Skip to main content

Author: WeBalkans

Solarna elektrana u Sjevernoj Makedoniji koju finansira EU počela da proizvodi električnu energiju

Prva solarna elektrana velikih razmjera u Sjevernoj Makedoniji priključena je na mrežu i već proizvodi čistu električnu energiju. Izgradnja postrojenja finansirana je uz podršku bilateralnih donatora Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).   

Fotonaponsko postrojenje snage 10 MW izgradilo je javno preduzeće Elektrani na Sjeverna Makedonija (ESM) na mjestu nekadašnjeg rudnika lignita Oslomej. Postrojenje je dio širih aktivnosti za čišćenje lokacije i diversifikaciju izvora energije i podršku dekarbonizaciji. Očekuje se da će ovo postrojenje proizvoditi skoro 15 GWh električne energije i uštedjeti 12.177 tona CO2 godišnje.

 

U skladu sa pristupom Team Europe, EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, dopunjujući bespovratna sredstva od 1,6 miliona eura bilateralnih donatora WBIF-a i nacionalni doprinos od 1,3 miliona eura. Pored toga, Italija je podržala projekat finansiranjem procjene tehničke izvodljivosti. 

 
Solarna elektrana Oslomej 1 jedan je od 21 vodećih projekata u regionu Zapadnog Balkana izabranih za finansiranje od strane EU preko WBIF-a u 2022. godini. Projekat je u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021-2027 identifikovan kao Flagship 4 za obnovljivu energiju.

Fond za Zapadni Balkan objavio 30 dobitnih projekata

Fond za Zapadni Balkan objavio je spisak 30 dobitnih projekata koji su pobijedili na četvrtom konkursu za podnošenje projekata koji sufinansira Evropska unija putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

 

Opšti cilj projekata koji će se realizovati u okviru ovog konkursa je promovisanje učešća organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana i lokalnih organizacija u regionalnim projektima. To su prilike za saradnju na društvenim, kulturnim, naučnim i ekonomskim temama, uključujući rodnu ravnopravnost i inkluziju osoba sa posebnim potrebama, kako bi se unaprijedili dobrosusjedski odnosi i pomirenje.

 

Više od 800 organizacija civilnog društva sa cijelog Zapadnog Balkana odazvalo se na ovaj konkurs. Svečanost dodjele nagrada i radionice biće održane 13. i 14. aprila u Tirani.

Novinari prošli obuku za bezbjedno i etičko izvještavanje u kriznim situacijama

Kako bi se poboljšao način na koji novinari izvještavaju u kriznim situacijama, BIRN Kosovo organizovao je obuku za 18 novinara i studenata novinarstva na kojoj im je preneseno neophodno znanje i najbolje prakse za izvještavanje sa protesta, sa posebnim osvrtom na nasilne kontekste.

 

Obuka koju je finansirala EU sastojala se iz dva dijela. Prvi dio je održao Amir Girguri, komandant specijalnih jedinica u Kosovskoj policiji. On se fokusirao na komunikaciju sa bezbjednosnim institucijama u kriznim situacijama, a drugi deo je održao Krešnik Gaši, glavni urednik portala KALLXO.com, koji je govorio o bezbjednom i etičkom izvještavanju u kriznim situacijama. Učesnicima su predstavljeni primjeri iz prakse i imali su priliku da postavljaju pitanja i dijele sopstvena iskustva.

 

Obuka je organizovana u okviru projekta „Obezbjeđivanje bezbjednog okruženja za novinare tokom protesta“ koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu.

Zdravo podsjećanje

Projekat koji finansira EU pomaže da se poveća broj vakcinisane djece u Bosni i Hercegovini

Emina Pleh iz Goražda vakcinisala je svoju stariju ćerku prema zdravstvenom kalendaru, ali kada je došlo vrijeme da vakciniše sina, pandemija koronavirusa već je bila počela, pa je odlučila da sačeka. Početkom prošle godine primila je poziv od Zavoda za javno zdravlje Bosansko-podrinjskog kantona, koji ju je podsjetio da treba da vakciniše sina, i uputio je na pedijatrijsku službu za više informacija. „Rekli su da treba da ga vakcinišemo prije nego što krene u predškolsko, što smo i učinili“, kaže Emina.

Emina je jedna od oko 500 roditelja iz Bosansko-podrinjskog kantona koji su dobili poziv od Zavoda za javno zdravlje koji ih podsjeća na propuštene termine vakcinacije. Ova inicijativa je dio Unicefovog programa koji finansira EU za ublažavanje uticaja pandemije koronavirusa na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

„Kada podsjetite roditelje da treba da dovedu svoju djecu na vakcinaciju, oni to često i učine. Takva vrsta obavještavanja je nedostajala.“

Nadoknada za propušteno obavještavanje

Fatima Čengić je programska specijalistkinja u Unicefu u Bosni i Hercegovini. Ona objašnjava da Unicef već dugi niz godina radi na unaprjeđenju imunizacije u Bosni i Hercegovini i da je sproveo istraživanja i analize razloga zbog kojih roditelji ne vakcinišu svoju djecu. Glavni razlozi do kojih se došlo su da zdravstveni radnici ne dijele dovoljno informacija o koristima i rizicima vakcinacije, ali i da roditelji ponekad naprosto zaborave. „Kada podsjetite roditelje da treba da dovedu svoju djecu na vakcinaciju, oni to često i učine. Takva vrsta obavještavanja je nedostajala ”, kaže Fatima.

Unicef je stoga počeo da razvija komunikacione strategije, uključujući razvoj i pokretanje onlajn aplikacije koja bi podsjetila roditelje na raspored vakcinacije. Međutim, kada je počela pandemija koronavirusa, odlučili su da angažuju namjensko osoblje za podršku kako bi promijenili pristup. Osoblje je prvo pregledalo svu zdravstvenu evidenciju djece rođene u periodu od 2014. do 2020. godine koja su liječena u domovima zdravlja Goražde, Prača i Ustikolina. Napravljen je spisak svih koji su propustili jednu od obaveznih vakcina i onda su ti roditelji pozvani telefonom i zamoljeni da se jave svojim pedijatrima, a lokalni domovi zdravlja su im dali sve potrebne informacije o imunizaciji i zakazivanju termina.

“Ubijeđena sam da domovi zdravlja ne bi dali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije uz podršku EU.”

O projektu

Program za ublažavanje uticaja pandemije koronavirusa na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i u Turskoj je dvogodišnja inicijativa koju su 2021. godine pokrenuli UNICEF i Evropska komisija.

Svrha inicijative je jačanje nacionalnog zdravlja, obrazovanja, razvoja u ranom djetinjstvu i sistema zaštite djece kako bi se obezbijedile osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na koronavirus. Očekuje se da će kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura 490.000 djece i roditelja imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu razvoj u ranom djetinjstvu, obrazovanje, zdravlje i zaštitu u okviru oporavka od koronavirusa.

Od tada se projekat proširio na Kanton Sarajevo, gdje obuhvata još osam domova zdravlja. U nedavnoj posjeti program je saznao da je od 500 vakcina koje su u decembru date u jednom domu zdravlja, 175 bilo zahvaljujući ovom projektu. „To znači da je naš projekat zaslužan za vakcinisanje oko trećine djece za mjesec dana i to je ogroman uspjeh“, kaže Fatima.

Fatima objašnjava da su vakcinacije bile kritično pitanje za zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, jer je jedna od prvih redovnih aktivnosti koja je zaustavljena tokom pandemije bila upravo vakcinacija djece. Ona smatra da su projekat i podrška EU imali presudan uticaj i dodaje: „Ubijeđena sam da domovi zdravlja ne bi dali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije uz podršku EU“.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Sarajevu

Evropska unija i Savjet Evrope zvanično su pokrenuli kampanju Blokiraj mržnju. Širi ljubav!” na događaju u Sarajevu, prenoseći poruku da svaki građanin Bosne i Hercegovine može imati važnu ulogu u smanjenju govora mržnje uz pozitivno izražavanje i međusobno poštovanje.

 

 

Tokom skupa naglašeno je da svako može da bude izložen govoru mržnje, ali da su svakako najviše pogođene ugrožene grupe. Sprječavanje govora mržnje je nešto što u velikoj mjeri zavisi od pojedinca, ali svaka osoba može da se informiše o njegovim posljedicama i preduzme mjere.

 

Vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU Jurgis Vilčinskas izjavio je da EU neće stajati skrštenih ruku i da je spremna da podrži Bosnu i Hercegovinu u borbi protiv govora mržnje. „Nasilje koje se dešava na društvenim mrežama ne ostaje na društvenim mrežama; to je istinsko nasilje, ali isto tako društvene mreže nam nude načine da to osporimo i promovišemo toleranciju i međusobno razumijevanje na internetu. Vjerujem da će nam ova kampanja pomoći da pojačamo poruke mira i različitosti“, rekao je Vilčinskas.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenog ka određenim zajednicama i pojedincima u Bosni i Hercegovini, ali i informisanje javnosti, posebno mlađih generacija, distribucijom sadržaja protiv govora mržnje na društvenim mrežama i održavanjem javnih događaja. Ove aktivnosti uključivaće istaknute javne ličnosti, institucije i aktiviste, koji će promovisati različitost i jednakost u Bosni i Hercegovini i regionu, kroz lično pripovijedanje, svjedočenja i razmjenu dobrih praksi.

 

Kampanja se realizuje u okviru inicijative „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini“, koja je dio zajedničkog programa Horizontalni aranžman Evropske unije i Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

RCC pokrenuo nagradu za inovaciju „Leptir“

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je Regionalnu nagradu za inovaciju „Leptir“, u potrazi za inovativnim, prilagodljivim i tržišno zasnovanim rješenjima sa Zapadnog Balkana. Fond za nagradu za inovaciju „Leptir“ iznosi €30.000 eura, a najbolje rješenje u svakoj od šest kategorija biće nagrađeno sa 5.000 eura.

Kandidati se mogu prijaviti u najviše dvije kategorije:

 

 

– Inovacije u industriji, uključujući preradu metala, kreativnu industriju, hranu proizvedenu u poljoprivredi, zelenu i kružnu ekonomiju, turizam, finansijsku tehnologiju, biotehnologiju i tehnologiju u obrazovnom i zdravstvenom sektoru;

– Zelene inovacije, npr. klimatsko djelovanje, održiva energija, mobilnost i poljoprivreda, borba protiv zagađenja, zaštita prirode i biodiverziteta;

– STEM inovacije (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika);

– Inovacije mladih koja prihvata projekte studenata fakulteta ili učenika srednjih škola;

– Univerzitetske inovacije kao priznanje preduzetničkoj kulturi na univerzitetima;

– Ženske inovacije kao priznanje inovatorkama i preduzetnicama.

 

Ova prva regionalna nagrada za inovaciju „Leptir“ osmišljena je da podstakne, promoviše i podrži inovacije i inovatore sa Zapadnog Balkana. Proces prijave otvoren je do 13. maja. Dobitnici nagrada biće objavljeni 27. juna na događaju koji će biti uživo prikazan na profilima RCC-a na društvenim mrežama. Nagradu finansira Evropska unija, a projekat sprovodi RCC u okviru Zajedničkog akcionog plana za regionalno tržište Zapadnog Balkana.

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Zajedno sa drugim partnerima sa Zapadnog Balkana, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridordužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, koordinator WBIF-a za Srbiju, ističe značaj projekta za privredu, povezanost i održivost razvoja obnovljivih izvora energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027. je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku takozvane zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti, kao i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahteva i razvoj mreže prenosa”, rekao je Gavrilović.

 

Projekat je identifikovan kao vodeći projekat za tranziciju od uglja a takođe se nalazi i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU energetskom sektoru – EU je u protekle dvije decenije uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor. Samo u 2022. godini, podrška EU energetskom sektoru Srbije procjenjuje se na 100 miliona eura.

 

Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU, koja se sprovodi u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Tirani

U Tirani je 25. marta pokrenuta kampanja protiv govora mržnje „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“. Svečanost pokretanja ove kampanje okupila je uticajne ličnosti, aktiviste i visoke predstavnike vlasti koji su svi digli glas protiv govora mržnje i obećali da će promovisati ravnopravno društvo, bez mržnje i diskriminacije.

 

Šefica političkog odeljenja Evropske delegacije u Albaniji Aleksis Hupin naglasila je značaj sprovođenja zakona u procesu borbe protiv govora mržnje. „Željela bih da vas pozovem da zajedno nastavite ovu borbu, da osudite slučajeve govora mržnje, da prijavite slučajeve zločina iz mržnje i da računate jedni na druge u stvaranju jedne Albanije koja će biti bolje mjesto za život, bez diskriminacije, bez mržnje i sa jednakim mogućnostima za sve.“

 

Danijela Kortoći, mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije, rekla je: „Jedna od glavnih oblasti delovanja Mladih evropskih ambasadora je da širimo svrsishodan uticaj širom Zapadnog Balkana. Uticati na mlade takođe znači da treba više da slušamo jedni druge i da putem interneta podijelimo svoja iskustva vezana za mržnju i priče kako smo je prevazišli. Započnimo ovu kampanju: blokirajte mržnju i širite ljubav.”

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ je pokret za podizanje svijesti koji je prošle godine pokrenut na Zapadnom Balkanu u cilju informisanja i angažovanja lokalnih zajednica u borbi protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenih na ugrožene grupe i pojedince kao što su oni iz LGBTI zajednice, imigranti, osobe sa posebnim potrebama i etničke manjine. Kampanja će biti nastavljena u narednim mjesecima nizom javnih događaja promovisanih putem interneta i društvenih medija, ali i u zvaničnim medijima.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Albaniji, u okviru zajedničkog Horizontalnog aranžmana Evropske unije i Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022, koji podržava reforme u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije u skladu sa evropskim standardima, kao i u okviru procesa proširenja EU.

Nova podrška ruralnom razvoju Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije

Evropska komisija je usvojila (IPARD) programe ruralnog razvoja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona eura za Srbiju. Programi pružaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Zajedno sa nacionalnim javnim i privatnim doprinosima, očekuje se da će programi IPARD generisati preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim oblastima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe zemlje ostvaruju ciljeve koji se odnose na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatsko djelovanje i poboljšanje privlačnosti ruralnih područja.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz investicije za usklađivanje sa standardima EU, uključujući i modernizaciju objekata, mašina i opreme. Ovi programi pomažu i u povećanju potencijala ruralnih područja za rast i njihove privlačnosti kako bi se sprečilo odseljavanje. To se može postići boljom infrastrukturom, diversifikacijom profitabilnih ekonomskih aktivnosti i podsticanjem zapošljavanja u ruralnim područjima, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

EIB povećala podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – obezbijediće bespovratna sredstva u iznosu od 400.000 eura za tehničku pomoć Fondu za investicije i razvoj Crne Gore (IDF). Donacijom će se ojačati kapaciteti IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoja ulaganja i održe i stvore dugoročna inkluzivna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći EIB podržava IDF u unapređenju svog organizacionog i poslovnog modela, kako bi uskladila svoju strukturu sa najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Ovaj EIB-ov grant ima za cilj da ubrza oporavak i rast privatnog sektora u Crnoj Gori i stvori nove mogućnosti za zapošljavanje, posebno mladih, žena i ljudi iz drugih ugroženih društvenih grupa. Grant proističe iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB osnovala 2016. godine kako bi mobilisala finansiranje za brži rast, otvaranje radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala ugovore o finansiranju u vrijednosti od 100 miliona eura sa IDF-om, što je pomoglo da se oko 350 preduzeća u Crnoj Gori brže oporavi od krize izazvane pandemijom koronavirusa. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi kredit sa IDF-om za podršku uvođenju energetski efikasnih praksi i projekata među MSP u Crnoj Gori, što omogućava brži prelazak na održivu i kružnu ekonomiju u zemlji.