Skip to main content

YEA vode radionice medijske pismenosti za osnovce

Počele su radionice medijske pismenosti koje su organizovali Mladi evropski ambasadori (YEA) za učenike osnovnih škola na Zapadnom Balkanu. Prva radionica održana je u Zenici, u Bosni i Hercegovini, gde su mladi evropski ambasadori, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir, održale radionicu za učenike sedmog razreda osnovne škole „Miroslav Krleža“.

 

Mladi ambasadori su prethodno prošli obuku za instruktore mladih o osnovama medijske pismenosti. Sada su spremni da podele svoje znanje sa učenicima koji su potrošači medijskih sadržaja, posebno društvenih mreža. Vodeći se idejom da je od vitalnog značaja uključivanje mladih u kreiranje i širenje znanja o medijskoj pismenosti, glavni cilj vršnjačkih radionica je upoznavanje osnovaca sa značajem pravilnog konzumiranja medijskih sadržaja.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa celog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove veštine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

 

Ciljevi mreže su razmena vrednosti EU; podizanje svesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Ambasador EU u Srbiji posetio Sajam poljoprivrede u Novom Sadu

Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji, Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, i Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije, posetili su 25. maja Poljoprivredni sajam u Novom Sadu.

 

Srbija je prošle godine u EU izvezla hrane u vrednosti od preko 2,3 milijarde evra, ostvarivši suficit od skoro 700 miliona evra. Više od polovine (55%) celokupnog srpskog izvoza hrane namenjen je EU.

 

Pozivajući se na Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj III (IPARD III), ambasador Emanuele Žiofre je rekao: „Odličan posao je urađen tokom pripreme programa IPARD III, koji je Komisija usvojila u martu ove godine. To donosi dodatnih 377 miliona evra srpskom poljoprivrednom sektoru, od čega 288 miliona evra finansira EU. S druge strane, naglasio sam da Srbija treba da uloži sve napore da uspešno završi sprovođenje programa IPARD II i izbegne bilo kakav dodatni gubitak sredstava u okviru ovog programa. Srbija je u 2021. godini izgubila 3,7 miliona evra zbog stalnih problema sa isplatom godišnjih sredstava.“

 

Tokom drugog ciklusa IPARD programa, koji se privodi kraju, raspisano je devet konkursa, a odobreno je više od 550 grantova, od kojih je oko polovine već isplaćeno srpskim poljoprivrednicima i proizvođačima hrane.

 

Ambasador je govorio i o drugim uspešnim projektima koje finansira EU u Srbiji. Primera radi, u Srbiji godinama nije zabeležen nijedan slučaj besnila, a EU učestvuje i u suzbijanju svinjske kuge. EU je podržala kontrolu i iskorenjivanje ove dve opasne bolesti sa preko 20 miliona evra. EU takođe finansira projekte za podršku kupovine solarnih panela, kao i opremanje Nacionalne referentne laboratorije.

 

Naglašavajući želju za daljom saradnjom, ambasador Žiofre je rekao: „Bolje nam je kada smo zajedno“.

Zelena nedelja EU 2022. u Srbiji

Kružna ekonomija, nulto zagađenje i biodiverzitet nalaze se u centru pažnje ovogodišnje Zelene nedelje EU koja se održava u Srbiji od 30. maja do 5. juna. Zelena nedelja EU podiže svest o najvažnijim pitanjima o zaštiti životne sredine.

 

Tokom proslave, niz događaja i onlajn aktivnosti predstaviće konkretne rezultate saradnje Srbije, Evropske unije, njenih država članica i nekoliko međunarodnih partnera. Događaji su predviđeni u svim delovima Srbije, uključujući Beograd, Čačak, Kruševac, Novi Sad i Niš. Detaljan program Zelene nedelje EU u Srbiji možete pogledati ovde.

 

Zelena nedelja EU je svake godine prilika za razgovor o evropskoj politici zaštite životne sredine sa tvorcima javnih politika, vodećim ekolozima i zainteresovanim stranama iz Evrope i izvan nje. Planirano je skoro 300 događaja širom Evrope. Posebna pažnja biće posvećena Evropskom zelenom dogovoru – održivoj i transformativnoj strategiji rasta EU koja podržava efikasnije korišćenje resursa i ambicije EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

 

Aktivnosti se realizuju u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom za evropske integracije, lokalnim samoupravama, ambasadama Švedske i Francuske, Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Švedskom razvojnom agencijom (SIDA), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), KFW bankom, Evropskom investicionom bankom (EIB) i mnogim drugim.

 

Evropska unija je svetski lider u zaštiti životne sredine i podržava Srbiju na njenom putu ka zdravijoj sredini. Sa preko 400 miliona evra bespovratnih sredstava uloženih u zaštitu životne sredine i klimatsko delovanje u Srbiji, EU je najveći donator u ovoj oblasti u zemlji.

Otvorena modernizovana Evropska kuća u Podgorici

Podgorički EU info centar, čija uloga je promocija Evropske unije u Crnoj Gori, sada je renoviran, modernizovan i prilagođen novim potrebama šire zajednice. Sa renoviranjem je dobio i novo ime – Evropska kuća – a traku su na otvaranju presekli ambasadorka Evropske unije Oana Kristina Popa, predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i potpredsednica Vlade i ministarka za evropske poslove Jovana Marović.

 

Ambasadorka Popa je u svom obraćanju pomenula stotine događaja koji su organizovani u EU info centru, na kojima su se okupile hiljade ljudi iz različitih oblasti društva od njegovog otvaranja 2014. godine.

 

„To je bilo mesto gde može da se upozna EU, njene inicijative, politike i projekti. Ali vremena se menjaju. Imamo velika očekivanja za ovu Kuću. Želimo da postane novo čvorište za inspirativne ideje, inovativno razmišljanje, umrežavanje i razmenu ideja. Kako se nadamo da su vremena zatvorenih vrata zbog pandemije zauvek iza nas, očekujemo da će ovaj prostor povezati ljude: ljude sa svih strana političkog i društvenog spektra. Nadamo se da će to dati preko potreban podsticaj debati o evropskim integracijama, našim vrednostima i našoj zajedničkoj budućnosti“, rekla je Popa.

 

Evropska kuća, koju je projektovao Stanislav Nikičević, nalazi se pored Trga Argentina. Ona je otvorena za građane, ustanove, medije i nevladine organizacije koje rade na projektima EU, ili to žele. Pored događaja i kampanja posvećenih evropskim standardima, Evropska kuća je dostupna i za organizovanje radionica, seminara, izložbi, predavanja, konferencija za štampu i drugih promotivnih događanja.

Novi konkurs za Mlade evropske ambasadore je otvoren!

Novi konkurs za podnošenje prijava za Mlade evropske ambasadore raspisan je 20. maja na sajtu webalkans.eu

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa celog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i o EU, vode kreativne projekte, stiču nove veštine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvek vođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

 

Cilj mreže je širenje vrednosti EU i podizanje svesti o saradnji EU sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, predstavljanje opipljivih rezultata ove saradnje, doprinos političkom dijalogu o različitim temama, pomoć u povećanju građanskog aktivizma. Mladi evropski ambasador je mlada aktivistkinja ili aktivista koji sebe vidi kao komunikativnu osobu, željnu da deli vrednosti EU, učestvuje u projektima i događajima vezanim za integraciju u EU, zaštitu životne sredine, ljudska prava, umetnost i kulturu i nove tehnologije. Svi mladi između 18 i 29 godina sa Zapadnog Balkana pozvani su da se prijave.

 

Prijave su otvorene od 20. maja do 30. juna.

Dani zelene energije na Kosovu obeleženi sa 32 preporuke za održivost

BIRN Kosovo je u četvrtak bio domaćin konferencije na visokom nivou u Prištini u okviru drugog izdanja Dana zelene energije. BIRN je takođe iskoristio događaj da pokrene novi dokument o stavu o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Kosova (NECP) koji uključuje 32 konkretne preporuke o tome kako da se zemlja pokrene ka energetski efikasnoj i 100 odsto obnovljivoj ekonomiji.

 

Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Kosovo, složile su se da proizvedu NECP kako bi pomogle u planiranju energetske budućnosti na integrisan način koji je u skladu sa politikom Evropske unije o energetskoj uniji. U okviru Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi potpisane 2020. godine, one su se takođe obavezale da će okončati upotrebu svih fosilnih goriva do 2050. godine i smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. Iako specifični energetski ciljevi za 2030. godinu tek treba da se zaokruže, u dokumentu o poziciji iznose se jasni predlozi za dekarbonizaciju, zasnovani na bliskoj integraciji tržišta, fleksibilnoj proizvodnji električne energije i elektrifikaciji kosovskog sektora transporta i grejanja.

   

Konferenciju na visokom nivou održali su BIRN Kosovo i njegovi partneri u okviru Dana zelene energije, kao deo projekta „evropeizacija kosovske agende za zaštitu životne sredine“ koji podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a sprovode Bankwatch, BIRN Kosovo, ERA Group i TV Mreža.

Inicijativom od 8 miliona evra, EU podržava kulturu na Zapadnom Balkanu

EU je pokrenula novu inicijativu pod nazivom „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WB)“ koja će promovisati miroljubive odnose i društveno-ekonomski razvoj. Projekat će sprovesti UNESKO, kao i Britanski savet i Italijanska agencija za razvojnu saradnju.

 

Marija Gabriel, evropska komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, rekla je: „Drago mi je da smo, zajedno sa mojim kolegom komesarom Varheljijem, mogli da pokrenemo tako ambicioznu akciju od 8 miliona evra za podršku kulturnim i kreativnim sektorima na Zapadnom Balkanu. Integrisanje kulture može dovesti do međusobnog razumevanja, mirne saradnje i stabilnosti, kao i do ekonomske koristi, posebno u regionu koji je tako bogat kulturnim nasleđem. Posvećena sam pružanju pomoći integraciji Zapadnog Balkana u svim oblastima svog portfolija i želim veliki uspeh UNESKO-u i njegovim partnerima u sprovođenju ove inicijative.“

 

Obrazovne i istraživačke ustanove, studenti i medijski profesionalci iz nezavisnih medija i mreža, blogovi i drugi proizvođači kulturnih sadržaja biće ključni za inicijativu.

Podrška digitalizaciji MSP u Bosni i Hercegovini

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pojačavaju podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini pokretanjem  programa Go Digital u toj zemlji. Program je pokrenut 19. maja manifestacijom koja je održana u Sarajevu i čiji je cilj da se malim i srednjim preduzećima pomogne da ulože u digitalizaciju svojeg poslovanja, zajedno sa drugim investicijama za unapređivanje produktivnosti, operativne efikasnosti i otpornosti.
 

Jedan od elemenata programa biće specijalizovana kreditna linija koju obezbeđuje EBRD u saradnji sa lokalnim finansijskim institucijama. EU će obezbediti podsticaje za bespovratna sredstva u vrednosti do 15 odsto ukupnog iznosa kredita kako bi se povećala pristupačnost investicija malih i srednjih preduzeća u digitalizaciju, automatizaciju, konkurentnost i zelene tehnologije.

 

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johan Satler objasnio je da je program EU4SMEs deo pomoći EU za podršku oporavku od pandemije koronavirusa i prelasku na ekonomiju orijentisanu na budućnost. „MSP su ključni pokretač ekonomskog rasta i razvoja, a podrška digitalizaciji će pomoći preduzećima da budu konkurentnija na lokalnom i međunarodnom tržištu. Sadašnji Instrument pretpristupne pomoći (IPA) EU za zelenu i digitalnu tranziciju iznosi oko 50 miliona evra i posebno je usmeren na MSP. Ova preduzeća moraju do maksimuma da koriste inovativne tehnologije, veštine i usluge, ne samo da bi rasla na održivijoj osnovi, već i da bi opstala u ekonomiji budućnosti.“

 

Program će biti praćen aktivnostima nemačkog GIZ-a, koji će pomoći u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući digitalne inovacione centre, u skladu sa najboljom praksom EU.

 

Novi program Go Digital u Bosni i Hercegovini direktno doprinosi digitalnoj agendi Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti obezbede prednosti digitalne transformacije privrede.

3 miliona evra za renoviranje školskih objekata u Severnoj Makedoniji

Viceguverner Razvojne banke Saveta Evrope (CEB) i ministar prosvete i nauke Severne Makedonije Jeton Šaćiri potpisali su danas sporazum o bespovratnim sredstvima od više donatora u vrednosti od 3 miliona evra za obnovu objekata za fizičko vaspitanje u osnovnim i srednjim školama i nabavku sportske opreme. Grantovi dolaze iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, i glavnog sredstva za sprovođenje ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

 

Od nagrade će koristi imati više od 52.000 studenata u Severnoj Makedoniji i povećaće ukupan kvalitet fizičkog vaspitanja. Novopotpisani grant deo je šireg programa investicija u obrazovnu infrastrukturu u Severnoj Makedoniji, u vrednosti od skoro 65,8 miliona evra, koji se sprovodi uz nacionalna, bilateralna donatorska i sredstva CEB-a pod okriljem WBIF-a.

 

Njime se ukupan doprinos bespovratnih sredstava WBIF-a povećava na 6 miliona evra i dopunjuje 42,5 miliona evra zajmova CEB-a, kao i 17,3 miliona evra nacionalnih doprinosa.

Proglašeni dobitnici nagrade „Gradonačelnik koji najviše voli Rome“ 2022.

Evropska komisija je danas proglasila sedam dobitnika trećeg izdanja nagrade za „Gradonačelnika koji najviše voli Rome“ na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Nagrada odaje priznanje lokalnim samoupravama koje veruju u svoje građane i tretiraju ih jednako. Cilj je da se promene stavovi prema inkluziji Roma i da se istaknu lokalne samouprave koje pružaju mogućnosti romskim zajednicama i slušaju njihove potrebe. Ceremonija dodele nagrada održana je u okviru Nedelje Roma, koja je organizovana u Evropskom parlamentu (16-19. maja), u prisustvu evropskog poslanika Romea Franca i vršioca dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susedstvo i proširenje (DG NEAR) Mikele Matuele, koja je uručila nagrade.

 

Oliver Varhelji, komesar za susedstvo i proširenje, rekao je: „Mislim da je ceremonija dodele nagrada tokom Nedelje Roma u Evropskom parlamentu posebno važna. Ne samo da ova nagrada prepoznaje izvanredan rad izabranih gradonačelnika u rušenju prepreka između lokalnih vlasti i romskih zajednica, već takođe pokazuje tvorcima javnih politika, aktivistima i stručnjacima da je promena moguća. Zaista sam inspirisan posvećenošću ovogodišnjih pobednika da osnaže i mobilišu romske zajednice i ojačaju njihove sposobnosti da se uključe u dijalog sa državnim aparatom. Ponosan sam na svakog od njih i nadam se da će ova nagrada inspirisati druge da krenu njihovim stopama.“

 

Glavna svrha Nedelje Roma je da se konsoliduje posvećenost Evropskog parlamenta i drugih institucija borbi protiv antigipsizma i da se ova posvećenost sprovede u delo. Odavanje počasti dobitnicima nagrade „Gradonačelnik koji najviše voli Rome“ bio je važan trenutak fizičkog okupljanja pod okriljem Nedelje Roma EU posle dve godine izolacije. Ceremonija dodele nagrada vrhunac je kampanje u Briselu i ima za cilj stvaranje snažnih sinergija sa akcijama koje su se odvijale širom Zapadnog Balkana i Turske, ali i u državama članicama EU na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Od procenjenih 10-12 miliona Roma koji žive u Evropi, oko 1 milion živi na Zapadnom Balkanu, a 2,8 miliona u Turskoj. Potpuna integracija i uključivanje Roma je ključni prioritet za EU a to počinje jačanjem dijaloga sa državom i projektnim partnerima fokusiranim na podizanje svesti o romskim pitanjima u lokalnim samoupravama. Integracija Roma je takođe jedan od uslova koje partneri za proširenje moraju da ispune da bi postali država članica EU.