preduzetničkoj kulturi na univerzitetima;

– Ženske inovacije kao priznanje inovatorkama i preduzetnicama.

 

Ova prva regionalna nagrada za inovaciju „Leptir“ osmišljena je da podstakne, promoviše i podrži inovacije i inovatore sa Zapadnog Balkana. Proces prijave otvoren je do 13. maja. Dobitnici nagrada biće objavljeni 27. juna na događaju koji će biti uživo prikazan na profilima RCC-a na društvenim mrežama. Nagradu finansira Evropska unija, a projekat sprovodi RCC u okviru Zajedničkog akcionog plana za regionalno tržište Zapadnog Balkana.

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Zajedno sa drugim partnerima sa Zapadnog Balkana, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridordužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion evra bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, koordinator WBIF-a za Srbiju, ističe značaj projekta za privredu, povezanost i održivost razvoja obnovljivih izvora energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027. je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku takozvane zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti, kao i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahteva i razvoj mreže prenosa”, rekao je Gavrilović.

 

Projekat je identifikovan kao vodeći projekat za tranziciju od uglja a takođe se nalazi i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je deo šire podrške EU energetskom sektoru – EU je u protekle dve decenije uložila više od 830 miliona evra u energetski sektor. Samo u 2022. godini, podrška EU energetskom sektoru Srbije procenjuje se na 100 miliona evra.

 

Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU, koja se sprovodi u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Tirani

U Tirani je 25. marta pokrenuta kampanja protiv govora mržnje „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“. Svečanost pokretanja ove kampanje okupila je uticajne ličnosti, aktiviste i visoke predstavnike vlasti koji su svi digli glas protiv govora mržnje i obećali da će promovisati ravnopravno društvo, bez mržnje i diskriminacije.

 

Šefica političkog odeljenja Evropske delegacije u Albaniji Aleksis Hupin naglasila je značaj sprovođenja zakona u procesu borbe protiv govora mržnje. „Želela bih da vas pozovem da zajedno nastavite ovu borbu, da osudite slučajeve govora mržnje, da prijavite slučajeve zločina iz mržnje i da računate jedni na druge u stvaranju jedne Albanije koja će biti bolje mesto za život, bez diskriminacije, bez mržnje i sa jednakim mogućnostima za sve.“

 

Danijela Kortoći, mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije, rekla je: „Jedna od glavnih oblasti delovanja Mladih evropskih ambasadora je da širimo svrsishodan uticaj širom Zapadnog Balkana. Uticati na mlade takođe znači da treba više da slušamo jedni druge i da putem interneta podelimo svoja iskustva vezana za mržnju i priče kako smo je prevazišli. Započnimo ovu kampanju: blokirajte mržnju i širite ljubav.“

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ je pokret za podizanje svesti koji je prošle godine pokrenut na Zapadnom Balkanu u cilju informisanja i angažovanja lokalnih zajednica u borbi protiv različitih oblika govora mržnje usmerenih na ugrožene grupe i pojedince kao što su oni iz LGBTI zajednice, imigranti, osobe sa posebnim potrebama i etničke manjine. Kampanja će biti nastavljena u narednim mesecima nizom javnih događaja promovisanih putem interneta i društvenih medija, ali i u zvaničnim medijima.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Albaniji, u okviru zajedničkog Horizontalnog aranžmana Evropske unije i Saveta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022, koji podržava reforme u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije u skladu sa evropskim standardima, kao i u okviru procesa proširenja EU.

Nova podrška ruralnom razvoju Albanije, Severne Makedonije i Srbije

Evropska komisija je usvojila (IPARD) programe ruralnog razvoja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona evra za Albaniju, 97 miliona evra za Severnu Makedoniju i 288 miliona evra za Srbiju. Programi pružaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Zajedno sa nacionalnim javnim i privatnim doprinosima, očekuje se da će programi IPARD generisati preko 2 milijarde evra investicija u ruralnim oblastima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe zemlje ostvaruju ciljeve koji se odnose na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatsko delovanje i poboljšanje privlačnosti ruralnih područja.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz investicije za usklađivanje sa standardima EU, uključujući i modernizaciju objekata, mašina i opreme. Ovi programi pomažu i u povećanju potencijala ruralnih područja za rast i njihove privlačnosti kako bi se sprečilo odseljavanje. To se može postići boljom infrastrukturom, diversifikacijom profitabilnih ekonomskih aktivnosti i podsticanjem zapošljavanja u ruralnim područjima, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni deo šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

EIB povećala podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – obezbediće bespovratna sredstva u iznosu od 400.000 evra za tehničku pomoć Fondu za investicije i razvoj Crne Gore (IDF). Donacijom će se ojačati kapaciteti IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoja ulaganja i održe i stvore dugoročna inkluzivna radna mesta. Ovom tehničkom pomoći EIB podržava IDF u unapređenju svog organizacionog i poslovnog modela, kako bi uskladila svoju strukturu sa najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Ovaj EIB-ov grant ima za cilj da ubrza oporavak i rast privatnog sektora u Crnoj Gori i stvori nove mogućnosti za zapošljavanje, posebno mladih, žena i ljudi iz drugih ugroženih društvenih grupa. Grant proističe iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB osnovala 2016. godine kako bi mobilisala finansiranje za brži rast, otvaranje radnih mesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala ugovore o finansiranju u vrednosti od 100 miliona evra sa IDF-om, što je pomoglo da se oko 350 preduzeća u Crnoj Gori brže oporavi od krize izazvane pandemijom koronavirusa. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi kredit sa IDF-om za podršku uvođenju energetski efikasnih praksi i projekata među MSP u Crnoj Gori, što omogućava brži prelazak na održivu i kružnu ekonomiju u zemlji.

Sedam dana, 45 mladih, 1.540 kilometara, sedam gradova

Posle nedelju dana putovanja širom Zapadnog Balkana, sprovođenja volonterskih inicijativa i sastanaka sa lokalnim ograncima Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), mladim aktivistima i lokalnim volonterskim organizacijama, Karavan RUTA WB6 završila je svoje putovanje u Tirani. Tokom ovih sedam dana 45 mladih iz regiona imalo je priliku da poseti Bitolj, Mostar, Kopaonik, Podgoricu, Prištinu i Sarajevo, prešavši ukupno 1.540 kilometara.

 
 
Volonteri RUTE WB6, mladi novinari iz HAJDE i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su snage da se bore sa zajedničkim regionalnim pitanjima uz istovremeno druženje, podršku lokalnim zajednicama i razbijanje predrasuda i stereotipa koji još uvek postoje u regionu. Klubovi bivših volontera RUTE WB6 takođe su osnovani širom regiona.  
 

Mlada evropska ambasadorka iz Banjaluke Anastasija Đorđa Bosančić opisala je Karavan kao markantno životno iskustvo. „Određene stvari se ne mogu razumeti niti pojmiti dok ne zakoračite u svih šest društava Zapadnog Balkana, provedete neko vreme sa vršnjacima koji dolaze iz različitih perspektiva i okruženja, i naravno, dok ne budete dovoljno hrabri da otvorite svoje srce i usudite se da kažete DA ovoj neobičnoj i neverovatnoj avanturi. Moja iskrena želja je da se energija koju smo doživeli tokom ovog Karavana može proširiti našim regionom u bliskoj budućnosti“, rekla je Anastasija.

Porodice korisnice RHP-a dobile nove domove u Srbiji

Trideset porodica dobilo je ključeve od novih stanova u Loznici, u okviru podrške Regionalnog stambenog programa (RHP).

 

Pored samih porodica, događaju su prisustvovali i Slavica Jelača, generalna sekretarka Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Vladimir Cucić, komesar za izbeglice i migracije Srbije i Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice. Uručujući ključeve porodicama, gospođa Jelača im je poželela mnogo sreće u njihovim novim domovima.

 

Olivera Dunžić, pobegla je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju sa mužem 1995. godine, a njihovo dvoje dece rođeno je u Loznici. „Teške godine su iza nas i mi odlučno gledamo napred“, rekla je ona.„Do sada smo živeli kao podstanari u nekoliko stanova. Danas smo se konačno skućili. Još jednom bih se zahvalila donatorima, kao i svima koji su nam ponudili novi početak.“

 

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a drugi veliki donatori su Nemačka, Italija, Norveška, Švajcarska i Sjedinjene Američke Države.

Preko 1.500 građana učestvovalo u uličnoj akciji 8. marta

Za ovogodišnji Dan žena, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su se da promovišu kampanju #BreakTheBias. To su uradili putem reel-ova i drugih sadržaja na društvenim mrežama i putem uličnih akcija širom Zapadnog Balkana – u Banja Luci, Beogradu, Kumanovu, Nišu, Novom Sadu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani.
 

Preko 1.500 žena učestvovalo je u uličnim akcijama u cilju razbijanja rodnih stereotipa. Aktivisti su zaustavljali žene na ulici da bi odgovorile na pitanja kao što su „Ko sam ja kao žena na Zapadnom Balkanu?“ i „Kako opisujete sebe kao ženu?“ i da bi zatim upisale svoje odgovore na toteme koje su YEA postavili.

 

Neke od poruka zapisanih na totemima bile su: „Volela bih da vidim više jednakosti“, „Divno“, „Nikad jače“, „Ja sam naučnica“ i „Ponosna“.

 

Mreža WeBalkans pokrenuta je u avgustu 2020. godine u okviru Regionalnog komunikacionog programa za zapadni Balkan (WeBalkans), kojim upravlja Generalna direkcija Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR). Platforma je kreativna mreža budućih mladih lidera iz celog Zapadnog Balkana. Ovih 120 mladih vizionara zainteresovano je za učenje o vrednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi, ali takođe žele da se zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, zaštita životne sredine i ljudska prava.