Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za projekte usmjerene na jačanje regionalne saradnje i regionalne kohezije u regionu zapadno-balkanske šestorke, sa tri glavna područja intervencije – kulturološka saradnja, obrazovanje i naučna razmjena i održivi razvoj, dokazao je važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju pitanja koja pomažu organizacijama i pojedincima da unaprijede živote u ovom regionu.  

 

Uz podršku ovog poziva, različite inicijative bavile su se problemima od klimatskih vanrednih situacija do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena. 

 

Sa novim pozivom WBF i EU koji se nazire, donosimo priče o uspjehu udruženja Prijatelji Korče (Friends of Korça Association) iz Albanije i organizacije Jednakost (Equality) sa Kosova o implementaciji regionalnih projekata.  

 

Solarna energija za građane Zapadnog Balkana 

 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije okupilo se oko jedne misije: borba sa klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu i promovisanje benefita korištenja solarne energije. Predvođen udruženjem Prijatelji Korče iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere kao što su Balkanska WASH mreža (BWN) iz Severne Makedonije, Centar za održivi razvoj zajednice iz Severne Makedonije, Fond za inovacije Crne Gore, MSJA iz Crne Gore zajedno sa Eko ambasadorima za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i udruženja poput Albanskog udruženja za obnovljivu energiju i Univerzitet u Korči iz Albanije. Ovi partneri su kreirali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da angažuje zainteresovane strane od institucionalnog do grasrut nivoa da zagovaraju i promovišu najbolje prakse samoproizvođača solarne energije.  

Razmjena informacija i znanja o zakonodavstvu, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za postavljanje temelja za veliko zagovaračko i edukativno djelovanje mreže u svim zastupljenim zemljama.  

„Danas je solarna energija fascinantna prilika za građane, zajednice i mala preduzeća. Evropska unija je odobrila veoma važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Jednostavno moramo usvojiti što prije ovo zakonodavstvo i programe u našim zemljama, kako bismo obezbijedili čistu energiju, pristupačnu energiju za građane, zapošljavanje i prihode za lokalnu ekonomiju”, rekao je Gjergji Gjinko, predsjednik udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane Zapadnog Balkana. 

Svaki od stručnjaka uključenih u projekat iz svih partnerskih organizacija su upotpunili projekat svojom stručnošću, varirajući od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za žensko liderstvo u održivoj energiji i rodno pravednih održivih energetskih usluga za nepovezana područja s niskim prihodima, uz nisku cijenu, do artikulisanja pitanja klimatskih hitnih situacija na akademskom nivou.  

Projekat je iznjedrio četiri državna izvještaja (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će građanima služiti kao informacija o zakonodavstvu, mogućnostima i koristima korišćenja solarne energije i u svrhu zagovaranja na nivou kreiranja politike. Veb-sajt kreiran u okviru projekta odražava osjećaj misije partnera i osigurava dugovječnost projektnih rezultata, širi doseg kao i nastavak misije partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz tradicionalne zanatske proizvode 

„Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski Bazar Rukotvorina i centrom Žene u javnim uslugama u cilju promocije žena sa Kosova, Albanije i Srbije u našem regionu i pružanja podrške zaštiti i razvoju starih zanata. Htjeli smo da pokažemo i sačuvamo od zaborava sve ono što su vrijedne žene našeg društva nekada radile, i da našem regionu predstavimo sve specifičnosti naše tradicije koje će se raditi i očuvati u budućnosti“, kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena, na Kosovu, koja se zalaže za promociju bošnjačke zajednice i povećanje uticaja na javni, politički i kulturni život preko osnaživanja, prije svega žena i mladih u zaštiti ljudskih prava putem raznih oblika obrazovanja, volonterstva, kao i jačanjem uloge žena i mladih u društvu. 

Sa ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je započeo terenskim radom u Prizrenu u različitim selima i zajednicama i posejtama ženama koje izrađuju tradicionalne zanatske proizvode, preduzećima koja vode žene, i samozaposlenim ženama. Uslijedile su dvije radionice organizovane sa ženama učesnicama iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje zanatskih proizvoda, a druga na izradu biznis plana i privlačenje investicija. Regionalna konferencija održana u Draču, Albaniji, sa tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, fokusirala se na regionalnu promociju zanatskih proizvoda i nematerijalnog kulturnog nasljeđa žena.  

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani, Albaniji, osnovan od strane vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Njegovo osnivanje, kao sveobuhvatne inicijative u regionalnom vlasništvu, smatra se jasnim znakom novog duha saradnje koji pušta korijene na Balkanu. WBF ima za cilj promovisanje saradnje i zajedničkih vrijednosti građana, civilnog društva i međuljudskih odnosa, obezbjeđivanjem finansija za male i srednje projekte, u sljedećim ključnim oblastima.

„Podrška Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da promovišemo i ojačamo regionalnu saradnju“, rekla je gđa Osmani, ističući učešće žena sa Kosova, Albanije i Srbije u projektu, kao i raznolikost njihovog etniciteta i pozadina, „Dio projektnih aktivnosti su bile žene i mlade djevojke različitih etničkih grupa, od 20 do 65 godina poseduju veštine tradicionalnih zanata i koje žele ili pokrenuti startap inicijative ili se samozaposliti. To su bile samohrane majke, udovice, udate, neudate žene različitog nivoa obrazovanja, zanimanja i interesovanja sa Kosova, iz Albanije i Srbije i iz različitih zajednica kao što su albanska, srpska, bošnjačka, turska i romska, tačnije starije žene”, dodala je.  

 

Priče žena uključenih u projekat predstavljene su u ovom dokumentarcu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i partnera.  

Upotreba umjetnosti i kulture za ujedinjenje podijeljene zajednice

Written on . Posted in Priče.

„Imajući u vidu da smo uvijek ponosni na to što smo multinacionalni grad, ipak smo shvatili da nemamo prostor gdje bismo mogli da se ujedinimo i okupljamo bez obzira na etničke podjele. Kultura u Subotici često postaje sredstvo lokalnih vlasti za produbljivanje podjela među različitim nacionalnim grupama“, kaže Gordana Vukov Ciganjik, suosnivačica kulturnog udruženja građana Klara i Rosa u Vojvodini, Srbija.  

„Na primjer, ukoliko lokalne vlasti odluče da postave tri spomenika, Hrvatima će pripasti najmanji, van centra grada; Mađari će dobiti veći, bliže centru; a najveći i najcentralniji spomenici biće posvećeni Srbima. Nismo potpuno razdvojeni, ima mnogo mješovitih brakova, ali si uvijek primoran da te određuje nacionalna pripadnost, a ne da te definišu kao osobu“, objašnjava ona. 

Sa kulturnim udruženjem građana Klara i Rosa, Gordana – koja je po zanimanju glumica – i suosnivačica Danijela Mamužić – vajarka – željele su da ponude mjesto za kulturnu razmjenu, dijalog i uključenost građana kroz umjetnost van etničkih podjela.   

„Vjerujemo da je umjetnost ključno sredstvo društvenih promjena“, kaže Gordana. „U današnje vrijeme – posebno nakon pandemije – ljudi su sve otuđeniji, usamljeniji, a društvo je zatvorenije za pridošlice. Za nas je uloga umjetnosti i kulture da liječi i povezuje, da gradi zajednicu i pokrene dijalog o temama koje bi inače bile tabu”. 

Zbližavanje ljudi kroz kulturne aktivnosti 

 

Prvih devet godina postojanja, kulturno udruženje građana Klara i Rosa je moralo da koristi javne prostore za svoje aktivnosti – parkove, trgove, ulice. Dvorište napuštenog starog bioskopa pretvorili su u prvu otvorenu galeriju u Subotici, sa umjetničkim izložbama svakog mjeseca. Finansiranje EED-a je to promijenilo, omogućavajući grupi da po prvi put iznajmi prostor za svoje aktivnosti.   

Ovi događaji obuhvataju filmske projekcije, koncerte, kurseve keramike i pozorišne radionice, sve u duhu kulturne razmjene i izgradnje zajednice kroz umjetnost. 

Otvorili su i Plac, radio stanicu koja svima daje priliku da budu kreatori. U njihovom prostoru, lokalni profesor filozofije iz srednje škole vodi javne rasprave o raznim temama, od politike do ljubavi i smrti. Njihove aktivnosti se održavaju na srpsko-bosansko-hrvatskom (BHS) i mađarskom jeziku, a sve češće i na engleskom, kako bi uključili strance koji su se tek doselili u Suboticu i dali građanima priliku da praktikuju jezik. 

Gordana opisuje godišnji odmor za umjetnice i aktivistkinje kao jedan od najvećih uspjeha organizacije do sada: „Neke učesnice su rekle da im je to promijenilo život. Došle su iz raznih dijelova Balkana i imale jedinstvenu priliku da se upoznaju, ostvare nova poznanstva i započnu nove projekte”. 

Još jedna uspješna inicijativa bila je interaktivna pozorišna radionica inspirisana Romeom i Julijom sa subotičkim srednjoškolcima, od kojih polovina govori BHS, a polovina mađarski. „Ovi tinejdžeri idu u istu školu, ali su obično jezički podijeljeni“, kaže Gordana, „Ovaj projekat im je pružio jedinstveni prostor za upoznavanje. Politička polarizacija raste bez prilike da se druže sa vršnjacima.“ 

Ponekad se ideje za nove događaje rađaju slučajno: razgovor o hrani sa volonterom iz Rusije podstakao je ideju o času kuvanja. Drugi put ljudi dolaze u kancelariju Klara i Rosa sa sopstvenim idejama. „Važno nam je da držimo vrata otvorena za nove inicijative“, kaže Gordana, „Ovo nam pomaže da steknemo publiku i da naš program ostane raznovrstan i zanimljiv. To takođe osnažuje zajednicu, tako da ljudi mogu osjetiti vlasništvo nad našim kulturnim prostorom”. 

Podrška zajednice došla je i kroz kampanju prikupljanja sredstava koja je omogućila da Klara i Rosa prikupi ekvivalent od 3.800 evra za buduće aktivnosti. „Možda se ne čini mnogo, ali pokazalo se da imamo podršku zajednice koja dijeli naše vrijednosti i ciljeve“, kaže Gordana. 

Ovaj članak odražava stavove navedenih korisnika grantova i ne predstavlja nužno zvanično mišljenje EED-a i WeBalkans-a.

Rast uz podršku EED-a 

Kako Gordana vidi stvari, podrška EED-a ih je osnažila da imaju ambiciozne ciljeve za budućnost. Pokrenuli su dijalog sa lokalnim vlastima i dalje šire krug mladih učesnika, posebno među govornicima mađarskog jezika. Ujedno planiraju da povećaju saradnju i aktivnosti izgradnje kapaciteta sa sličnim organizacijama i istomišljenicima kako bi što bolje služili svojoj zajednici. 

„Imamo velike planove i snove i vjerujem da ćemo, zahvaljujući našem timu, uspjeti. Naše najveće blago su ljudi”, kaže Gordana. „Želimo da nastavimo da povezujemo ljude kroz umjetnost i da ih okupljamo iz raznih krajeva. Želimo da dijelimo našu kulturu i pomognemo ljudima da shvate da ne moraju da napuste Suboticu radi boljeg života jer ovdje mogu biti srećni.”

Kolektivna akcija ruši stereotipe, diže iz siromaštva

Written on . Posted in Priče.

U kulturnim centrima širom Srbije, mlade Romkinje i Romi prave umjetničke performanse koji nas tjeraju da se upitamo: „Kako treba izgledati jedan Rom?“. Njihov narativ iskušava stereotipe i ruši barijere na putu inkluzije Roma. 

U Beratu, u Albaniji, mladi Romi provode vrijeme u svojim naseljima kako bi pohvatali priče romskih povratnika. Cilj im je da te priče podijele sa širom javnošću i pomognu u prevazilaženju barijera koje čine reintegraciju teškom. 

U međuvremenu, u Šuto Orizarima, u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju na forumima zajednice kako bi iskazali svoje potrebe za boljim vladinim uslugama. Ova saradnja rezultira stvaranjem prostora gdje će usluge biti pristupačnije ranjivim grupama i gdje se može odvijati dijalog između vlade, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od 40-ak inicijativa zajednica koje podržavaju romske povratnike da se reintegrišu i izbave iz siromaštva, u sklopu projekta Regionalna reintegracija povratnika UNDP-a, koji finansira EU. Projekat obuhvata devet opština u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja dovodi u pitanje predrasude, ruši barijere za inkluziju i poboljšava ekonomsko blagostanje Roma i povratnika. 

Ovoj saradnji je odato priznanje na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, naglašavajući kolektivnu moć pokretanja promjena i poboljšanja ekonomskog blagostanja, kao i društvenog prepoznavanja. 

 

Kreativnim izražavanjem do inkluzije 

U Novom Sadu, u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost kako bi doveli u pitanje stigmu. Njihovi performansi, na kojima pitaju publiku „Kako treba izgledati jedan Rom?“ ohrabruju ljude da ispitaju sopstvene predrasude. 

Glumica Aleksandra Milojković Novikova, donosi ovu poruku publici u Srpskom narodnom pozorištu, njenom monodramom „Sama“. Performans poziva publiku da razmisli i sve nas podsjeti da možemo učiniti razliku. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovi performansi imaju za cilj da sruše stereotipe i pokažu da svako ima ulogu u stvaranju inkluzivnih društava. 

 

Podizanje glasa za zajednice 

Romi i povratnici su često pogrešno predstavljeni u medijima. Kako bi ovo promijenili, mladi Romi su se dosjetili da postanu „izvještači zajednice“. 

Uz podršku EU i UNDP-a, oni uče novinarstvo i vještine prenošenja priča kako bi ojačali glas Roma i povratnika.

U Beratu, u Albaniji, ovi izvještači su provodili vrijeme sa romskim povratnicima, dokumentujući njihove tegobe i uspjehe dok su obnavljali svoje živote. U jednoj od priča, žene povratnice pokreću društveni biznis koji nudi usluge njege i čišćenja. Uz medijsko pokriće, biznis im raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati inkluziju ranjivih grupa. Njihov rad možete istražiti kroz dokumentarne filmove i podkaste kako biste saznali više o izazovima i uspjesima Roma povratnika. 

 

Javni prostori i usluge u korist ljudima 

U Šuto Orizarima, u Skoplju, gradi se novi društveni prostor kako bi se podstakle veze između vlade i ranjivih grupa, poboljšavajući pristup javnim uslugama. Resursni centar u Šuto Orizarima, sve na jednom mjestu za povratnike i druge ranjive pojedince, rađen je prema konsultacijama sa lokalnim zajednicama kako bi se zadovoljile njihove potrebe. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar ne samo da pruža usluge, već i stvara prostor za dijalog i saradnju između vlade i zajednice. Vremenom će se razvijati prema potrebama i doprinosima ljudi koji ga koriste.

O projektu 

Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu fokusira se na rušenje barijera koje sprječavaju ranjive povratnike da se reintegrišu u društvo. Ovaj projekat, dio EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podržava prava romske zajednice i reintegraciju povratnika, radeći sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Savjet Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Takođe olakšava dijalog o poboljšanju politika i programa na Zapadnom Balkanu za podršku ugroženim povratnicima.

Saradnjom do inkluzije i smanjenja siromaštva 

Saradnja i akcija zajednice su od suštinskog značaja za inkluziju i smanjenje siromaštva. Zajedničkim radom, kako unutar romske zajednice, tako i sa širim zainteresovanim stranama, može doći do realne promjene. Ovi napori se bave neposrednim potrebama poput poboljšanja javnih usluga, a istovremeno se bave i dugoročnim izazovima kao što su predrasude. 

Kada se zajednice udruže, mogu postići stvari koje pojedinci nisu u stanju. Preko kolektivne akcije, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. 17. oktobra, na Međunarodnom danu za iskorijenjenje siromaštva, i svakog drugog dana, prepoznajmo moć zajedničkog rada u razbijanju stigme i stvaranju inkluzivnijeg svijeta.

YEA doprinosi hrabrom novom medijskom forumu

Written on . Posted in Vijesti.

Od 17. do 18. decembra Mladi evropski ambasadori (YEA) iz cijelog regiona Zapadnog Balkana (WB6) aktivno su učestvovali u dinamičnom @bravenewmedia događaju. Ovaj skup je obezbijedio platformu za mlade glasove da se konvergiraju i oblikuju budućnost medija. U sklopu #BNMF23, naši YEA-i, koje predstavljaju @maja.trajković i @arlindhamza, angažovani su na dubinskoj sesiji. Tokom ove sesije razgovarali su o YEA mreži, povezanosti i vezama među njenim članicama, kao i o značaju ove saradnje kako za sadašnjost tako i za budućnost regiona. Sveobuhvatna poruka koja je prenijeta bila je: “Prošlost pripada prošlosti; sadašnjost i budućnost pripadaju nama.” Među učesnicima iz YEA mreže bili su Kristian Petro, Tarik Bico, Arlind Hamza, Iva Korović, Dmitrij Čurin, Elica Matevska, Staniša Stankovikj, Maja Trajković, Adrijana Nižitović i Teodora Čekić.

Crnogorska LGBTQ+ zajednica slavi samoopredjeljenje

Written on . Posted in Priče.

Jedanaesti Crnogorski Prajd organizovan je u Podgorici pod sloganom “Samoopredjeljenje”
U julu 2020. godine, crnogorski parlament je glasao za legalizaciju građanskih partnerstava za istopolne parove, čime je postao prva država na Balkanu van EU koja je to učinila. Godinu dana kasnije, zabilježen je prvi brak istopolnih osoba u primorskom gradu Budvi. Zvaničnici su proslavili ovaj događaj i obećali da će prilagoditi pravni okvir u skladu s tim. Međutim, važno je napomenuti da homoseksualnost ostaje osjetljivo pitanje u Crnoj Gori, društveno konzervativnoj zemlji, kao i u drugim balkanskim državama. Zahtjevi upućeni relevantnim institucijama i ombudsmanu ukazuju da su u periodu od 2019. do 2022. godine prijavljena više od 400 slučajeva diskriminacije i govora mržnje. (Jednak pristup pravdi za osobe LGBTIQ+ u Crnoj Gori – Mit ili ostvariva stvarnost? Queer Montenegro 2023).  
Ove godine, jedanaesto crnogorsko Prajd okupljanje održano je pod sloganom “Samoopredjeljenje”. Organizovano od strane NVO Queer Montenegro, imalo je za cilj da prenese poruku da nasilje protiv LGBT zajednice ne bi trebalo biti tolerisano u Crnoj Gori.
 

“Prajd parada je pokret; to je miran protest za ljudska prava, i to je važno ne samo u Crnoj Gori već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTQI+ osoba već uopšteno ljudskim pravima.”

Ovogodišnje obilježavanje Prajd manifestacije bilo je usmjereno oko teme samoopredjeljenja, naglašavajući pravo svakog pojedinca da definiše svoj identitet. Bio je to inkluzivan događaj namijenjen svima. Nedjelja Prajda obuhvatala je različite aktivnosti, uključujući modnu reviju ljudskih prava, panel diskusije na teme poput Prava na samoopredjeljenje i kvaliteta zdravstvene zaštite za osobe transdžender identiteta, diskusije o stresu i disparitetima manjinskih grupa i još mnogo toga. Takođe su se održale zabavne aktivnosti poput Prajd kviza, nastupa “drag queen” izvođača, koncerata uživo, DJ žurki i, naravno, glavnog događaja – Crnogorski Prajd.

Enes Pucurica, mladi evropski ambasador, igrao je ulogu u organizacionom odboru. On je podijelio: “Prajd parada je pokret; to je miran protest za ljudska prava, i to je važno ne samo u Crnoj Gori već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prete ne samo pravima LGBTQI+ osoba već uopšteno ljudskim pravima.”

Razmišljajući o istoriji Prajd događaja u Crnoj Gori, prva Prajd parada 2014. godine suočila se s velikim izazovima, s više od 500 protestanata, uglavnom huligana, u sukobima s malom grupom gej aktivista. To je rezultiralo povredama dvadeset policijskih službenika i pritvorom 60 osoba. Prošle godine, organizovano je javno molitveno okupljanje ispred katedrale u znak protivljenja Prajd događaju. Međutim, ove godine, organizatori su se suočili s relativno manjim izazovima, uglavnom vezanim uz kišno vrijeme tokom Prajd Marša. Enes je primijetio da su, uprkos zabrinutostima zbog niske posjete zbog kiše, stotine ljudi, uključujući međunarodne goste, učestvovale, i događaj je bio veliki uspjeh.

  “Dodatno, osim što je oblik protesta, Prajd je takođe proslava našeg identiteta. On služi kao podsjećanje da postojimo i da nećemo nigdje nestati.”

O projektu

 Crnogorski Prajd je nacionalna LGBTQI+ Prajd povorka u gradu Podgorica, glavnom gradu Crne Gore, koja se prvi put održala 2013. godine. Od tada je Crnogorski Prajd postao godišnji događaj. Sam sebe identifikuje kao LGBTIQ Prajd skup. Crnogorski Prajd organizuje volonterski i osnivački Organizacioni odbor koji se svake godine ponovo formira. Organizacioni odbor Crnogorskog Prajda je nehijerarhijska grupa koju logistički podržava nevladina organizacija Queer Montenegro. Prajd dobija podršku i finansiranje od različitih donatora i sponzora, uključujući Evropsku uniju.

Prema Enesu, jedna primjetna razlika u odnosu na prethodne godine bila je pristup kreiranju programa ovogodišnjeg Prajda. Bio je više usmjeren na zajednicu, s fokusom na prikupljanje povratnih informacija od zajednice o tome šta im je potrebno i šta žele da vide. Enes je primijetio: “Takođe smo prikazali uspješnu reviju “drag queen” izvođača i modnu reviju ljudskih prava, zajedno s panel diskusijama i drugim angažujućim aktivnostima.”

Enes dalje objašnjava da se očekuje da će crnogorske vlasti ove ili sljedeće godine usvojiti zakon o rodnom identitetu. To je jedan od glavnih razloga zašto je ovogodišnji slogan Prajda bio “samoopredjeljenje”. Enes dodaje: “Dodatno, osim što je oblik protesta, Prajd je takođe proslava našeg identiteta. On služi kao podsjećanje da postojimo i da nećemo nigdje nestati.”

Danas je Evropska komisija usvojila Paket proširenja za 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Zapadni Balkan

 

Napredak u reformama za pristupanje EU uglavnom je zastao, jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u izvještajnom periodu. EU pozdravlja formiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže kapacitet i posvećenost putu Crne Gore prema EU i sprovede reforme vezane za pristupanje EU. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju zavisiće od reformi u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenja privremenih mjera utvrđenih u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora se i dalje potpuno usklađuje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s implementacijom reformi vezanih za pristupanje EU, uključujući oblast vladavine prava. Srbija je počela s primenom ustavnih amandmana iz 2022. godine kako bi ojačala nezavisnost pravosuđa i usvojila nova medijska zakonodavstva. Implementacija ovoga može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, potrebne su dalje izmjene kako bi u potpunosti bile u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Srbija mora poboljšati, kao prioritet, usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Takođe su potrebni dalji rad i politička posvećenost kako bi se sprovele reforme u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora potpuno sarađivati i preduzeti sve potrebne korake kako bi obezbijedila odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa sa Kosovom, iako je postignut dogovor u EU-facilitiranom dijalogu, kako Srbija tako i Kosovo još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za obije strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno izjavljivale da je pristupanje EU njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavila je potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja pregovara, Sjeverna Makedonija mora ispuniti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama i javnu nabavku. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji pripadaju drugim narodima. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzo praćenje, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija je nastavila pokazivati odlučnost u sprovođenju EU reformi i ostvarivanju napretka u reformama u “fundamentalnom klasteru”. Nastavljeno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU takođe je snažan signal strateškog izbora zemlje za pridruživanje EU. Potrebni su dalji napori u oblastima slobode izražavanja, pitanjima manjina i vlasničkim pravima, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Albaniju u julu i očekuje brzo praćenje. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamentalni) do kraja godine.

 

U Bosni i Hercegovini, prošlogodišnje dobijanje statusa kandidata donijelo je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je s implementacijom reformi, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su dalji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa i nastavak sa ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta za obezbjeđivanje jednakih prava za sve građane. Takođe je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Seperatističke i autoritarne mjere u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s evropskim putem. Potrebni su dalji napori za Bosnu i Hercegovinu kako bi ispunila ključne prioritete utvrđene u mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima članstva.

 

Kosovo ostaje posvećeno svom evropskom putu. Nastavilo je dobrovoljno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući osudu ruskog rata agresije protiv Ukrajine i primjenu restriktivnih mjera protiv toga. Period izvještavanja obilježen je legislativnim postignućima, uključujući važnu reformu izbornog sistema. Ipak, potrebno je još rada, uključujući i plan akcija o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024. godine, vizna liberalizacija za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova bila je pogođena nekoliko kriza, posljednja od njih je bila nasilan napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut sporazum u EU-facilitiranom dijalogu, kako Kosovo tako i Srbija još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

Sljedeći koraci

 

Sada je na Savjetu da razmotri preporuke Komisije od danas i donese odluke o koracima koji slede u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan, uključujući 6 milijardi eura grantova i kredita kako bi ubrzala ekonomsku konvergenciju sa EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem da unaprijedi neke od koristi članstva u regionu prije pristupanja, podstakne ekonomski rast i ubrza neophodnu socijalno-ekonomsku konvergenciju. Cilj je omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rast njihovih ekonomija. U tu svrhu, predložen je novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi. Kao dio Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg Paketa proširenja i programa ekonomske reforme zemalja (PER). Agenda reformi će biti predmet konsultacija, ocjene i usvajanja od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je: “Usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura, danas približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta može udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira iz ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, jedinstveno evropsko područje plaćanja, transport, energetiku i digitalno jedinstveno tržište.”

Sljedeći koraci

 

Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu da ispita predlog za Fond u okviru paketa pregleda srednjeročnih finansijskih okvira (MFF). Kada bude usvojen, šest partnera sa Zapadnog Balkana biće pozvano da dostave svoje individualne reformne agende u kojima će opisati socijalno-ekonomske i osnovne reforme koje će preduzeti kako bi podstakli rast i konvergenciju u okviru Plana rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine. Srbija i Kosovo moraju konstruktivno učestvovati u dijalogu o normalizaciji odnosa, koji vodi Visoki predstavnik EU, kao neophodan preduslov.

YEA organizuju radionice o medijskoj pismenosti u Srbiji i Crnoj Gori

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 24. i 25. oktobra, Mladi evropski ambasadori (YEA) uspješno su sproveli seriju radionica o medijskoj pismenosti (RMP) u Novom Sadu i Nišu, Srbija, kao i u Podgorici, Crna Gora. Tokom ovih radionica, YEA su imali dragocjenu priliku da podijele svoje znanje o temama vezanim za medije, novinarstvo i različite aspekte medijske pismenosti sa svojim vršnjacima. Događaji su postali mogući zahvaljujući posvećenosti i naporima Mladih evropskih ambasadora, uključujući Bojanu Maraš, Anđelu Micić, Maju Trajković, Anju Kafedžisku, Teodoru Cekić i Aleksandru Grbović Bitić.

Mladi evropski ambasadori sa Kosova (YEA) sastali su se s Predstavništvom Savjeta Evrope u Prištini

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 20. oktobra došlo je do značajnog sastanka između Mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova i Predstavništva Savjeta Evrope u Prištini. Na sastanku su učestvovali Amina Kaja, Elienta Culaj, Arjana Rudari i Taulant Ferati, koji su predstavljali YEA. Sastanak je predvodio Frank Pauer, direktor Predstavništva Savjeta Evrope u Prištini, zajedno s Betimom Zllanogom. Početni fokus sastanka bio je detaljno istraživanje strukture, uloge Savjeta Evrope i njegove ključne uloge u podržavanju osnovnih principa poput ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Nakon toga, predstavnici Savjeta Evrope informisali su YEA o kampanji “Blokiraj mržnju. Dijeli ljubav”, objašnjavajući proaktivne korake koji se preduzimaju u okviru ove inicijative. Sastanak je završen konstruktivnim dijalogom o potencijalnom doprinosu YEA u aktivnostima usmjerenim na borbu protiv govora mržnje.

Mladi evropski ambasadori učestvuju u Nedjelji ponosa 2023 u Crnoj Gori

Written on . Posted in Vijesti.

Nedjelja ponosa u Crnoj Gori se održala uz mnogo aktivnosti koje su organizovane svakog dana tokom cijele nedjelje od strane različitih organizacija poput Queer Montenegro, Spektra, Juventas, itd. Slogan ovogodišnjeNedjelje ponosa je Samoopredeljenje. Samoopredeljenje za trans osobe bi značilo da Crna Gora garantuje pravo na samoopredeljenje svim svojim građanima, bez obzira na njihovu pripadnost.

 

Dnevni red je uključivao aktivnosti poput revije ljudskih prava, panel diskusija na teme poput: Pravo na Samoopredeljenje, Čije je zdravlje naše: Kvalitet zdravstvene zaštite za trans osobe, stres manjina i dispariteti, itd. Takođe su organizovane mrežne aktivnosti poput kviza Ponosa, Drag šouova, nastupa bendova, DJ žurki, itd., a glavna aktivnost bila je Montenegro Pride.

 

Naši Mladi evropski ambasadori (YEA) imali su ključne uloge u nekima od ovih aktivnosti, ako ne i u svima.

 

Mladi evropski ambasador Enes Pučurica bio je glavni organizator Montenegro Pride 2023. “Nedjelja ponosaove godine je bila o samoopredeljenju, jer podrazumijeva pravo svake osobe da definiše svoj identitet, i to ne bi trebalo da bude privilegija izabranih. Raditi u Queer Montenegro kao glavni organizator Montenegro Pride-au partnerstvu s lokalnim organizacijama bilo je divno iskustvo. Da, bilo je puno posla, ali vidjeti ljude koji uživaju i slave svoj dan pruža veliki osećaj postignuća i vjere u našu zajednicu”, kaže Enes.

 

Devet Mladih evropskih ambasadora učestvovalo je u Nedjelji ponosa u Crnoj Gori, uključujući Vojina Ćetkovića, Enesa Pučuricu, Valentinu Ostojić, Dada Dervanovića, Bojanu Maraš, Ivanu Srećković, Matiju Prenkočevića, Stefana Vukmanovića i Anđelu Radulović.