Skip to main content

BiH potpisala Sporazum o finansiranju iz okvira Paketa energetske podrške EU u vrijednosti 70 miliona eura

Na ceremoniji održanoj u Sarajevu, 4. aprila, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uručila je šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini, ambasadoru Johann Sattler-u, potpisan Sporazum o finansiranju iz okvira Paketa energetske podrške EU. Evropska komisija će prema tome isplatiti prvu tranšu (90%) iz paketa vrijednog 70 miliona eura, koja će pomoći najugroženijim domaćinstvima u Bosni i Hercegovini da se izbore sa rastućim cijenama, te doprinijeti energetskoj tranziciji.

 

Sporazum o finansiranju će biti poslan Evropskoj komisiji sa izvještajem u kojem će biti navedeno kako će se implementirati Akcioni plan za Paket energetske podrške, koji je Savjet ministara usvojio 22. decembra 2022. godine. Izvještaj opisuje metodologije i kriterije po kojima će sredstva biti isplaćena od strane nadležnih organa vlasti BiH, kao i očekivani broj korisnika i vremenski okvir za implementaciju. Od 70 milona eura koji su dodijeljeni za neposrednu pomoć Bosni i Hercegovini, 50 miliona eura je dodijeljeno za podršku ugroženim domaćinstvima, a 20 miliona eura za podršku naporima za energetsku efikasnost.

 

Organi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, radiće na isplati sredstava preko nadležnih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu životne sredine i administrativnih jedinica u Brčko Distriktu.

 

Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu najavila je krajem oktobra prošle godine predsjednica Evropske komisije  Ursula von der Leyen na početku njene posjete regionu. Ukupan paket je vrijedan milijardu eura bespovratnih sredstava, uključujući 500 miliona eura dodijeljenih kao neposredna pomoć za region. Dodatnih 500 miliona eura bespovratnih sredstava je dodijeljeno kao srednjoročna i dugoročna podrška investicijama za podršku energetskoj efikasnosti i energetsku nezavisnost, kroz unaprijeđenje gasne i elektro infrastrukture i interkonekonektora uključujući i LNG.

STALO NAM JE – BOLJI SMO ZAJEDNO!

“Stalo nam je do Evrope, stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, glavna je poruka kampanje u kojoj učestvuju ambasador Evropske unije u Srbiji i ambasadori zemalja članica.

 

Povodom pokretanja kampanje, ambasador Giaufret i njegove kolege su ugostili predstavnike medija u rezidenciji Evropske unije u Beogradu. Događaju je prisustvovala i ministarka za evropske integracije  Tanja Miščević, u duhu partnerstva između Srbije i EU i kao dokaz nastavka puta evropskih integracija Srbije.

 

Ambasador Giaufret je objasnio koja je motivacija za pokretanja kampanje.

 

“Zašto imamo ovu kampanju? Često nas vidite u medijima kako razgovaramo o političkim pitanjima – kao što su dijalog Beograda i Prištine ili usklađivanje sa spoljnom politikom. Ovo su važne teme, ali ponekad ne objašnjavamo zašto ulažemo toliko energije i sredstava. Odgovor je slogan kampanje – Stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, kaže ambasador Giaufret.

 

Ambasadori su izjavili da sa ovom kampanjom žele da istaknu da im je stalo do građana Srbije, kao i do istih stvari kao i njima – do uspješne poljoprivrede, osnaživanja preduzeća, životne sredine, obezbjeđenja boljeg kvaliteta vazduha, putne infrastrukture i povezanosti, energetske efikasnosti i podrške u prevazilaženju energetske krize, kulturnog naslijeđa, vladavine prava, obrazovanja i mnogih drugih tema.

Direktna finansijska pomoć EU Kosovu premašuje 1,3 milijarde eura

Šesnaesti uzastopni godišnji Sporazum o finansiranju između Evropske unije i Kosova u okviru EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) uručio je ambasador EU na Kosovu Tomas Szunyog zamjeniku premijera Besniku Bislimiju 24. marta u Prištini. Sporazum, koji je vrijedan 62 miliona eura i dio je IPA III za period 2021-2027, podiže ukupan iznos direktne finansijske pomoći EU na više od 1,3 milijarde eura i potvrđuje EU i njene države članice kao glavne donatore sredstava za Kosovo.

Ovo je drugi sporazum finansijske pomoći između EU i Kosova ove godine; samo prošlog mjeseca, EU je osigurala za Kosovo 75 miliona eura iz svog Paketa energetske podrške za Zapadni Balkan kako bi pomogla građanima i preduzećima da se izbore sa povećanim cijenama energije, stimuliše uštedu energije i poboljšaju energetsku efikasnost.

 

Sporazum o finansiranju koji je danas potpisao zamjenik premijera  Bislimi pomoći će Kosovu da poboljša društveno-ekonomsku integraciju nevećinskih zajednica i povratnika, razvije infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, uključujući i kanalizacioni sistem u glavnom gradu Prištini, poboljša energetsku efikasnost u javnom sektoru i uskladi kosovske zakone sa pravnom tekovinom EU i podrži pravne stručnjake.

 

EU je počela obezbjeđuje IPA sredstva Kosovu još 2007. godine. Programi IPA I i IPA II pokrivali su  period od 2007-2020, uključujući 14 godišnjih Finansijskih sporazuma u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. IPA III finansiranje za period 2021-2027 i povezani godišnji Finansijski sporazumi su počeli da se implementiraju prošle godine, pri čemu je Sporazum za 2021. godinu u vrijednost od 64 miliona eura, a  za 2022. dostavljen danas, u vrijednosti od 62 miliona eura.

EU i Albanija finalizuju IPA22 i IPA23 sporazume koji obezbjeđuju 162,6 miliona eura EU pomoći Albaniji

Savjet ministara Vlade Albanije je 24.marta odobrio je finansijske sporazume između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjim akcionim planovima (AAP) za 2022. i 2023. u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

 

Program za 2022. godinu (IPA22) uključuje doprinos EU od 82,6 miliona eura i pokriva aktivnosti u oblastima zaštite životne sredine, razvoja perspektiva za mlade, jačanje demokratije, usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, nastavka borbe protiv organizovanog kriminala, jačanje pravosuđa, kao i podrške reformama za ispunjavanje standarda i normi EU. Program za 2023. godinu (IPA23) će osigurati dodatnih 80 miliona eura za podršku Albancima u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize. Sredstva iz oba programa su grantovi koje Albanija ne mora vraćati.

 

Program IPA23 će podržati Albance u društveno-ekonomskim posljedicama energetske krize finansiranjem odgovora Vlade Albanije na energetsku krizu, koji predviđa:

 

– Subvencije računa za energiju za preko milion albanskih domaćinstava;

 

– Podršku za 168.000 malih i srednjih preduzeća u Albaniji kako bi se nadoknadile visoke cijene energije.

 

Ova podrška je dio EU paketa energetske podrške Zapadnom Balkanu od milijardu dolara najavljenog na Samitu Zapadnog Balkana u Tirani 2022.

Sjeverna Makedonija: EU obezbjeđuje investicioni grant od 70 miliona eura za najveći projekat zaštite životne sredine

EIB Global, ogranak European Investment Bank (EIB) za aktivnosti izvan Evropske unije, potpisao je investicioni grant EU u vrijednosti od 70 miliona eura sa vladom Republike Sjeverne Makedonije za izgradnju fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Skoplju. Potpisan na Svjetski dan voda, ovo je najveći investicioni grant EU koji je dodijeljen ovoj zemlji u okviru  Western Balkans Investment Framework (WBIF). Ovaj važan ekološki projekat koji će omogućiti bolje uslove života za oko 500.000 ljudi dio je Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije i  Zelene agende za Zapadni Balkan.

 

Ambasador EU u Sjevernoj Makedoniji David Geer je primjetio: „Put prema EU je proces transformacije, poboljšanja života i životnog standarda. Investicija Tima Evrope u Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Skoplju je praktičan primjer upravo toga. Postrojenje će moći da na bezbjedan način tretira i prečišćava otpadne vode koje proizvodi skoro jedna trećina stanovništva zemlje. To će doprinijeti zelenijoj evropskoj budućnosti ove zemlje.“

 

U pripremnoj fazi, projekat je koristio razne grantove tehničke pomoći od EIB-a, EBRD-a, WBIF-a i francuske vlade – što je svjedočanstvo posvećenosti Tima Evrope Sjevernoj Makedoniji i njenim prioritetnim projektima. Sektor voda je takođe među ključnim prioritetima za EIB Global u zemlji. Ovo je druga investicija u ovaj sektor za manje od pet mjeseci, nakon kredita od 50 miliona eura odobrenog u novembru 2022. (€50 million loan signed in November 2022) za izgradnju i sanaciju infrastrukture za vodosnabdijevanje, prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kao i za hitne mjere zaštite od poplava  za 80 opština  širom Sjeverne Makedonije.

Od Beograda do Niša 200 km na sat – finansijski paket EU od 2,2 milijarde eura za željeznički koridor 10

28.februara 2023., Evropska komisija, European Investment Bank (EIB), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) i Srbija zajedno su najavili finansijski paket od 2,2 milijarde eura za modernizaciju željezničkog koridora 10.  Paket se fokusira na rehabilitaciju željezničke dionice između Beograda i Niša, koja omogućava brzu željezničku vezu do 200 km na sat između dva grada, uz brži protok roba i usluga i brzu integraciju u željezničku mrežu EU.  
Paket uključuje investicioni grant u iznosu do 598 miliona eura od EU – najveći EU grant za jedan projekat u Srbiji; 1,1 milijardi eura kredita od EIB-a, kao i 550 miliona eura kredita od EBRD-a. EU je već odobrila 265 miliona eura IPA bespovratnih sredstava, a prva tranša od 82,8 miliona eura je potvrđena protokolarnim potpisivanjem u vozu od Beograda do Niša.  
Potpisivanje je obavljeno u prisustvu evropskog komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Olivér Várhelyi i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i šefa kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan, Alessandro Bragonzi, direktora EBRD-a za Zapadni Balkan, Matteo Colangeli, ministarke za evropske integracija, Tanje Miščević, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Gorana Vesića i ministra finansija, Siniše Malog kao i diplomata zemalja članica EU.  
Željeznički Koridor 10 je jedan od panevropskih koridora koji povezuje Centralnu Evropu sa Solunom u Grčkoj. Identifikovan je kao vodeći projekata 1 – Povezivanje Istoka sa Zapadom, u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan (Economic and Investment Plan for the Western Balkans). Plan ima za cilj da mobiliše investicije u oblastima transporta, energetike, zelene i digitalne tranzicije, stvaranje održivog rasta i radnih mjesta koja dostižu jednu trećinu BDP-a Zapadnog Balkana.

Radionice za medijsku i informacionu pismenost mladih evropskih ambasadora počinje na Zapadnom Balkanu!

Mladi evropski amabsadori (YEA) na Zapadnom Balkanu su 7.marta počeli su implementacijom Radionica za medijsku i informacionu pismenost (Media and Information Literacy Workshops), koje su peer-to-peer događaji koje će voditi mladi evropski ambasadori  koji su učestvovali u obuci na temu medijske i informacione pismenosti.

 

Prva radionica je organizovana U Evropskoj kući u Tirani u Albaniji. Radionicu su vodili dvoje mladih evropskih ambasadora iz Albanije  – Erisa Zemzadja i Benard Babaj. Tokom radionice učesnici su mogli naučiti više o medijskoj i informacionoj pismenosti kroz praktične i teoretske vježbe. Ova radionica obilježila je početak procesa implementacije radionica širom Zapadnog Balkana. Za više informacija i datume, pratite www.webalkans.eu!

Mladi evropski ambasadori organizovali uličnu akciju povodom 8. marta Međunarodnog dana žena

Povodom Međunarodnog dana žena, Mladi evropski ambasadori širom Zapadnog Balkana su odlučili da se pridruže kampanji #IWD2023 i #EmbraceEquity. Mladi evropski ambasadori su organizovali flash mob-ove i razgovarali sa građanima na ulici o položaju, pravima i statusu žena u njihovim društvima širom regiona.

 

Evo šta su otkrili:

 

– Zaposlenost žena u WB6 je samo 45% za žene, u poređenju sa 65% za muškarce.

-BDP entiteta ZB mogao bi biti 20% veći da žene učestvuju na tržištu rada na istom nivou kao i muškarci.

-Prosječan procenat poslanica na ZB je 33%, a ministarki 27%.

-Samo 12,4% diplomiranih žena preferira STEM discipline, za razliku od 49,8% muškaraca.

-Samo 48% žena na ZB koristi internet, u poređenju sa 58% muškaraca.”

 

Tema kampanje za Međunarodni dan žena 2023 #EmbraceEquity ima za cilj da navede svijet da priča o tome Zašto jednake mogućnosti nisu dovoljne. Ljudi počinju sa različitih mjesta, tako da istinska inkluzija i pripadnost zahtijevaju pravično djelovanje.

BIRN pokrenuo projekat jačanja kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II

U naredne tri godine, BIRN Hub će nastavit da pruža sistemsku podršku kako bi se poboljšao kvalitet i profesionalizam u novinarstvu na Zapadnom Balkanu i Turskoj kroz  projekat Jačanje kvalitetnog novinarstva II koji finansira Evropska unija.  
Različite obuke će biti pružene mladim i novinarima srednje generacije, praćene uredničkom podrškom. U isto vrijeme, glavni i javni medijski servisi će biti uključeni u projektne aktivnosti, posebno orijentisani na produkciju sadržaja kroz prekograničnu saradnju. Preko već priznate šeme nagrada EU i nove regionalne nagrade, projekat će promovisati visoke standarde u istraživačkom novinarstvu. Akademska zajednica će biti uključena kroz različite aktivnosti, među kojima je i rad na master programu istraživačkog novinarstva.  
Tokom tri dana, BIRN Hub i njegovih sedam partnerskih organizacija sastali su se i planirali projektne akcije koje imaju za cilj da podrže 600 mladih novinara i novinara srednjih godina da proizvode kvalitetne vijesti i sprovode istraživačko novinarstvo, osiguraju novinarsku obuku, sredstva za produkciju sadržaja i nagrade za zasluge u istraživačkomnovinarstvu.

Paket energetske podrške u akciji – Rehabilitacija šest hidroelektrana u Sjevernoj Makedoniji

Sporazumi o finansiranju u ukupnom iznosu od 36,2 miliona eura potpisani su 23. februara 2023. godine za rehabilitaciju šest hidroelektrana u Sjevernoj Makedoniji. Investicija se sastoji od 11,2 miliona eura bespovratnih sredstava EU, 25 miliona eura kredita KfW razvojne banke i 200.000 eura od Vlade Njemačke – sva sredstva kanalisana kroz Western Balkans Investment Framework (WBIF).

 

Investicija će biti završena u naredne dvije godine i treća je faza sanacije šest velikih hidroelektrana (HE Vrutok, HE Vrben, HE Raven, HE Tikveš, HE Špilje i HE Globočica) koje obezbjeđuju između 20% i 30% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.

 

Investicije će produžiti vijek trajanja postrojenja, povećavajući njihov proizvodni kapacitet za 13,5 MW. Proizvodnja električne energije će se povećati za oko 47,5 G. Projekat je u skladu sa opredjeljenjem Zelene agende za Zapadni Balkan da pređe na čistu energiju i doprinijeće Strategiji razvoja energetike Sjeverne Makedonije. Ovo ima za cilj smanjenje emisije gasova staklene bašte za 61% u odnosu na nivoe iz 2005. godine i povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 45% do 2040. godine.

 

Ugovore o kreditu, grantu i garanciji potpisali su šef Odjeljenja KfW -a za energetiku i transport jugoistočne Evrope i Turske, Pablo Obrador Alvarez; ministar finansija Sjeverne Makedonije Fatmir Besimi; i direktor JP AD ESM – Skoplje Vasko Kovačevski. Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su evropski ambasador David Geer i vršilac dužnosti ambasadora Njemačke u zemlji Otto Graf.

 

Projekat, identifikovan kao Vodeći cilj 4 – Obnovljiva energija u Ekonomskom i investicionom planu EU, dio je napora Evropske komisije da poboljša energetsku sigurnost u regionu, a prati usvajanje Paketa energetske podrške za Zapadni Balkan (Energy Support Package for the Western Balkans) od milijardu eura. Finansira se kroz dio paketa WBIF (500 miliona eura) koji pokriva prioritetne vodeće investicije za diversifikaciju snabdijevanja energijom, jačanje obnovljive energije i poboljšanje energetske efikasnosti.