Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge članice, kao i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se našao odgovor na ovaj izazov i rješenja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.
Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Općina Postojna (Slovenija); Institut za održivi rast Active Nativa (Slovenija); Udruženje građana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slovačka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Opština Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveučilišta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet “Donja Gorica” (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udruženje za razvoj među zajednicama “Metropolitansko područje Bukurešta” (Rumunija) i Inovativno udruženje “Prvi odgovorni Mađarski” (Mađarska).
Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzagađujućih industrija – proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike količine stakleničkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamučne košulje potrebno je 2.700 litara što je količina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odjeće biva odloženo na deponiju ili spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.
Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije. Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.
Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.
Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.
„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.
„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad, nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.
Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…
Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru i Srbiju.
Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.
Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rješenja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima biće sastavni dio Green-Tex platformu za učenje i inovacije. Primjera radi, Općina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podiže svijest o posljedicama prekomjerne potrošnje tekstila tako što kroz angažovane radionice i zamjenu odjeće nude održive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.
Za sada Slovenija, Slovačka, Hrvatska, djelimično Mađarska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.
Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podržava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH – provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetništva, ekologije i održivog razvoja, te često sarađujući s domaćim i međunarodnim partnerima uključujući EU s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, privlačenja investicija i pružanja podrške malim i srednjim preduzećima.
„Radeći s partnerima iz Slovenije smo zaključili da imamo zajednički problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli pokušati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada što bi omogućilo i razmjenu znanja i iskustava članica EU sa zemljama kandidatima“, priča Amela Ikić Suljagić, voditeljica projekta u SERDA-i. Pojašnjava da je prošle godine (2024.) u 9 partnerskih regija urađeno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s početkom 2025. godine provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.
„SERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad, nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadajućim senzorima, i analiziraćemo lokalne obrasca potrošnje i sistema otpada, optimiziraćemo rute prikupljanja, a tokom godine ćemo raditi na pronalaženju najboljeg rješenja za prikupljeni otpada što će podrazumijevati recikliranje, ponovno korištenje ili prenamjenu“, kaže Ikić Suljagić i naglašava da su im partneri lokalno komunalno preduzeće i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Pojašnjeva da će u Bugarskoj, u postrojenju za mehaničku reciklažu, koristeći uzorke prikupljenog otpada iz Bukurešta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije će u tekstilnoj proizvodnji testirati širu primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji će biti mješavina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rješenja za višestruko korištenje vune koja većinom završava odbačena na divljim deponijama dok će u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rješenja za održivi i zeleni modni dizajn kreiranjem održivih modnih kolekcija.
Napominje da će Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; veću upotrebu recikliranih materijala; podršku održivim brendovima i proizvođačima koji koriste ekološke metode; povećanje reciklaže tekstila postavljanjem lakše dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgovačkim centrima ili školama; poticaje za građane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odjeće za novu, ali i kampanje o štetnosti bacanja odjeće i prednostima reciklaže, programe reciklaže u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odjeće i thrift shopova…
Green-Tex za ove aktivnosti raspolaže budžetom od 1,79 miliona eura od čega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te djelimično u Mađarskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru i Srbiju.
Interreg je ključni instrument Evropske unije (EU) za jačanje saradnje između regiona zapadnog Balkana i zemalja članica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rješavanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uključenosti. Raspolaže budžetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predviđen za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifična geografska područja značajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambičkog kanala. Ideja ovog Programa je jačanje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomoći rešavanje specifičnih izazova širom Evropske unije, ali i šire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i održiva infrastruktura.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
