Skip to main content

Author: WeBalkans

Sarajevo je domaćin panel diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom prve godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Služba Evropske unije za spoljno djelovanje (EEAS) i Kancelarija EU u Bosni i Hercegovini organizovali su 24. februara 2023. godine u Sarajevu panel diskusiju „Evolucija propagandnih narativa o Ukrajini“. Diskusija je okupila paneliste sa Zapadnog Balkana, iz Ukrajine i sa Bliskog istoka.

 

Ambasador Johan Satler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH izjavio je: „Ovaj rat se ne odvija samo na bojnom polju. On se odvija i u mnogim drugim oblastima, uključujući i informativni prostor. Mehanizmi za manipulaciju informacijama koje je Rusija stvorila, uključujući i godine koje su prethodile ratu, postali su moćno ratno sredstvo koje se koristi na globalnom nivou. Integritet, profesionalno novinarstvo i snažno civilno društvo ključni su u ratnim vremenima, kada se odvija manipulacija informacijama i širenje dezinformacija.“

 

Panel diskusija je dio šire aktivnosti EU pod nazivom „Povezivanje medijskih zajednica u doba dezinformacija“, koja se održava 24. i 25. februara u Sarajevu. Okuplja novinare, fektčekere, medijske profesionalce i akademike sa Zapadnog Balkana, iz zemalja Istočnog partnerstva, sa Bliskog istoka, iz Sjeverne Afrike i šire. Cilj aktivnosti je povećanje prekograničnih sinergija, kao i mapiranje potreba medijskih zajednica i podrška njihovom radu.

EU mijenja živote Albanaca nabolje

Savjet ministara je 22. februara 2023. godine u načelu odobrio potpisivanje Sporazuma o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjem akcionom planu (AAP) za 2022. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III. Doprinos EU od 82,6 miliona eura podržaće šest aktivnosti u oblasti životne sredine, mladih, demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, borbe protiv organizovanog kriminala i pravosuđa.

 

Sporazum o finansiranju sada će potpisati Evropska komisija, a zatim će biti dostavljen albanskim vlastima na potpisivanje i dalje odobravanje u Savjetu ministara. Instrument pretpristupne pomoći IPA podržava zemlje kandidate za EU u usvajanju i sprovođenju ključnih političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi u cilju usklađivanja sa vrijednostima EU i progresivnog usklađivanja sa pravilima, standardima i politikama EU.

Globalne investicije EIB-a dostigle su 824 miliona eura na Zapadnom Balkanu u 2022. godini, uz dodatnih 11,2 miliona eura bespovratnih sredstava

Evropska banka je u 2022. godini kroz svoj ogranak posvećen aktivnostima van Evropske unije — EIB Global — uložila 824 miliona eura širom Zapadnog Balkana kako bi ubrzala održivu povezanost, čistu životnu sredinu, zelenu tranziciju, digitalizaciju i rast privatnog sektora. Ovi projekti doprinose sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU za region i inicijative EU Global Gateway. Povrh toga, Banka je pokrenula 11,2 miliona eura bespovratnih sredstava za pokretanje projekata održivog, urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Najveći dio ovih sredstava, 75 odsto, dodijeljen je projektima vezanim za željeznicu i plovne puteve da bi se obezbijedio održiviji, bezbjedniji i efikasniji prevoz kroz, dok je ostatak sredstava uložen u mala preduzeća, zaštitu životne sredine i digitalizaciju.

 

Kao jedan od glavnih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global razvija i sprovodi investicije u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institucijama i privredama Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u duhu Tima Evropa optimizuje upotrebu finansijskih sredstava raspoloživih za prijeko potrebne investicije. Banka EU takođe je osmislila inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinaciju zajmova, garancija, savjeta i grantova, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), kako bi podržala opštine, proizvođače električne energije, korporacije, mala preduzeća i komercijalne banke sa ulaganjima u energetski, konektivni i digitalni sektor.

Beogradski FEST započinje sa uzbudljivim izborom međunarodnih filmova

Dugo očekivani FEST zvanično je počeo u Beogradu, predstavljajući neke od najboljih i najuzbudljivijih novih filmova iz cijelog svijeta. Festival, koji traje od 1971. godine, postao je jedan od najvažnijih događaja u međunarodnom filmskom kalendaru. Ovogodišnje izdanje, koje traje od 24. februara do 5. marta, sadrži preko 100 filmova iz 50 zemalja, sa fokusom na promociju talenata i inovativnog pripovijedanja. Četrnaest filmova evropskih autora dio su glavnog takmičarskog programa!

 

Poslije svake projekcije nekog od tih filmova, gledaoci će moći da glasaju za najbolji evropski film. Pobjednik će dobiti Nagradu publike, koju će 5. marta na zatvaranju festivala objaviti ambasador Evropske unije  u Srbiji Emanuele Žiofre. Svaka od više od 100 projekcija filmova počinje trejlerom sa insertima iz srpskih filmova koje je podržala Kreativna Evropa.

 

EU i dalje ponosno podržava srpsku kinematografiju. Pored pokroviteljske podrške brojnim vrhunskim filmskim i serijskim ostvarenjima kroz Kreativnu Evropu (Otac, Nečista krv, Ljeto kada sam naučila da letim, Strahinja, Zlogonje, Mrak, Mraz, Crna svadba, Područje bez signala), Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava i nekoliko filmskih festivala u Srbiji, među kojima je i FEST.

 

FEST je poznat po svojoj živoj atmosferi i snažnom duhu zajednice, sa hiljadama filmskih entuzijasta iz cijelog sveta koji se svake godine okupljaju u Beogradu kako bi slavili filmsku umjetnost. Ovogodišnji festival obećava da neće biti izuzetak, uz uzbudljiv program projekcija, razgovora i događaja koji će predstaviti najbolje od savremene kinematografije.

Prilika za mlade umjetnike: Mentorstvo i rezidencijalni program u Parizu

Program rezidencijalnih boravaka mladih umjetnika jedinstven je program jer nudi ne samo tromjesečnu rezidenciju za mlade umjetnike iz regiona u Parizu, već i mentorski program koji podrazumijeva da mladi umjetnici razvijaju svoje vještine u saradnji sa iskusnim i renomiranim evropskim umjetnicima, rečeno je na prezentaciji Programa kojoj su prisustvovali mladi umjetnici iz Srbije.

 
Institut Evropske investicione banke (EIB) objavio je poziv za podnošenje prijava u okviru programa Artists Development Residency (ADP) za 2023. godinu, u saradnji sa Cite internationale des arts (Pariz), za umjetnike mlađe od 35 godina iz zemalja kandidata za članstvo u EU.  

Evropska unija godinama podržava i ulaže u razvoj kreativne industrije u Srbiji, a program EIB-a je odlična prilika za mlade umjetnike da se profesionalno razvijaju.

Nova studija pokazuje otpornost i reakciju susjeda EU tokom pandemijske krize

Nova studija Evropske fondacije za obuku (ETF) i Eurofounda pokazuje otpornost i reakciju sa kojima su se građani EU i deset susjednih zemalja suočili tokom pandemije koronavirusa. Izvještaj, Living, working and COVID-19, pokazuje da su, uprkos izazovima, građani Albanije, Gruzije, Jordana, Kosova*, Libana, Moldavije, Maroka, Sjeverne Makedonije, Palestine* i Tunisa i dalje optimistični.

 

Nalazi naglašavaju značaj ulaganja u obrazovanje i potencijal rada na daljinu kao sredstva za fleksibilnost i ravnotežu između poslovnog i privatnog života i nudi mapu puta za građane u susjedstvu EU za izgradnju bolje budućnosti za sve.

 

Izvještaj potvrđuje ulogu razvoja vještina građana u susjedstvu EU kako bi se stvorila bolja budućnost za njih i njihove zajednice. Sa predstojećom Evropskom godinom vještina, ovaj izvještaj je poziv na akciju za razvoj osnovnih vještina. Inicijativa EU će podržati mala i srednja preduzeća u rješavanju problema nedostatka vještina i promovisati prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage kako bi se pomogli socijalni ciljevi EU do 2030. godine, koji uključuju 60% odraslih koji učestvuju u godišnjoj obuci i 78% zaposlenih.

 

Istraživanje „Život, rad i COVID-19“, koje je Eurofound prvi put pokrenuo početkom 2020. godine, ima za cilj da obuhvati širok uticaj pandemije na rad i živote građana EU. Peti krug istraživanja, koji je sproveden u proljeće 2022. godine, takođe baca svetlo na novu neizvjjesnu stvarnost izazvanu ratom u Ukrajini, rekordno visoku inflaciju i oštar rast troškova života. Izvještaj Eurofound-ETF pruža sveobuhvatnu sliku uticaja koronavirusa na živote i egzistenciju ljudi u EU i susjednim zemljama.

Komesar Varhelji stigao u Srbiju da prisustvuje svečanosti povodom željezničkog projekta Koridor 10 i da razgovora o prioritetima u okviru pregovora o pristupanju EU

Komesar za susjedstvo i proširenje  Oliver Varhelji danas će u Srbiji najaviti finansijski paket od 2,2 milijarde eura koji će omogućiti korjenitu modernizaciju željezničkih pruga Koridora 10.

 

Željeznički projekat Koridor 10 jedna je od vodećih investicija Ekonomskog i investicionog plana, koja povezuje region sa EU preko Hrvatske, kroz Beograd i dalje do Niša, Skoplja i Grčke. Projekat će doprinijeti modernizaciji željeznice u Srbiji i unaprijediti povezanost Srbije sa drugim evropskim željezničkim mrežama. To je dio Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan vrijednog 30 milijardi eura i koji ima za cilj da pokrene investicije u oblasti transporta, energetike i zelene i digitalne tranzicije, kako bi se stvorio održiv rast i otvorila nova radna mjesta.

 

Za ovaj projekat predviđen je grant EU u iznosu do 600 miliona eura. Od toga je do sada odobreno 265 miliona za brzu prugu Beograd–Niš koja će omogućiti da se razdaljina između ova dva grada pređe za oko 100 minuta, putujući brzinom do 200 km na sat. Ostatak paketa sastoji se od kredita EIB-a u iznosu od 1,1 milijarde eura i kredita EBRD-a u iznosu od 550 miliona eura.

 

Tokom posjete, komesar Varhelji  će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, ministarkom za evropske integracije Tanjom Miščević i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem, s kojima će razgovarati o prioritetima pregovora o pristupanju, posebno u oblasti vladavine prava i saradnji u oblastima održive povezanosti, energetike i migracija.

 

Komesar će takođe razgovarati o podršci EU Srbiji da se suoči sa trenutnom energetskom krizom nakon nedavnog potpisivanja budžetske podrške od 165 miliona eura kako bi se ublažile cijene energije među ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u okviru paketa energetske podrške za Zapadni Balkan u iznosu od milijardu eura.

Povezivanje bisera“ – ujedinjenje prekograničnih opština kroz prirodu i turizam

Uz podršku EU, prekogranične opštine u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji udružuju snage kako bi podijelile svoje nasljeđe sa posjetiocima.

Bogata priroda i kulturno nasljeđe zajedničke su osobine pograničnog regiona između Sjeverne Makedonije i Srbije. Osogovske planine i planinski masiv Kukavice u granicama opština Kriva Palanka i Leskovac imaju izuzetan prirodni pejzaž. Obilje divljih kupina, malina, pečuraka, ljekovitog bilja i ukusne tradicionalne hrane poput kačamaka i palente dodatno je užitak za posjetioce ovog kraja.

Obilje mogućnosti uživanja u prirodnim, kulturnim i istorijskim lokalitetima pruža mogućnost razvoja mnogih oblika turizma i zadovoljavanja radoznalosti svakog posjetioca. Međutim, ovaj turistički potencijal nije bio dovoljno poznat u regionu, a još manje na međunarodnom planu. Opštine Leskovac i Kriva Palanka su stoga odlučile da udruže snage i da, uz podršku Evropske unije, učine ovu destinaciju prepoznatljivom svojom atraktivnom turističkom ponudom, pokretanjem zajedničkog projekta prekogranične saradnje.

„Ljubitelji planina sa našeg područja redovno su posjećivali region. Međutim, očigledan je nedostatak infrastrukture za dolazak do nekih od najljepših mjesta, a malo ljudi van regiona je znalo da takve prirodne ljepote postoje u Leskovcu i Krivoj Palanci.”

Maja Kocić je projekt menadžerka iz grada Leskovca u Srbiji. Ona, kao jedan od kreatora ovog projekta, objašnjava da je potreba za ovom inicijativom bila evidentna. „Ljubitelji planina sa našeg područja redovno su posjećivali region. Međutim, očigledno je nedostajala infrastruktura da se dođe do nekih od najljepših mjesta, a malo ljudi van regiona je znalo da takve prirodne ljepote postoje u Leskovcu i Krivoj Palanci“, kaže Maja.

Okolina koja povezuje prekogranični region je lijepa kao biser, pa su gradovi odlučili da projekat nazovu „Povezujući bisere“. Projekat obuhvata niz aktivnosti i intervencija. U početku su partneri organizovali radionice kako bi olakšali saradnju između turističkih organizacija preko granice. Radionice su uključile deset organizacija sa obije strane granice koje su zatim formirale radnu grupu za prekogranične zainteresovane strane za buduće akcije.

Nakon toga, projekat je prešao na prijeko potrebne intervencije manjeg obima. Sa obije strane granice, projekat je doprinio postavljanju ruta i pješačkih staza, izgradnji dječijih igrališta i ljetnjikovaca, postavljanju klupa, solarne rasvjete, informativnih tabli i kanti za otpatke.

Pored toga, projekat je organizovao promotivne događaje pod nazivom „zeleni vikendi“, koji su okupili stotine ljudi i uključivali živu muziku, degustaciju tradicionalne hrane i pješačke izlete.

„Kao rezultat projekta Povezujući bisere, imamo značajan porast broja posjetilaca iz cijele Srbije, a očekujemo isto povećanje i međunarodnih posjetilaca.”

O projektu

Povezivanje bisera je projekat prekogranične saradnje Srbije i Sjeverne Makedonije, koji se realizuje sredstvima za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA II), a realizuje ga grad Leskovac u Republici Srbiji u partnerstvu sa opštinom Kriva Palanka u Sjevernoj Makedoniji, kao i Centrom za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga.

Cilj projekta Povezivanje bisera je unaprjeđenje vidljivosti i kvaliteta regionalne prekogranične turističke ponude kroz mapiranje prirodnog, kulturnog i istorijskog nasljeđa i unaprjeđenje lokacija kroz građevinske radove kako u Leskovcu tako i u Krivoj Palanci.

Maja objašnjava da je uticaj projekta vidljiv i opipljiv i da će biti još veći u narednim mjesecima i godinama. „Kao rezultat projekta Povezujući bisere, imamo značajan porast broja posjetilaca iz cijele Srbije, a isto toliko očekujemo i međunarodnih posjetilaca“, kaže Maja.

Ona takođe objašnjava da je priroda projekta prekogranične saradnje značajno doprinijela kvalitetu uticaja. „Imali smo mnogo koristi od razmjene ideja, perspektiva i upravljačkih vještina sa opštinom Kriva Palanka u Sjevernoj Makedoniji, a uskoro idemo na još jedan zajednički projekat.

Predstavljamo svijetu jedinstveni Gacko kajmak

Projekat koji finansira EU pomaže nevladinoj organizaciji iz Bosne i Hercegovine u brendiranju i promociji tradicionalnog kajmaka po jedinstvenoj recepturi.

Gacko je mala opština sa oko 8.000 stanovnika u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini. Uglavnom je poznat po obližnjem rudniku uglja i termoelektrani koja je ujedno i najveći poslodavac u ovoj oblasti. Međutim, Gacko ima i svoj jedinstven i karakterističan način proizvodnje kajmaka, vrste krem sira koja se proizvodi i konzumira širom Zapadnog Balkana.

Tradicionalni način pravljenja kajmaka je da se sirovo mlijeko polako kuva, a zatim kuva dva sata na veoma laganoj vatri. Nakon što se skine sa vatre, krema se skida i ostavi da se ohladi i blago fermentira nekoliko sati ili dana. Za razliku od ovog tradicionalnog načina proizvodnje, u recepturi Gacko kajmak se odlaže nekoliko mjeseci u vrećama od ovčije ili kozje kože. Kao rezultat toga, Gacko kajmak prelazi iz bijele u žućkastu boju, čvrste, ali ne tvrde konzistencije, blago slanog ukusa i karakteristične arome koja se dobija tokom zrenja. Kada se izvadi iz vreće, sir je suv i mrvljiv.

„Naš kajmak je jedinstven i veoma vrijedan proizvod i zato želimo da ga zaštitimo i promovišemo.”

Međutim, malo ljudi ima priliku da uživa u ovom jedinstvenom ukusu jer se uglavnom prodaje na pijacama ili restoranima Gackog kraja. Imajući to u vidu, Udruženje proizvođača kajmaka Gacko pokrenulo je inicijativu za upoznavanje svijeta sa Gackim kajmakom. Dragana Milović je predsjednica Udruženja, koje je osnovano 2021. godine. Udruženje je u početku imalo devet članova, a sada ima 24 članice, uglavnom žene sa sela. Proizvodnja mlijeka, uključujući kajmak, je glavni prihod za 90 odsto njih.

Prema Draganinim riječima, cilj Udruženja je da se njihov proizvod brendira i prepozna na lokalnom i regionalnom nivou. Da bi se to postiglo, potrebno je poštovati posebne procedure. Prvi je uspostavljanje sistema sljedljivosti proizvodnje, koji bi obezbijedio brendiranje proizvoda od strane nadležnih institucija. U Udruženju smatraju da će brendiranje kajmaka dovesti do šire prepoznatljivosti, a samim tim i do veće potražnje i bolje cijene. Težnja članova Udruženja je da poprave svoju materijalnu situaciju proizvodnjom kajmaka, posebno u ruralnim sredinama. Samim tim, proizvodnja mora biti standardizovana, uz istovremeno očuvanje tradicije i prepoznatljivog kajmaka koji se pravi u regionu. „Naš kajmak je jedinstven i veoma vrijedan proizvod i zato želimo da ga zaštitimo i promovišemo“, kaže Dragana.

„Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gackog kajmaka što većem broju ljudi.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu kroz osnaživanje civilnog društva i podsticanje mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, kao i poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

Udruženje je nedavno dobilo podršku projekta koji finansira EU za svoju inicijativu. Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) implementira se u 63 lokalne samouprave širom Zapadnog Balkana, a opština Gacko je jedna od 13 partnerskih jedinica lokalne samouprave uključenih u Bosni i Hercegovini, koju finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Podrška projekta uključivala je obuku o higijeni i kvalitetu mlijeka, pravilnoj ishrani stoke i vođenju evidencije o stočnoj hrani i količinama mlijeka. Polaznici su takođe prošli obuku o načinu uspostavljanja sistema sljedivosti proizvodnje u procesu proizvodnje gackog kajmaka i zahtjevima za brendiranje. Pored toga, projekat je udruženju obezbjedio i opremu za preradu i ispitivanje mlijeka koja je ključna za kontrolu kvaliteta.

Realizacija ovog projekta je prvi korak ka brendiranju Gackog kajmaka. To je veoma važno pitanje i za lokalnu zajednicu i za regiju, jer je poljoprivreda glavni izvor prihoda u regiji Gacko. „Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gackog kajmaka što većem broju ljudi“, kaže Dragana Milović.

EU i Njemačka podržavaju digitalnu tranziciju i doprinose otvaranju radnih mjesta u IT sektoru Kosova

Ambasador EU na Kosovu, Tomaš Suniog i šefica Odjeljenja za razvojnu saradnju u ambasadi Njemačke, Vera Bauman, svečano su otvorili akademiju Innovemia Innovation Academy u Prištini, 14. februara.

 

Akademija će u partnerstvu sa digitalnom medijskom kompanijom MetDaan i Parkom za inovacije i obuku ponuditi obuku i prekvalifikaciju u oblasti digitalnog i tehnološkog preduzetništva, društvenih medija i video montaže postojećim zaposlenima ili mladim ljudima koji žele da rade u IT sektoru, posebno podržavajući digitalnu tranziciju mikro i malih preduzeća.

 

Uz sredstva EU i Njemačke u iznosu od 150.000 eura, akademija će obezbijediti kurseve i obuke za najmanje 210 mladih ljudi mlađih od 35 godina, uz podsticanje učešća žena.

 

“Pokretanje ove akademije je važan korak ka izgradnji digitalnih vještina na Kosovu. To će pomoći mladim ljudima da povećaju svoje mogućnosti za zapošljavanje. Sa digitalnom tranzicijom mikro i malih preduzeća, to će doprinijeti ukupnoj konkurentnosti kosovske privrede”, rekao je ambasador Suniog.

 

EU i Njemačka su među istaknutim pristalicama digitalne tranzicije na Kosovu.