Skip to main content

Kampanja Dijaloga mladih u Crnoj Gori

Kampanja Dijaloga mladih, koja je nedavno pokrenuta u Crnoj Gori, ima za cilj podizanje svesti o tome šta tačno znači učešće mladih i zašto je ono važno, kao i da se omogući mladima da se uključe u proces donošenja odluka o pitanjima koja ih se dotiču. Cilj kampanje je da se to postigne direktnim razgovorom sa mladim ljudima i organizacijama koje ih predstavljaju. Pažnja je usmerena ka zapošljavanju mladih i raspravi o temama od interesa za mlade, uključujući garancije za mlade iz Ekonomskog investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

 

Snimljen je i video pod nazivom #Say it loud, we hear you, koji poziva mlade ljude da učestvuju u dijalogu, što mogu da učine lično u svom gradu ili popunjavanjem upitnika na internetu.

 

Kampanju zajednički sprovode Delegacija EU u Crnoj Gori, EU Info centar i krovna organizacija Mreža mladih Crne Gore, kao i nadležna ministarstva: Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo prosvete, nauke, kulture i sporta uz podršku Saveta za regionalnu saradnju, kao i veliki broj omladinskih organizacija – Evropska asocijacija omladinskih kartica, Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka, Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu, Portal Makanje, Radio Krš, Studentski parlament, Savez srednjoškolaca Crne Gore i Savez mladih preduzetnika.

Proglašena dobitnica nagrade Evropske unije za književnost za 2022

Međunarodni žiri objavio je dobitnicu i pet posebnih priznanja za nagradu Evropske unije za književnost za 2022. godinu na Sajmu knjiga u Parizu. Gruzijska književnica Iva Pezuašvili osvojila je nagradu za knjigu Šaht za smeće (na engleskom: A Garbage Chute). Žiri je takođe odao posebna priznanja autorima iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Irske, Španije i Ukrajine.

 

Izbor dela za nagradu za 2022. godinu obilovao je raznolikošću jezika, zemalja, priča i glasova, ilustrujući otvorenost EU i Kreativne Evrope prema kulturnoj i jezičkoj različitosti unutar i izvan EU. Pobednica i pomenuti autori dobiće stalnu promociju na evropskom nivou kako bi im se pomoglo da dođu do šire međunarodne publike, kao i da se povežu sa čitaocima izvan svojih nacionalnih i jezičkih granica.

 

Nagrada Evropske unije za književnost od 2009. godine prepoznaje prozne pisce u usponu iz Evropske unije i šire. Nagrada odaje priznanje izvanrednim novim književnim talentima iz 41 zemlje koje učestvuju Kreativnoj Evropi.

EU daje dodatnih 45 miliona evra bespovratnih sredstava za Koridor Vc u BiH

Evropska unija pojačava podršku Koridoru Vc, ključnom projektu saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, uz dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 45,2 miliona evra. Time se ukupan iznos odobrenih grantova EU za Koridor Vc povećao na više od pola milijarde evra. Sredstvima iz ugovora o finansiranju putem bespovratnih sredstava potpisanog 27. aprila biće plaćeni tekući građevinski radovi na dve deonice autoputa Poprikuše-Nemila u vrednosti od 36 miliona evra, uz investicioni grant od 9,2 miliona evra za tunel Ivan.

 

Koridor Vc je panevropski transportni projekat, a deonica od 325 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu koja preseca zemlju od severa ka jugu, približiće Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji i na kraju povezati jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa mađarskom prestonicom Budimpeštom.

Autoput se sufinansira bespovratnim sredstvima EU i povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).

 

Sredstva za grantove obezbeđena su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) koji podržava EU i čiji je cilj da se unapredi povezanost regiona izgradnjom novih saobraćajnih veza i unapređivanjem zastarele saobraćajne i ekološke infrastrukture. Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprineti bržem ekonomskom i društvenom razvoju.

Integritet medija u doba dezinformacija

Povodom obeležavanja 30. godišnjice početka rata u Bosni i Hercegovini, a u vreme ruske agresije na Ukrajinu, Evropska služba za spoljne poslove okupila je vodeće međunarodne novinare i mlade novinare sa Zapadnog Balkana u saradnji sa Delegacijom EU u BiH kako bi razgovarali o integritetu medija u doba dezinformacija.

 

Raspravi u Sarajevu pridružila se komisija sastavljena od nekih od najpoznatijih svetskih novinara, koji su ostavili neobrisiv profesionalni trag u poslednjih 30 godina. Oni su se povezali iz više gradova širom Evrope: Christiane Amanpour (CNN) i Rémy Ourdan (Le Monde) iz Ukrajine, Javier Espinosa (El Mundo) iz Madrida, Roger Cohen (The New York Times) iz Pariza i Ed Vulliamy (The Guardian i Observer) iz Londona, dok su Aida Čerkez (bivša dopisnica Associated Pressa iz BiH) i Nadina Maličbegović (Al Jazeera Balkans) bile u Sarajevu zajedno sa Filipom Lukićem (N1 Beograd) koji je moderirao razgovor.

 

Učesnici su razgovarali o izazovima ratnog izveštavanja, ulozi novih tehnologija, etici i profesionalizmu, dezinformacijama, medijskim manipulacijama i bezbednosti novinara. Manipulacija informacijama i dezinformacije su takođe izazov u vreme mira, gde imaju za cilj da zavade i polarizuju društva, povećaju tenzije, zavedu javnost i na kraju destabilizuju društva i demokratiju.

 

Dvadeset mladih novinara sa Zapadnog Balkana otputovalo je u Sarajevo da učestvuje u ovoj diskusiji u okviru šire studijske posete koja je imala za cilj da im se pruži šansa da uče od vrhunskih stručnjaka, ali i jedni od drugih. Ovaj projekat je deo truda radne grupe EEAS Stratcom Western Balkans da podigne svest i izgradi otpornost na manipulaciju informacijama i dezinformacije, kako bi se podržao kapacitet društava Zapadnog Balkana da se nose sa izazovom dezinformacija. Ulaganje u slobodu medija i profesionalno novinarstvo imaju značajan udeo u rešavanju dezinformacija, jer pomažu u izgradnji dobro informisanih društava i snažnijih demokratija.

 

Manifestacija je održana u Sarajevu i onlajn 7. aprila. Sastanak je emitovan na globalnom nivou i dobio je značajnu pažnju u lokalnim i regionalnim medijima, a nekoliko TV stanica ga je emitovalo uživo.

WBF potpisuje ugovore sa pobednicima prve regionalne šeme grantova

U prisustvu više od 100 istaknutih gostiju, Fond za zapadni Balkan (WBF) pozdravio je 30 dobitnika Prve regionalne šeme bespovratnih sredstava koju sufinansira Evropska unija. Izabrani predlozi se finansiraju kroz Instrument pretpristupne pomoći u okviru projekta „Podrška promociji regionalnih akcija civilnog društva na Zapadnom Balkanu“.

 

Nj. E. Aleksis Hupin, otpravnik poslova u Delegaciji Evropske unije u Albaniji, govorio je u ime Evropske unije: „EU je zapravo projekat koji je počeo na osnovu ideje o dobrosusedskim odnosima. Ako preskočimo nekoliko decenija i pogledamo EU 2022. i preokret događaja u našem susedstvu, rat u Ukrajini još jednom je rasvetlio značaj dobrosusedskih odnosa, poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta“.

 

Proces prijave za prvi sufinansirani konkurs za podnošenje projekata pokrenut je 8. novembra 2021. godine i podneto je 207 projekata koji uključuju skoro 750 zainteresovanih strana. Proces selekcije sproveden je u prvim mesecima ove godine uz pomoć spoljnih stručnjaka. Trideset pobedničkih projekata usmereno je na vodeća pitanja kao što su zelena i digitalna ekonomija, ljudska prava, rodna ravnopravnost, obrazovanje, istraživanje i kulturna saradnja.

 

Fond za Zapadni Balkan je međunarodna organizacija osnovana 2017. godine od strane ministarstava spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana. Pre sufinansirane šeme bespovratnih sredstava, WBF je raspisao još tri uspešna konkursa za podnošenje projekata, finansirajući 68 projekata sa ukupno 10.000 direktnih korisnika.

Najavljeni učesnici Globalnog programa za kulturne odnose

Platforma za kulturne odnose saopštila je učesnike Globalnog programa za kulturne odnose (GCRP) za 2022. godinu. Četrdeset inovatora iz oblasti kulture odabranih za Globalni program za kulturne odnose za 2022. godinu izabrano je od više od 2.000 prijava i oni će učestvovati u vodećem programu obuke Platforme za kulturne odnose za kreativne profesionalce iz celog sveta. Svih 40 odabranih kreativaca su različitih nacionalnosti, uključujući i one sa Zapadnog Balkana, i dolaze iz raznih sektora — kao što su scenske umetnosti, muzika, audio vizuelno, kulturno nasleđe i vizuelne umetnosti.

 

U okviru GCRP programa, od 10. do 13. maja učesnici će imati priliku da se povežu, razmene iskustva i ideje, razviju svoje veštine u međunarodnim kulturnim odnosima i razviju zajednički međunarodni kulturni projekat.

 

Platforma za kulturne odnose je projekat koji finansira EU i koji povezuje kulturne radnike širom sveta pospešujući dijalog, razmenu i saradnju. Platforma takođe pruža ekspertizu Evropskoj uniji u oblasti međunarodnih kulturnih odnosa.

TAIEX podržava lokalne vlasti u Crnoj Gori u borbi protiv zagađenja mora

Prema podacima programa UN za životnu sredinu, količina plastike jednaka zapremini kamiona za smeće završava u okeanu svakog minuta. To šteti ne samo morskom ekosistemu, već i ljudima jer na taj način mikroplastika ulazi u lanac ishrane.

Instrument Evropske komisije za tehničku pomoć i razmenu informacija (TAIEX) i Opština Budva su 10. i 11. aprila organizovali radionicu o upravljanju plastičnim otpadom za sve opštine na crnogorskom primorju. Predstavnici centralnih institucija i nevladinog sektora takođe su se pridružili konferenciji kako bi razmenili ideje sa stručnjacima EU iz Slovenije i Belgije.

Učesnici su se složili da bi trebalo uvesti dodatne podsticaje za reciklažu kako bi se suprotstavili problemu u Jadranskom moru. Oni su takođe razmenili mišljenja o načinima motivisanja građana da smanje upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu.

Kristof Delater, šef Odeljenja za strategiju i politiku pri Agenciji za upravljanje otpadom Flandrije, pokazao je kako je Belgija uspela da smanji količinu kućnog otpada kroz mešavinu zakonodavnih podsticaja i komunikacionih kampanja. Štefan Trdan iz Instituta za vode Slovenije objasnio je značaj prikupljanja podataka vezanih za upravljanje otpadom i pokazao kako opštine mogu da ga iskoriste u komunikacionim kampanjama orijentisanim ka trajnim i održivim rezultatima.

Manifestacija u Budvi pokrenula je drugu fazu inicijative TAIEX, nudeći stratešku podršku lokalnim vlastima na Zapadnom Balkanu i direktno sarađujući sa lokalnim i regionalnim vlastima na razmeni najboljih praksi javnih politika EU. Uskoro će biti održano još lokalnih radionica i ekspertskih misija, takođe o ekološkim temama.

1,9 miliona evra za veću saradnju Srbije i Severne Makedonije

Drugi javni konkurs za unapređenje prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije predstavljen je na onlajn konferenciji predstavnika Ministarstva za evropske integracije Srbije, Operativne strukture Programa prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije 2016–2020, i Ministarstva lokalne samouprave Severne Makedonije, u saradnji sa Ministarstvom finansija Srbije.

 

Pomoćnik ministarke za evropske integracije Srbije Mihajilo Dašić rekao je na onlajn konferenciji da je Program Srbija – Severna Makedonija omogućio unapređenje postojećih kapaciteta i otvorio put za saradnju koja je nedostajala, unapređujući kvalitet života u lokalnim i pograničnim oblastima kroz primenu inovativnih i održivih rešenja za zajednička pitanja.

 

Konferencija je obuhvatila predstavljanje sedam projekata koji su realizovani u okviru prvog konkursa, kao što su „Seme inkluzije – socijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju“, „Unapređenje i zaštita zdravlja ljudi i životne sredine smanjenjem rizika od zagađenja kroz efikasno upravljanje otpadom“ i „Manje smeća, manje rizika, bolje zdravlje“.

 

Predlozi projekata za drugi ciklus Programa prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije, koji predviđa skoro 1,9 miliona evra za promociju zapošljavanja, mobilnosti radnika, socijalne i kulturne inkluzije, kao i razvoja turizma, kulturnog i prirodnog nasleđa dve zemlje, mogu se podneti do 8. juna.

Novi grantovi za civilno društvo za jačanje participativne demokratije

Evropska unija raspisala je Konkurs za podnošenje predloga u okviru novog programa u vrednosti od 18 miliona evra za jačanje participativnih demokratija i procesa integracije u EU na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Poziv u okviru novog Programa EU za civilno društvo i medije za Zapadni Balkan i Tursku za period 2021-2023. ima za cilj unapređivanje regionalne saradnje, dobrosusedskih odnosa i pomirenja.

 

U okviru ovog konkursa, niz dugoročnih bespovratnih sredstava biće dodeljen za stvaranje i podršku regionalnim tematskim mrežama organizacija civilnog društva (OCD) koje imaju za cilj unapređenje koalicije i izgradnju kapaciteta za povećanje uticaja OCD na relevantne reforme u sektoru. U pozivu se takođe navodi vizija za davanje podgrantova lokalnim organizacijama širom regiona putem mreža. Konkurs obuhvata sledeće oblasti:

  -Dobro upravljanje, vladavina prava i borba protiv korupcije -Ljudska prava, antidiskriminacija i međukulturni dijalog -Zelena i digitalna tranzicija -Sloboda medija i sloboda izražavanja, uključujući suzbijanje pogrešnih i lažnih informacija -Projekti malog obima kao podrška dobrosusedskim odnosima Srbije i Kosova -Kvalitetno novinarstvo  

Prioriteti konkursa usklađeni su sa Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan, koji ima za cilj podsticanje oporavka regiona kroz podršku socio-ekonomskom razvoju i sprovođenju reformi potrebnih za napredak na putu ka EU i približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU. Njime se regionu pruža pomoć kroz investicije i inicijative u oblasti saobraćaja, energetike, digitalne tranzicije, zelene agende, podrške privatnom sektoru, ekonomske integracije, inovacija i podrške razvoju ljudskog potencijala.

12 miliona evra za Srbiju iz Fonda solidarnosti EU

Dana 13. aprila Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije i nacionalna koordinatorka za Instrument pretpristupne pomoći, potpisala je u ime Republike Srbije Ugovor o poverenju kojim Evropska unija obezbeđuje bespovratna sredstva u iznosu od oko 12 miliona evra za Srbiju. Sredstva dolaze iz Fonda solidarnosti EU i namenjena su za finansiranje hitnih aktivnosti u borbi protiv koronavirusa, kao i za sprovođenje drugih mera za pomoć zdravstvenom sistemu Srbije u oporavku pokrivanjem nekih troškova nastalih tokom krize državnog zdravstvenog sistema koja je nastupila kao posledica pandemije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đufret opisao je bespovratna sredstva kao „još jedan izraz naše posvećenosti podršci Srbiji u borbi protiv pandemije“. Rekao je: „U borbi protiv koronavirusa, EU je od početka stajala rame uz rame sa Srbijom. Finansirali smo kargo letove za prevoz medicinske robe, kao i medicinske radnike i značajno pomogli Srbiji da kupi vakcine, a Srbija je dobila ambulantna kola i zaštitne maske. Za više od 20 godina, EU je uložila više od 516 miliona evra u zdravstveni sektor Srbije. Mnoge bolnice širom zemlje finansira EU.“

 

Nakon odluke Evropske komisije iz 2021. godine, Fond solidarnosti Evropske unije obezbedio je 530 miliona evra za borbu protiv koronavirusa. Novac je otišao u 17 zemalja članica i tri zemlje sa statusom kandidata. Srbiji su na početku pandemije obezbeđena sredstva za nabavku dezinfekcionih sredstava, lične zaštitne opreme i medicinske opreme.