Skip to main content

Nagrada za gradonačelnika koji najviše voli Rome na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Mreža ERGO raspisala je konkurs za „Gradonačelnika koji je najprijateljskije nastrojen prema Romima“ u okviru projekta „Moć promene Romkinja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, koji zajednički sprovode Roma Active Albanija i Mreža ERGO. Poziv je deo šire kampanje koja ima za cilj da poveća svest o, i promeni stavove prema, inkluziji Roma i doprinese prevazilaženju mnogih prepreka.

 

Nagrađeni gradonačelnici iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Srbije, Turske i sa Kosova učestvovaće na posebnoj svečanosti u Briselu u okviru Nedelje Roma između 16. i 19. maja, gde će se sastati sa visokim predstavnikom Generalne direkcije Evropske komisije za susedstvo i proširenje (DG NEAR).

 

Konkurs će biti otvoren do 15. aprila, a u svakoj zemlji biće osnovan nezavisni žiri koji će birati pobednika konkursa na osnovu postavljenih kriterijuma. Organizacije koje učestvuju u projektu Moć promene Romkinja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj držaće lokalne informativne skupove kako bi zainteresovane opštine dodatno informisale o kampanji i takmičenju.

 

Kampanju i takmičenje finansira Evropska unija.

Radna grupa za dezinformacije o ratu u Ukrajini

Nova radna grupa će prikupiti i analizirati materijale kako bi pomogla u razumevanju dezinformacionih trendova u vezi sa ratom u Ukrajini. Radna grupa će se usredsrediti na dezinformacije u zemljama EU i EEA, kao i Zapadnog Balkana, prikupljajući i sortirajući bitne materijale kao što su provere činjenica, istrage, brze analize i istraživanja kampanja dezinformacija, kao i inicijative za medijsku pismenost. Radna grupa takođe ima za cilj da identifikuje skupove podataka potrebnih za razumevanje kampanja dezinformacija.

 

Evropska opservatorija za digitalne medije (EDMO) već je objavila redovno ažuriranu listu onlajn materijala sa dezinformacijama u vezi sa ratom. Takvi spiskovi mogu da posluže kao izvor informacija tvorcima politika, uključujući tu i Evropsku komisiju, da im pomognu u razumevanju fenomena dezinformacija i doprinesu procesu donošenja odluka o ratu u Ukrajini zasnovanih na činjenicama.

 

Članovi radne grupe sarađivaće sa nacionalnim i regionalnim EDMO centrima, malim onlajn medijskim projektima i drugim bitnim akterima širom Evrope.

Komesar Varhelj na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) juče je dočekala evropskog komesara za susedstvo i proširenje Olivera Varhelja i šefove vlada AlbanijeBosne i HercegovineCrne GoreKosovaSeverne Makedonije i Srbije na svom Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022.  
Događaj je otvorila predsednica EBRD-a Odil Reno Baso, koja je u svom govoru naglasila da je regionalna saradnja od vitalnog značaja za ekonomske izglede i političku stabilnost Zapadnog Balkana.  
U svom obraćanju, evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelj izneo je da Evropska unija planira da poveća ekonomsku podršku regionu na 30 milijardi evra u narednim godinama. Sprovedeno u partnerstvu sa institucionalnim i privatnim investitorima, finansiranje ima za cilj da ubrza socijalnu i ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i očekuje se da će povećati njegov bruto domaći proizvod za 3,6%.  

„Evropa se ne završava u Zagrebu ili Budimpešti“, rekao je Varhelj. „Zapadni Balkan joj takođe prirodno pripada.“

 

U svojim govorima i odgovorima na pitanja investitora, čelnici vlada sumirali su svoje investicione prioritete. Svi lideri su govorili o planovima za razvoj obnovljivih izvora energije, koji zahtevaju regionalni energetski sistem kako bi se uravnotežilo priključenje obnovljivih izvora energije u nacionalne mreže i, u nekim zemljama, izmene zakonodavstva kako bi se omogućila velika privatna ulaganja.

 
Današnji događaj bio je peti samit EBRD-a te vrste. Inauguralni Samit Zapadnog Balkana koji je po prvi put okupio sve premijere regiona, održan je u sedištu EBRD-a u Londonu u februaru 2014. godine.

Srpski vojni lekari i medicinsko osoblje pridružuju se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih lekara i medicinskih radnika pridružiće se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTM S). Misija je pokrenuta 2010. godine s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih ustanova kroz obuku, mentorstvo i savetovanje. Sastoji se od oko 200 zaposlenih iz sedam zemalja članica EU i Srbije.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju, poželevši im sreću. Tom prilikom je izjavio: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbednost imaju visoku cenu, a srpsko osoblje se nalazi na ključnim pozicijama, neophodnim za uspeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati se zarad širenja globalne bezbednosti i stabilnosti”.

 

Uloga medicinskog kontingenta Srbije u okviru ove misije je lečenje, evakuacija, snabdevanje i funkcije koje su neophodne za održavanje zdravlja jedinica. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mere spasavanja života i trijažu. Osim toga, doprineće zdravlju i dobrobiti jedinice kroz smernice za prevenciju bolesti, povreda nastalih van borbe i stresa.

EIB podržava mala i srednja preduzeća u BiH sa 20 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB), banka Evropske unije, odobrila je zajam od 20 miliona evra preko svoje nove filijale EIB Global. Zajam ima za cilj podsticanje zapošljavanja mladih, rodne ravnopravnosti i društveno inkluzivnih praksi među malim i srednjim preduzećima (MSP) i srednje kapitalizovanim preduzećima (kompanije sa kapitalizacijom između 2 i 10 miliona evra), a izdavaće se putem Intesa Sanpaolo Banke BiH.

 

Ova sredstva će omogućiti da banka Intesa Sanpaolo BiH dalje kreditira lokalne kompanije koje su posvećene poboljšanju društvenog uticaja svog poslovanja i stvaranju dugoročnog liderstva i mogućnosti zapošljavanja za žene, mlade i segmente stanovništva koji se pri ulasku na tržište rada suočavaju sa većim preprekama.

 

Ovaj inovativni zajam uključuje mehanizam nagrađivanja zasnovan na učinku za kompanije koje ispune specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i ugrožene grupe (npr. osobe sa posebnim potrebama, izbeglice, itd.). U okviru ove matrice podsticaja, prilagođeni ciljevi društvenog uticaja biće dogovoreni sa svakim preduzećem koje koristi finansiranje EIB-a. Finansijska nagrada, koja odgovara nivou ostvarenog društvenog uticaja biće dodeljena onima koji ispune ove ciljeve.

 

Mehanizam nagrađivanja će se finansirati putem granta od 3,3 miliona evra koji se obezbeđuje u okviru EIB-ovog Fonda za inicijativu za ekonomsku otpornost, čiji je cilj podsticanje otvaranja radnih mesta i održivog i inkluzivnog rasta privatnog sektora. Biće pokrenut sveobuhvatan program tehničke pomoći za podršku sprovođenju projekta i postizanju ciljeva društvenog uticaja dogovorenih sa malim i srednjim preduzećima i srednje kapitalizovanim preduzećima.

 

Ovo će biti šesta saradnja EIB-a i banke Intesa Sanpaolo BiH u cilju podrške privatnom sektoru u BiH. Dosadašnja saradnja je podržala 339 preduzeća sa isplatom od preko 238 miliona evra. Do danas je za privatni sektor u Bosni i Hercegovini EIB obezbedio 860 miliona evra, što je pomoglo u održavanju blizu 100.000 radnih mesta.

Novi master programi u katalogu Erazmus Mundus

Dvadeset sedam novih zajedničkih master programa Erazmus Mundus nudiće stipendije studentima sa Zapadnog Balkana i iz celog sveta. Ovo su prvi kursevi u okviru programa Erazmus+ za period od 2021 do 2027.

 
Prijem studenata počeće ove godine i ovi novoizabrani programi čine deo više od 170 programa dostupnih u Erazmus Mundus katalogu. U ove nove programe uloženo je skoro 127 miliona evra, što će obezbediti preko 2.000 stipendija za studente iz celog sveta. Tokom 17 godina zajedničkih master programa Erazmus Mundusa, više od 28.000 studenata iz 195 zemalja dobilo je stipendije za studiranje u 566 programa.  

Zajednički programi spajaju najkvalitetniju nastavu sa različitih univerziteta, često kombinujući različite fakultete i discipline. Studenti studiraju na dva ili više univerziteta tokom dve godine. Većina njih takođe dobija posao u nekoj kompaniji ili organizaciji kako bi stekli i praktično iskustvo. Studenti stoga završavaju kurs sa praktičnim veštinama i međunarodnim izgledima, opremljeni za profesionalnu karijeru administratora ili istraživača u ključnim i/ili specijalizovanim sektorima.

Počinju radovi na dalekovodu Severna Makedonija – Albanija

Radovi na dalekovodu snage 400 kV koji kreće od trafo stanice Bitola 2 i povezuje elektro sisteme Severne Makedonije i Albanije počeli su 17. februara. Projekat ima izuzetnu stratešku i kapitalnu vrednost za region jer zaokružuje proces povezivanja Severne Makedonije na sisteme za prenos električne energije svih susednih zemalja, dodajući ovu vezu na pet postojećih veza od 400 kV – dve veze sa Grčkom i po jedna sa Bugarskom, Kosovom i Srbijom.

 
Ovaj dalekovod je deo većeg kapitalnog projekta od 50 miliona evra za povezivanje Severne Makedonije sa Albanijom, uključujući trafo stanicu kod Ohrida čija izgradnja je počela u avgustu, kao i proširenje trafo stanice Bitola 2, snage 400/110 kV. U kontekstu čitavog elektroenergetskog lanca istok-zapad, međunarodni dalekovod Bitolj-Elbasan je ključna karika u protoku električne energije iz Bugarske preko Severne Makedonije i Albanije do Italije.  

Novi dalekovod će obezbediti poboljšano i pristupačno snabdevanje energijom za stanovništvo i preduzeća u Severnoj Makedoniji uravnoteživanjem nivoa napona, stabilizacijom protoka opterećenja i fluktuacije frekvencije i smanjenjem tehničkih gubitaka u čitavom prenosnom sistemu. Očekuje se da će ovaj projekat Zapadnobalkanskog investicionog okvira biti završen tokom 2023. godine.

Budućnost Evrope na muralu

Delegacija Evropske unije u Srbiji, u saradnji sa kompanijom New Moment New Ideas i u partnerstvu sa Gradskim većem za kulturu Novog Sada i Fondacijom Novi Sad 2022, poziva umetnike da se prijave na konkurs Naslikaj mi budućnost Evrope. Da bi se prijavili na konkurs u Novom Sadu, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture, umetnicimoraju imati između 18 i 35 godina i biti ili iz Srbije, ili iz drugih zemalja Zapadnog Balkana ili Evrope.  
Putem murala i učestvovanjem u drugim kulturnim aktivnostima u Novom Sadu, odabrani umetnici će pokazati svoju umetničku izvrsnost, sposobnost da promišljaju društveno angažovane teme i svoju viziju budućnosti evropskog kontinenta. Umetnici koji žele da učestvuju na konkursu Naslikaj mi budućnost Evrope treba da se prijave šaljući kratku biografiju, portfolio i skicu svoje vizije teme, koristeći obrazac na futureofeurope.newmoment.com. Na toj adresi se mogu naći i druge pojedinosti o prijavi za konkurs i dešavanjima oko pripreme i izrade murala.
 

Prijave se mogu slati do 18. marta. Osam odabranih umetnika će zajedno oslikavati zidine duž Petrovaradinske tvrđave tokom boravka u Novom Sadu od 18. aprila do 9. maja. Mural će biti zvanično otkriven u sklopu proslave Dana Evrope 9. maja.

Dvanaest seoskih kuća predato korisnicima RHP-a u Srbiji

Tapije 12 seoskih kuća uručene su izbegličkim porodicama u opštini Vrbas u Srbiji. Kuće su kupljene u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP) u Srbiji.

 

Zahvalivši se svima koji su učestvovali u programu sa strane RHP-a na svojoj novoj kući, Mirjana Šišić je rekla: „U kuću je ugrađena nova drvenarija. Ispred kuće je i klupa na kojoj ću sedeti kada bude lepo vreme. Iza kuće je prelepa bašta, gde ću saditi povrće i cveće. U kući može da se živi i to je sve što mi treba.“

 

Svečanosti uručivanja tapija prisustvovali su predstavnici Opštine, kao i Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu inostranih poslova; Derek Džordž, zamenik šefa za saradnju u ambasadi Švajcarske u Srbiji; Vladimir Cucić, Komesar za izbeglice i migracije RS i Violeta Samardžić, predstavnica UNHCR-a. Oni su takođe iskoristili priliku da posete zgradu RHP-a u Vrbasu u kojoj je trenutno u izgradnji 14 stanova.

 

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a drugi veliki donatori su Nemačka, Italija, Norveška, Švajcarska i Sjedinjene Američke Države.

Kreativna Evropa pokrenula poziv za projekte evropske saradnje za 2022

Evropska komisija pokrenula je u februaru poziv za podnošenje predloga projekata u okviru kulturnog niza programa Kreativna Evropa za podršku projektima evropske saradnje. Ovim pozivom Evropska komisija podržava profesionalce iz kulturnog i kreativnog sektora u širokom spektru aktivnosti i inicijativa.

 
Akcija integriše unakrsna pitanja inkluzivnosti, zaštite životne sredine i rodne ravnopravnosti, kao i tematskih prioriteta relevantnih za Novi evropski Bauhaus.  

Sa budžetom od 68 miliona evra, akcija će podstaći saradnju između organizacija kreativnih sektora. Ciljevi poziva su jačanje transnacionalnog stvaranja, omogućavanje cirkulacije evropskih dela i umetnika i negovanje talenata. Time se podržavaju inovacije, prosperitet, stvaranje radnih mesta i ekonomski rast.

 

Prioriteti ove runde aktivnosti su izgradnja kapaciteta ili obuke u sektorima kulturnog nasleđa, muzike, knjiga i izdavaštva, arhitekture, mode i dizajna, kao i kulturnog turizma. Projekti takođe mogu da se usredsrede na razvoj publike, socijalnu inkluziju, održivost, digitalizaciju ili razvoj međunarodnih veza za kulturne profesionalce.