Skip to main content

Mladi evropski ambasadori obeležavaju 8. mart uličnim akcijama

Povodom Međunarodnog dana žena, Mladi evropski ambasadori širom Zapadnog Balkana odlučili su da se pridruže kampanji #IWD2023 i #EmbraceEquity. YEA su organizovali flash mob-ove i razgovarali sa građanima na ulici o položaju, pravima i statusu žena u njihovim društvima širom regiona.

 

Evo šta su otkrili:

 

– Zaposlenost žena u šest zemalja Zapadnog Balkana je samo 45%, u poređenju sa 65% muškaraca.

– BDP entiteta Zapadnog Balkana mogao bi da bude 20% viši kada bi žene učestvovale na tržištu rada u istoj meri kao muškarci.

– Poslanice u parlamentima Zapadnog Balkana u proseku čine 33%, a u vladama zauzimaju 27% ministarskih mesta.

– Samo 12,4% žena sa fakultetskom diplomom se opredeljuje za STEM discipline, za razliku od 49,8% muškaraca.

– Samo 48% žena na Zapadnom Balkanu koristi internet, u poređenju sa 58% muškaraca.

 

Tema kampanje IWD 2023 #EmbraceEquity ima za cilj da pokrene razgovore o tome zašto jednake mogućnosti nisu dovoljne. Startne pozicije ljudi se razlikuju, tako da prava inkluzija i osećaj pripadnosti zahtevaju pravičnu akciju.

BiH potpisala sporazum o finansiranju paketa energetske podrške EU u iznosu od 70 miliona evra

Borjana Krišto, predsedavajuća Veća ministara Bosne i Hercegovine, predala je 4. aprila na svečanosti u Sarajevu potpisani Sporazum o finansiranju paketa energetske podrške EU šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini ambasadoru Johanu Satleru. Evropska komisija će na osnovu ovog ugovora uskoro isplatiti prvu ratu (90%) paketa od 70 miliona evra, koji će pružiti pomoć najugroženijim domaćinstvima u Bosni i Hercegovini da izađu na kraj sa rastućim cenama, kao i da podrže energetsku tranziciju.

 

Sporazum o finansiranju će biti poslat Evropskoj komisiji zajedno sa izveštajem u kojem će biti navedeno kako će se sprovoditi Akcioni plan za Paket energetske podrške koji je Savet ministara BiH odobrio 22. decembra 2022. godine. U izveštaju je opisana metodologija i kriterijumi po kojima će odgovarajući organi BiH isplaćivati sredstva, kao i očekivani broj korisnika i vremenski okvir za sprovođenje. Od 70 miliona evra koji su izdvojeni za neposrednu pomoć Bosni i Hercegovini, 50 miliona evra izdvojeno je za podršku ugroženim domaćinstvima, a 20 miliona evra za podršku aktivnostima vezanim za energetsku efikasnost.

 

Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko radiće na isplati sredstava preko odgovarajućih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu životne sredine i administrativnih jedinica u Distriktu Brčko.

 

Paket energetske podrške za Zapadni Balkan najavila je krajem oktobra prošle godine predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na početku svoje posete regionu. Celokupan paket vredi milijardu evra bespovratnih sredstava, a 500 miliona evra izdvojeno je kao neposredna pomoć regionu. Dodatnih 500 miliona evra izdvaja se kao srednjoročna do dugoročna podrška u bespovratnim sredstvima za ulaganja u podršku energetskoj efikasnosti i energetskoj nezavisnosti, kroz unapređenje gasne i elektroenergetske infrastrukture i interkonektora, uključujući i tečni gas (LNG).

STALO NAM JE – BOLJI SMO ZAJEDNO!

„Stalo nam je do Evrope, stalo nam je do Srbije i njenih građana – bolje nam je zajedno“, glavna je poruka kampanje u kojoj učestvuju ambasador Evropske unije u Srbiji i ambasadori zemalja članica.

 

Ambasador Žiofre i njegove kolege su na promociji kampanje ugostili predstavnike medija u rezidenciji Evropske unije u Beogradu. Događaju je prisustvovala i ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, u duhu partnerstva Srbije i EU, kao i dokaz da Srbija nastavlja svoj put evropske integracije.

 

Ambasador Žiofre objasnio je motive za pokretanje ove kampanje.

 

„Zašto smo pokrenuli ovu kampanju? Često nas vidite u medijima kako raspravljamo o političkim pitanjima – kao što je dijalog Beograda i Prištine ili usklađivanje sa spoljnom politikom. To su važne teme, ali ponekad ne objašnjavamo zašto ulažemo toliko energije i resursa. Odgovor je u sloganu kampanje – Stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, kaže ambasador Žiofre.

 

Ambasadori su naveli da ovom kampanjom žele da naglase da im je stalo do građana Srbije i do istih stvari kao i njima – uspešne poljoprivrede, osnaživanja preduzeća, životne sredine, obezbeđivanja boljeg kvaliteta vazduha, putne infrastrukture i povezanosti, energetske efikasnosti i podrške u prevazilaženju energetske krize, kulturnog nasleđa, vladavine prava, obrazovanja i mnogih drugih tema.

Direktna finansijska pomoć EU Kosovu premašila 1,3 milijarde evra

Šesnaesti uzastopni godišnji Sporazum o finansiranju između Evropske unije i Kosova u okviru Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć (IPA) predstavljen je potpredsedniku vlade Besniku Bislimiju 24. marta u Prištini od strane ambasadora EU na Kosovu Tomaša Sunjoga. Sporazum u vrednosti od 62 miliona evra predstavlja komponentu IPA III za period 2021–2027. godine i podiže ukupan iznos direktne finansijske pomoći EU na više od 1,3 milijarde evra i potvrđuje činjenicu da su EU i njene države članice glavni donatori sredstava Kosovu.

 

Ovo je drugi sporazum o finansijskoj pomoći između EU i Kosova ove godine; samo prošlog meseca, EU je obezbedila Kosovu 75 miliona evra u okviru svog paketa energetske podrške za Zapadni Balkan kako bi pomogla građanima i preduzećima da se nose sa povećanim cenama energije, stimulišu uštedu energije i poboljšaju energetsku efikasnost.

 

Sporazum o finansiranju koji je danas potpisao potpredsednik vlade Bislimi pomoći će Kosovu da unapredi društveno-ekonomsku integraciju nevećinskih zajednica i povratnika, razvije infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, uključujući kanalizacioni sistem u Prištini, da unapredi energetsku efikasnost u javnom sektoru i uskladi kosovske zakone sa pravnim tekovinama EU i pruži podršku pravnim stručnjacima.

 

EU je počela da obezbeđuje sredstva iz IPA za Kosovo još 2007. godine. Programi IPA I i IPA II obuhvatali su period 2007-2020, uključujući 14 godišnjih sporazuma o finansiranju u vrednosti od 1,2 milijarde evra. Finansiranje IPA III koje pokriva period 2021-2027. godine i pripadajuće godišnje Sporazume o finansiranju, počelo je da se sprovodi prošle godine, sa Sporazumom za 2021. godinu u vrednosti od 64 miliona evra i za 2022. godinu, koji je danas dostavljen, u vrednosti od 62 miliona evra.

EU i Albanija dovršile sporazume IPA22 i IPA23 o pružanju pomoći EU Albaniji u iznosu od 162,6 miliona evra

Savet ministara Vlade Albanije odobrio je 24. marta sporazume o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjim akcionim planovima (AAP) za 2022. i 2023. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

 

Program za 2022. godinu (IPA22) obuhvata doprinos EU od 82,6 miliona evra i obuhvata aktivnosti u oblastima zaštite životne sredine, razvoja perspektiva za mlade, jačanja demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, nastavka borbe protiv organizovanog kriminala, jačanja pravosuđa, kao i podršku reformama za ispunjavanje standarda i normi EU. Program za 2023. godinu (IPA23) obezbediće dodatnih 80 miliona evra za podršku Albancima koji su pretrpeli društveno-ekonomske posledice energetske krize. Sredstva iz oba programa su bespovratna sredstva koja Albanija ne treba da otplati.

 

Program IPA23 će podržati Albance koji trpe društveno-ekonomske posledice energetske krize finansiranjem odgovora Vlade Albanije na energetsku krizu, koji predviđa:

 

– Subvencije za račune za energiju za preko milion albanskih domaćinstava;

 

– Podrška za 168.000 malih i srednjih preduzeća u Albaniji kako bi se kompenzovale visoke cene energije.

 

Ova podrška je deo paketa energetske podrške EU za Zapadni Balkan od milijardu evra koji je najavljen na Samitu o Zapadnom Balkanu u Tirani 2022. godine.

Severna Makedonija: EU obezbedila 70 miliona evra bespovratnih sredstava za najveći projekat zaštite životne sredine

EIB Global, ogranak Evropske investicione banke (EIB) za aktivnosti van Evropske unije, potpisao je sa vladom Republike Severne Makedonije investicioni grant u vrednosti od 70 miliona evra za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Skoplju. Potpisan na Svetski dan voda, ovo je najveći grant za investicije EU koji se dodeljuje ovoj zemlji u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Ovaj važan ekološki projekat koji će omogućiti bolje uslove života za oko 500.000 ljudi deo je Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije i Zelene agende za Zapadni Balkan.

 

Ambasador EU u Severnoj Makedoniji Dejvid Gir istakao je: „Put ka EU je proces transformacije, poboljšanja života i životnog standarda. Investicija Tima Evropa u skopsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda upravo je jedan praktičan primer svega toga. Postrojenje će biti u stanju da bezbedno tretira i prečisti otpadne vode koje stvara gotovo jedna trećina stanovništva ove zemlje. To će doprineti zelenijoj evropskoj budućnosti ove zemlje.“

 

U pripremnoj fazi, projekat je imao koristi od različitih bespovratnih sredstava za tehničku pomoć EIB-a, EBRD-a, WBIF-a i francuske vlade – što je dokaz posvećenosti Tima Evropa Severnoj Makedoniji i njenim prioritetnim projektima. Vodni sektor je takođe jedan od ključnih prioriteta za EIB Global u ovoj zemlji. Ovo je druga investicija u ovom sektoru za manje od pet meseci, posle kredita od 50 miliona evra potpisanog u novembru 2022. godine za izgradnju i sanaciju infrastrukture za vodosnabdevanje, sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kao i hitnih mera zaštite od poplava za 80 opština širom Severne Makedonije.

Od Beograda do Niša brzinom od 200 km/h – finansijski paket EU od 2,2 milijarde evra za Železnički koridor 10

Evropska komisija, Evropska investiciona banka (EIB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Srbija najavile su 28. februara 2023. godine zajednički finansijski paket od 2,2 milijarde evra za modernizaciju železničkog Koridora 10. Paket se fokusira na obnovu železničke deonice između Beograda i Niša, omogućavajući brzu železničku vezu do 200 km/h između dva grada, uz brži protok robe i usluga i brzu integraciju u železničku mrežu EU.

 

Paket uključuje investicioni grant do 598 miliona evra iz EU najveći grant EU za jedan projekat u Srbiji, zatim kredit EIB-a od 1,1 milijarde evra i kredit EBRD-a od 550 miliona evra. EU je već odobrila 265 miliona evra bespovratnih sredstava iz IPA fonda, a prva tranša od 82,8 miliona evra potvrđena je protokolom koji je potpisan u vozu od Beograda do Niša.

 
Potpisivanje je održano u prisustvu evropskog komesara za susedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i šefa Kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan AlesandraBragoncija, direktora EBRD-a za Zapadni Balkan Matea Kolanđelija, ministarke za evropske integracije Tanje Miščević, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića i ministra finansija Siniše Malog, kao i diplomatski predstavnika država članica EU.  
Železnički koridor 10 je jedan od panevropskih koridora koji povezuje centralnu Evropu sa Solunom u Grčkoj. Identifikovan je kao Glavni projekat 1 – Povezivanje Istoka sa Zapadom, u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan. Plan ima za cilj da pokrene ulaganja u transport, energetiku, zelenu i digitalnu tranziciju, kako bi se stvorio održiv rast i radna mesta koja će dostići jednu trećinu BDP-a Zapadnog Balkana.

Radionice medijske i informacione pismenosti Mladih evropskih ambasadora počinju na Zapadnom Balkanu!

Dana 7. marta, Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana započeli su sa održavanjem Radionica medijske i informacione pismenosti. Ove vršnjačke događaje sprovodiće YEA koji su učestvovali u obuci na temu medijske i informacione pismenosti.

 

Prva radionica održana je u Evropskoj kući u Tirani, albanskoj prestonici. Radionicu su vodila dva YEA iz Albanije –Erisa Zemzadja i Benard Babaj. Učesnici su na radionici mogli da saznaju više o medijskoj i informacionoj pismenosti kroz praktične i teorijske vežbe. Ova radionica je označila početak procesa održavanja radionica širom Zapadnog Balkana. Za više informacija i datuma, obavezno pratite www.webalkans.eu!

BIRN započeo Projekat jačanja kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj II

U naredne tri godine, BIRN Hub će nastaviti da pruža sistemsku podršku za poboljšanje kvaliteta i profesionalnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj kroz projekat „Jačanje kvaliteta novinarstva II“ koji finansira Evropska unija.
 

Mladim novinarima, kao i onima koji se nalaze na sredini karijere, biće obezbeđene raznovrsne obuke, posle čega će uslediti urednička podrška. Istovremeno, u projektne aktivnosti će biti uključeni mejnstrim mediji i medijski javni servisi, posebno orijentisani ka proizvodnji sadržaja putem prekogranične saradnje. Putem već priznate šeme EU nagrada i nove regionalne nagrade, projekat će promovisati visoke standarde u istraživačkom novinarstvu. Akademske ustanove će biti uključene kroz različite aktivnosti, među kojima će biti i master program za istraživačko novinarstvo.

 

BIRN Hub i sedam partnerskih organizacija sastajali su se tokom tri dana i planirali projektne akcije koje imaju za cilj da podrže 600 mladih novinara i novinara na sredini karijere da proizvode kvalitetne vesti i sprovode istraživačko izveštavanje, obezbede novinarsku obuku, sredstva za proizvodnju sadržaja i nagrade za zasluge u istraživačkom izveštavanju.

Paket energetske podrške u akciji – sanacija šest hidroelektrana u Severnoj Makedoniji

Sporazumi o finansiranju u ukupnom iznosu od 36,2 miliona evra potpisani su 23. februara 2023. godine za sanaciju šest hidroelektrana u Severnoj Makedoniji. Investicija se sastoji od 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava EU, 25 miliona evra kredita razvojne banke KfW i 200.000 evra od nemačke vlade – sva sredstva se plasiraju kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

 

Investicija će biti završena u naredne dve godine i predstavlja treću fazu sanacije šest velikih hidroelektrana (HE Vrutok, HE Vrben, HE Raven, HE Tikveš, HE Špilje i HE Globočica) koje obezbeđuju između 20% i 30% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.

 

Investicije će produžiti životni vek elektrana i povećati njihove proizvodne kapacitete za 13,5 MW. Proizvodnja električne energije će se povećati za oko 47,5 G. Projekat je u skladu sa obavezom Zelene agende za Zapadni Balkan da se pređe na čistu energiju i doprineće Strategiji razvoja energetike Severne Makedonije. Cilj je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 61 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine i povećanje udela obnovljivih izvora energije na 45 odsto do 2040. godine.

 
Sporazume o zajmu, grantu i garanciji potpisali su šef Odeljenja KfW-a za energetiku i transport jugoistočne Evrope i Turske Pablo Obrador Alvares, ministar finansija Severne Makedonije Fatmir Besimi i direktor javnog preduzeća AD ESM – Skoplje Vasko Kovačevski. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su evropski ambasador Dejvid Gir i vršilac dužnosti ambasadora Nemačke Oto Graf.  
Projekat, identifikovan kao Flagship 4 – Obnovljivi izvori energije u Ekonomskom i investicionom planu EU, deo je truda Evropske komisije da poboljša energetsku bezbednost u regionu i prati usvajanje paketa energetske podrške za Zapadni Balkan vrednog milijardu evra. Finansira se kroz deo paketa WBIF-a (500 miliona evra) koji pokriva prioritetne glavne investicije za diversifikaciju snabdevanja energijom, podsticanje obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske efikasnosti.