Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU pokreće kampanju za podsticanje većeg odziva birača na predstojećim izborima u BiH

Evropska unija u Bosni i Hercegovini pokrenula je kampanju pod nazivom “Everything starts with a choice” (Sve počinje izborom) sa ciljem da ohrabri i motiviše građane Bosne i Hercegovine da ostvare svoja demokratska prava glasanjem na predstojećim izborima u oktobru.

 

Kampanja je otvorena uličnim akcijama pod sloganom “Birati je lako” u BBI Centru u Sarajevu, parku Petar Kočić u Banjoj Luci i poslovnom centru Mepas Mall u Mostaru. Prolaznici u sva tri grada pozvani su da učestvuju u nagradnoj igri tako što će ući u glasačku kabinu i napraviti jednostavan izbor, na primjer između modnih artikala, turističkih destinacija u BiH ili nadolazećih muzičara. Isticanjem toga koliko je lako glasati za jednostavnu nagradu, akcija je imala za cilj da podvuče važnost glasanja za nešto mnogo vrjednije – udio u budućnosti zemlje.

 

Kampanja će takođe sadržavati izjave o važnosti izlaska na glasanje. Oni će dolaziti od istaknutih građana BiH poput košarkaške zvijezde Jusufa Nurkića, a odvijaće se uporedo s drugim akcijama osmišljenim za podizanje javnog angažmana i svijesti o vrijednosti ostvarivanja ličnih demokratskih prava.

 

Kampanja će trajati do izbora koji će se održati u oktobru.

Bosna i Hercegovina se pridružuje Mehanizmu civilne zaštite EU

Bosna i Hercegovina je 6. septembra postala punopravna članica Mehanizma civilne zaštite EU – evropskog okvira solidarnosti koji pomaže zemljama kada ih zadese katastrofe s kojima ne mogu da se izbore. Komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič, došao je u Sarajevo na potpisivanje sporazuma o članstvu u ime Evropske unije.

 

Bosna i Hercegovina je već imala koristi od Mehanizma civilne zaštite EU kao zemlja koje je primala pomoć, ali sada, kao punopravna članica, moći će i aktivno slati pomoć putem Mehanizma gdje god je potrebna. 

 

Mehanizam EU civilne zaštite ima za cilj jačanje saradnje između 27 zemalja EU i sedam država učesnica (Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Turska, a sada i Bosna i Hercegovina) u oblasti civilne zaštite kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe. Članstvo Bosne i Hercegovine u Mehanizmu će u Evropi na regionalnom nivou unaprijediti spremnost za vanredne situacije i kapacitete za spašavanje.

Promovisanje ljudskih prava u tradicionalnom okruženju

Organizacija u Albaniji pomaže u promovisanju ljudskih prava i volonterizma mladih uz podršku projekta koji finansira EU.

Opština Dibër je locirana u planinskom region na obali rijeke Crni Drin u sjeveroistočnoj Albaniji, blizu granice sa Sjevernom Makedonijom. Dibër je jako pogođen emigracijom, posebno emigracijom mladih, koji kažu da u Dibëru nema mnogo posla. Međutim, lokalna nevladina organizacija, Local Action Group (LAG), već godinama radi na tome da ovo mjesto učini interesantnijim za mlade nudeći im priliku da doprinesu društvu i da budu aktivniji.

Erblina iz Dibëra ima 21 godinu i trenutno studira medicinu u Tirani. Ona je dio Local Action Group od svoje 16-te godine, a nastavlja da doprinosi kada dođe kući za vrijeme praznika. Objašnajva da je aktivista od devetog razreda. “Imala sam mnogo koristi od volontiranja: pomoglo mi je da se oblikujem kao osoba. Takođe, tu je i  onaj odličan osjećaj kad pomažeš i kada tvoj doprinos donosi rezultate,” kaže ona.

“We decided that we needed to do something to fill the gap, through advocacy and lobbying for human rights.”

Izgradnja kapaciteta za jačanje lokalnog djelovanja

Local Action Group je osnovan 2016. U to vrijeme, Kimete je radila kao učiteljica i za Međunarodni Crveni krst. Objašnjava da je Dibër jedno od najsiromašnijih područja u Albaniji, gdje pored siromaštva postoje problemi sa tradicionalnim mentalitetom koji utiču na ljudska prava. Vidjela je da se malo toga radilo kako bi se riješilo ovo pitanje. “Odlučili smo da moramo učiniti nešto kako bismo popunili prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava,” kaže ona.

Kao članovi lokalne organizacije na udaljenoj lokaciji, Kimete i njeni prijatelji su imali vrlo malo iskustva i znanja za upravljanje NGO, kao i malo prilika da steknu potrebne vještine. Na njihovu sreću, priliku je omogućio Projekat tehničke pomoći za Organizacije civilnog društva (TACSO) koji finansira EU i čija je misija da poboljša kapacitete i ojača ulogu organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu.

Sa znanjem stečenim putem TACSO, Local Action Group je bila u mogućnosti da implementira i doprinese zajednici preko projekata koji su fokusirani na ljudska prava i druge teme. Prvi projekt, koji je bio fokusiran na prevenciju porodičnog nasilja, a koji je takođe finansirala i EU, je jedan od najznačajnijih za Kimete. Ona objašnjava da zbog toga što je Dibër vrlo tradicionalan region, žene nisu rado govorile o slučajevima porodičnog nasilja i zlostavljanja od strane muškaraca u njihovim porodicama. “Veoma je teško za ženu iz ruralnog područja da govori ili potraži pomoć na temu nasilja. Činjenica da smo lokalna organizacija je bila od koristi jer smo imali lakši pristup domaćinstvima, obilazili smo kuću po kuću i razgovarali smo sa mnogim ugroženim ženama i podržali ih na mnogo načina,” kaže ona.

“Projekt EU TACSO s nama je od prvog dana i bio je ključan za naš uspjeh.”

O projektu

Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (TACSO) regionalni je projekat koji finansira Evropska Unija, a koji unapređuje kapacitete i jača ulogu organizacija civilnog društva (CSOs). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe stimuliše podsticajno okruženja za razvoj civilnog društva i pluralističkih medija. Projekat radi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. TACSO je dio mehanizma Civil Society Facility EU koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u zemljama koje još nisu članice EU. Organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu za Evropsku uniju i smatraju se ključnim akterima u pružanju podrške procesu pristupanja svoje zemlje.

 

Za Kimete, najveći uspjeh organizacije bi moglo biti uključivanje mladih ljudi u njihove aktivnosti. Organizacija trenutno ima preko 300 aktivnih volontera koji doprinose na redovnom nivou. “Dibër nema organizaciju mladih niti predstavništvo mladih na lokalnom nivou. Uključujući ih u aktivnosti  naše organizacije dali smo im priliku da pomažu drugima ali i priliku da se njihov glas čuje,” kaže Kimete.

Međutim, Kimete naglašava da bez podrške TACSO možda nijedan od ovih projekata ne bi zaživio. TACSO je obučio njihov tim na mnogo načina, uključujući pisanje projektnih prijedloga, finansijsko upravljanje projektima, najbolji načine za uključivanja volontera, tehnike digitalnog komuniciranja i mnogim drugim korisnim vještinama. Ona kaže, “Projekt EU TACSO s nama je od prvog dana i bio je ključan za naš uspjeh”.

EU objavila poziv za prilaganje prijedloga za osnaživanje civilnog društva u Srbiji

Delegacija EU u Srbiji objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za organizacije civilnog društva. Poziv za dostavljanje predloga koji finansira EU vredan je 4,8 miliona eura i ima za cilj da osnaži civilno društvo u Srbiji daljim stimulisanjem povoljnog okruženja za, da bi civilno društvo moglo aktivno da učestvuje u donošenju odluka, čime se jača proces evropske integracije Srbije.

 

Konkretno, ovaj poziv će dodatno ojačati ukupne kapacitete civilnog društva putem Nacionalnog resursnog centra EU. Takođe će povećati kapacitete pokreta građana i neformalnih grupa za zagovaranje i praćenje reformi i procesa evropskih integracija Srbije kroz fleksibilnu finansijsku podršku organizacijama civilnog društva (OCD) i neformalnim grupama u razvoju. To će fokus staviti na jačanje nerazvijenog civilnog društva u određenim sektorima i pomoći transformaciji neformalnih grupa u organizovane OCD.

 

Emanuele Giaufret, ambasador EU u Srbiji, rekao je: „Demokratija je jača kada je civilno društvo snažno i sposobno da ojača transparentnost i odgovornost javnih vlasti; te promoviše aktivno angažovanje građana unutar njihovih zajednica za inkluzivne i participativne procese. Veoma sam ponosan što će EU nastaviti da podržava srpsko civilno društvo i doprinosi da ono bude efikasnije i održivije. Osnaženo civilno društvo ključna je komponenta svakog demokratskog sistema i kao takvo bi ga trebali prepoznati i tretirati svi akteri, uključujući državne institucije.”

 

Nakon stabilnog dugoročnog povećanja, godišnji doprinos EU će dostići 5,5 miliona evra, što će dovesti ukupan doprinos EU civilnom društvu u Srbiji na 17 miliona eura tokom trogodišnjeg perioda. Ova pomoć će se pružati kroz kombinaciju modaliteta finansiranja kako bi se odgovorilo na specifične potrebe različitih tipova OCD-a u smislu veličine, nivoa kapaciteta i geografske prisutnosti.

 

Nastojanje da se dopre do manjih organizacija će se nastaviti, posebno kroz finansijsku podršku organizacijama civilnog društva u razvoju, nezavisnim organizacijama i fleksibilnim mehanizmima podrške.

Ponovna saradnja sa civilnim društvom

Lokalne vlasti u Albaniji unapređuju svoje kapacitete za upravljanje saradnjom s civilnim društvom uz podršku Evropske unije.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Albanije za 2016. identifikovao je da lokalnoj vlasti nedostaju odgovarajući kapaciteti za osiguranje odgovarajuće saradnje i finansiranje civilnog društva. U izvještaju je istaknuta potreba za odgovarajućim promjenama u administrativnoj i pravnoj strukturi i povećanje ljudskih kapaciteta kako bi se omogućilo bolje okruženje za saradnju između civilnog društva i lokalne uprave.

Stela Mardusha je osam godina radila kao specijalista u Odjeljenju za evropske integracije u Opštini Skadar. Pojašnjava poteškoće s kojima se opština suočavala u raspodjeli sredstava i saradnji sa civilnim društvom. “Nismo imali konkretnu metodologiju saradnje s organizacijama civilnog društva (OCD). To nam je otežavalo da ciljamo projekte OCD-a s jasno definisanim prioritetima i rezultatima”, kaže Stela.

Regionalni program lokalne demokratije  na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) regionalna je inicijativa koju finansira Evropska unija, a implementira UNDP u šest zemalja Zapadnog Balkana. Godine 2017. ReLOaD je u Albaniji objavio poziv opštinama da se prijave za učestvovanje u programu podrške koji je imao za cilj da im pomogne da povećaju efikasnost administrativnih i ljudskih kapaciteta u saradnji s organizacijama civilnog društva. Opština Skadar bila je među 35 oštine koje su se prijavile i među 12 opština koje su dobile podršku.

“Mnogo je posla, ali na kraju se sve isplati jer je pružilo odličnu priliku za blisku saradnju s civilnim društvom.”

Za Stelu je glavna i najvažnija novost koju je program uveo bila LOD metodologija i priručnik koji je odobrilo Opštinsko vijeće na početku saradnje s ReLOaD programom. “LOD” je skraćenica za lokalnu demokratiju i instrument je koji je usko usklađen s pravilima EU-a o finansiranju eksternih akcija i garantuje otvorenu proceduru, jednake mogućnosti za sve kandidate, vidljivost i transparentnost. Priručnik počinje s određivanjem prioriteta, a pokriva objavljivanje poziva, upravljanje projektom te implementaciju i praćenje napretka. “Mnogo je posla, ali na kraju se sve isplati jer je pružilo odličnu priliku za blisku suradnju s civilnim društvom”, kaže Stela.

Jačanje ljudskih resursa za poboljšanje kvalitete usluga

Jačanje kapaciteta osoblja partnerskih opština i LOD, u oblasti ciklusa upravljanja projektima, bio je jedan od ključnih stubova ReLOaD programa. Pored uvođenja LOD metodologije, program je takođe podržao partnerske opštine u obuci njihovog osoblja o primjeni metodologije. Obuka je uključivala tehnička znanja o izradi izvještaja i budžeta, implementaciji i praćenju projekata, sa standardima Evropske unije, te druge potrebne vještine. Stela kaže da joj je ovaj trening osim što ju je doveo u bliski kontakt s organizacijama civilnog društva, pomogao da strukturira dobre radne prakse.

Opštne Skadar i Tirana brzo su se prilagodile i uspješno primijenile LOD metodologiju i sada služe kao mentori novim partnerskim opštinama.

“Nakon pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da što više iskoriste priliku koju nudi ReLOaD. To je veliko iskustvo učenja za upravu: to je dugotrajan kurs gdje su na kraju pobjednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo.”

O projektu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) je regionalna inicijativa koju finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP. Program ima za cilj jačanje participativne demokratije i proces integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka i stimulisanjem  podsticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo i pluralističke medije. Takođe radi na jačanju partnerstva između lokalnih vlasti i civilnog društva na zapadnom Balkanu povećanjem uspješnog modela transparentnog i projektno zasnovanog finansiranja organizacija civilnog društva iz budžeta lokalnih vlasti prema većem građanskom angažmanu u donošenju odluka i poboljšanju pružanja lokalnih usluga.

U prve tri godine program ReLOaD također je obezbijedio sredstva za lokalne neprofitne organizacije. Više od 5.000 građana Skadra imalo je koristi od inicijativa koje promovišu društvenu uključenost, osnaživanje žena, turizam, kulturu i mlade. Ova šema grantova takođe je omogućila opštinskim zvaničnicima da implementiraju LOD metodologiju i naučeno na treningu.

Stela kaže da je naučila mnogo na ovom uspješnom putovanju i sada je spremna da to znanje podijeli sa svojim kolegama u drugim ReLOaD partnerskim institucijama koje su se pridružile 2021. “Nakon pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da što više iskoriste priliku koju nudi ReLOaD. To je veliko iskustvo učenja za upravu: to je dugotrajan kurs gdje su na kraju pobjednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo,” kaže Stela.

U Beogradu održana konferencija o Zapadnom Balkanu i evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici

Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCBP) je 27. i 28. juna organizovao konferenciju i u okviru nje organizovao panel pod nazivom „Približavanje Zapadnog Balkana evropskoj spoljnoj i bezbednosnoj politici“ uz podršku projekta Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva EU, TACSO 3. Događaj je obilježio 25 godina rada BCBP-a i pružio priliku za konsolidaciju dugogodišnjih partnerstava između BCBP-a i drugih istraživačkih centara Zapadnog Balkana specijalizovanih za bezbjednosnu politiku u okviru Balkanske bezbjednosne platforme.

 

Konferencija je okupila članove civilnog društva iz regiona, kao i stručnjake iz EU i svijeta za vanjsku i sigurnosnu politiku. Učestvovalo je 76 učesnika lično i 17 putem Zoom-a.

 

Nakon javnog događaja, članovi Balkanske bezbjednosne platforme nastavili su sa sesijama posvećenim izradi zajedničkog plana zagovaračkih aktivnosti za angažovanje publike EU za vanjska i bezbjednosna pitanja vezana za Zapadni Balkan i za zajednički strateški plan Balkanske bezbjednosne platforme za dalju saradnju po pitanjima regionalne bezbjednosti. . Formiran je Međunarodni savjetodavni komitet koji se sastoji od 16 međunarodno priznatih istraživača, profesora, predstavnika Think Tank zajednice, bivših zvaničnika i stručnjaka za međunarodne odnose, odbranu, bezbjednost i vladavinu prava.

President von der Leyen in Skopje, North Macedonia

President of the European Commission Ursula von der Leyen visited Skopje, the capital of North Macedonia on Thursday 14 July. During her visit, President von der Leyen first met Stevo Pendarovski, President of North Macedonia. Following that meeting, the President then met with the Prime Minister Dimitar Kovačevski.

 

As a central event of her visit, President von der Leyen also addressed the Parliament of North Macedonia in a solemn session attended by the President, the Prime Minister, parliamentarians and State dignitaries.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore

Crna Gora i EU sastali su se – na ministarskoj razini– na 11. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak se održao u Podgorici u Crnoj Gori.

 

Po prvi put je sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana i time je naglašena jasna posvećenost Evropske unije evropskim integracijama cijelog regiona i procesu pristupanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o pristupnoj strategiji – posebno u pogledu Izvještaja Komisije za Crnu Goru 2021. Oni su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima, pri čemu su 33 pregovaračka poglavlja otvorena, a tri privremeno zatvorena.

 

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje je takođe sagledalo bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenilo svoje stavove sa drugim stranama o nedavnim dešavanjima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Strana EU snažno je pohvalila potpunu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući EU restriktivne mjere koje je Vlada Crne Gore uvela prema Rusiji nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila te mjere kao snažan signal strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pristupanja EU. Učesnici su takođe pozdravili napore koji su već poduzeti da se implementiraju sankcije, i bili su ohrabreni da nastave s neophodnim koracima za punu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Josep Borrell.

Podrška slobodi i pluralizmu medija na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i djeluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Njemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 
Posebni cilj programa je da se povećaju kapaciteti profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da bi se bolje prilagodili promijenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse sektora nezavisnih medija, program će omogućiti kombinaciju značajnih kapitalnih ulaganja, tehničke podrške po mjeri i niza aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unapređenje poslovanja i razvoj visokokvalitetnog novinarstva. Program će doprinijeti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu izgradnjom kapaciteta u medijima i stimulisanjem povoljnog okruženja za pluralističke medije.
U okviru ovog programa biće dodijeljeno dvadeset grantova do 150.000 eura. Očekuje se da će projekti trajati do tri godine.

Uručeni ključevi 20 stanova korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove sedmice 20 izbjegličkih porodica u Vlasenici u Bosni i Hercegovini proslavilo je uručenje ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored samih korisnika, događaju su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.
 
Čestitajući novim stanarima, Stefano Ellero, šef Odjeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini napomenuo je da je Evropska unija najveći donator RHP-a, te da bez podrške EU ne bi bila moguća izgradnja zgrade u Vlasenici. Ove riječi ponovio je i premijer Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, pritom odavši priznanje i za doprinos opštine Vlasenica koja je obezbijedila lokaciju za izgradnju stanova i potrebnu infrastrukturu.  
Stanari su brzo podijelili svoje oduševljenje. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja, BiH, opisali su svoj stan kao “predivan”, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je dobio dom za svoju petočlanu porodicu. Gospodin Belmiš se u ime korisnika RHP-a zahvalio svim donatorima koji su obezbijedili finansijska sredstva za izgradnju objekta. Njegova supruga je jednostavno rekla da se nikada u životu nije osjećala sretnijom.