Godine 2019., Institut za Stanovništvo i Razvoj (IPD), nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, proveo je istraživanje koje je uključivalo 127 vaspitača u Sarajevskom kantonu. Cilj je bio identifikovati njihove potrebe za dodatnom stručnom podrškom u provođenju programa za zdrav rast i razvoj, koji dobija podršku od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Sarajevskog kantona. Tokom ovog procesa, IPD je prepoznao potrebu za kontinuiranim radom s predškolskom djecom. Koristeći rezultate istraživanja iz 2019. godine i uz stručno vodstvo, razvili su obrazovni paket za poboljšanje emocionalnih i socijalnih vještina djece.
Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.
“Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”,
Amer Džekman, koordinator projekta
Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.
Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.
“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,
Amer Džekman, koordinator projekta
Ukupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”
Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam šta uraditi u određenoj situaciji. Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.
Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.
Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.
On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.
O projektu
Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)
Photo credits: ReLOaD2
Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.
Amer Džekman, koordinator projekta
Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.
Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.
“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,
Amer Džekman, koordinator projektaUkupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”
Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam šta uraditi u određenoj situaciji. Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.
Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.
Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.
On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.
O projektu
Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)
Photo credits: ReLOaD2
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
