Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Mladi evropski ambasadori obeležavaju 8. mart uličnim akcijama

Povodom Međunarodnog dana žena, Mladi evropski ambasadori širom Zapadnog Balkana odlučili su da se pridruže kampanji #IWD2023 i #EmbraceEquity. YEA su organizovali flash mob-ove i razgovarali sa građanima na ulici o položaju, pravima i statusu žena u njihovim društvima širom regiona.

 

Evo šta su otkrili:

 

– Zaposlenost žena u šest zemalja Zapadnog Balkana je samo 45%, u poređenju sa 65% muškaraca.

– BDP entiteta Zapadnog Balkana mogao bi da bude 20% viši kada bi žene učestvovale na tržištu rada u istoj meri kao muškarci.

– Poslanice u parlamentima Zapadnog Balkana u proseku čine 33%, a u vladama zauzimaju 27% ministarskih mesta.

– Samo 12,4% žena sa fakultetskom diplomom se opredeljuje za STEM discipline, za razliku od 49,8% muškaraca.

– Samo 48% žena na Zapadnom Balkanu koristi internet, u poređenju sa 58% muškaraca.

 

Tema kampanje IWD 2023 #EmbraceEquity ima za cilj da pokrene razgovore o tome zašto jednake mogućnosti nisu dovoljne. Startne pozicije ljudi se razlikuju, tako da prava inkluzija i osećaj pripadnosti zahtevaju pravičnu akciju.

STALO NAM JE – BOLJI SMO ZAJEDNO!

„Stalo nam je do Evrope, stalo nam je do Srbije i njenih građana – bolje nam je zajedno“, glavna je poruka kampanje u kojoj učestvuju ambasador Evropske unije u Srbiji i ambasadori zemalja članica.

 

Ambasador Žiofre i njegove kolege su na promociji kampanje ugostili predstavnike medija u rezidenciji Evropske unije u Beogradu. Događaju je prisustvovala i ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, u duhu partnerstva Srbije i EU, kao i dokaz da Srbija nastavlja svoj put evropske integracije.

 

Ambasador Žiofre objasnio je motive za pokretanje ove kampanje.

 

„Zašto smo pokrenuli ovu kampanju? Često nas vidite u medijima kako raspravljamo o političkim pitanjima – kao što je dijalog Beograda i Prištine ili usklađivanje sa spoljnom politikom. To su važne teme, ali ponekad ne objašnjavamo zašto ulažemo toliko energije i resursa. Odgovor je u sloganu kampanje – Stalo nam je do Srbije i njenih građana – Bolji smo zajedno“, kaže ambasador Žiofre.

 

Ambasadori su naveli da ovom kampanjom žele da naglase da im je stalo do građana Srbije i do istih stvari kao i njima – uspešne poljoprivrede, osnaživanja preduzeća, životne sredine, obezbeđivanja boljeg kvaliteta vazduha, putne infrastrukture i povezanosti, energetske efikasnosti i podrške u prevazilaženju energetske krize, kulturnog nasleđa, vladavine prava, obrazovanja i mnogih drugih tema.

Direktna finansijska pomoć EU Kosovu premašila 1,3 milijarde evra

Šesnaesti uzastopni godišnji Sporazum o finansiranju između Evropske unije i Kosova u okviru Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć (IPA) predstavljen je potpredsedniku vlade Besniku Bislimiju 24. marta u Prištini od strane ambasadora EU na Kosovu Tomaša Sunjoga. Sporazum u vrednosti od 62 miliona evra predstavlja komponentu IPA III za period 2021–2027. godine i podiže ukupan iznos direktne finansijske pomoći EU na više od 1,3 milijarde evra i potvrđuje činjenicu da su EU i njene države članice glavni donatori sredstava Kosovu.

 

Ovo je drugi sporazum o finansijskoj pomoći između EU i Kosova ove godine; samo prošlog meseca, EU je obezbedila Kosovu 75 miliona evra u okviru svog paketa energetske podrške za Zapadni Balkan kako bi pomogla građanima i preduzećima da se nose sa povećanim cenama energije, stimulišu uštedu energije i poboljšaju energetsku efikasnost.

 

Sporazum o finansiranju koji je danas potpisao potpredsednik vlade Bislimi pomoći će Kosovu da unapredi društveno-ekonomsku integraciju nevećinskih zajednica i povratnika, razvije infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, uključujući kanalizacioni sistem u Prištini, da unapredi energetsku efikasnost u javnom sektoru i uskladi kosovske zakone sa pravnim tekovinama EU i pruži podršku pravnim stručnjacima.

 

EU je počela da obezbeđuje sredstva iz IPA za Kosovo još 2007. godine. Programi IPA I i IPA II obuhvatali su period 2007-2020, uključujući 14 godišnjih sporazuma o finansiranju u vrednosti od 1,2 milijarde evra. Finansiranje IPA III koje pokriva period 2021-2027. godine i pripadajuće godišnje Sporazume o finansiranju, počelo je da se sprovodi prošle godine, sa Sporazumom za 2021. godinu u vrednosti od 64 miliona evra i za 2022. godinu, koji je danas dostavljen, u vrednosti od 62 miliona evra.

EU i Albanija dovršile sporazume IPA22 i IPA23 o pružanju pomoći EU Albaniji u iznosu od 162,6 miliona evra

Savet ministara Vlade Albanije odobrio je 24. marta sporazume o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjim akcionim planovima (AAP) za 2022. i 2023. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

 

Program za 2022. godinu (IPA22) obuhvata doprinos EU od 82,6 miliona evra i obuhvata aktivnosti u oblastima zaštite životne sredine, razvoja perspektiva za mlade, jačanja demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, nastavka borbe protiv organizovanog kriminala, jačanja pravosuđa, kao i podršku reformama za ispunjavanje standarda i normi EU. Program za 2023. godinu (IPA23) obezbediće dodatnih 80 miliona evra za podršku Albancima koji su pretrpeli društveno-ekonomske posledice energetske krize. Sredstva iz oba programa su bespovratna sredstva koja Albanija ne treba da otplati.

 

Program IPA23 će podržati Albance koji trpe društveno-ekonomske posledice energetske krize finansiranjem odgovora Vlade Albanije na energetsku krizu, koji predviđa:

 

– Subvencije za račune za energiju za preko milion albanskih domaćinstava;

 

– Podrška za 168.000 malih i srednjih preduzeća u Albaniji kako bi se kompenzovale visoke cene energije.

 

Ova podrška je deo paketa energetske podrške EU za Zapadni Balkan od milijardu evra koji je najavljen na Samitu o Zapadnom Balkanu u Tirani 2022. godine.

EU4Municipalities: Jačanje lokalne uprave za bolje pružanje usluga u Albaniji

Program dodeljivanja grantova za modernizaciju lokalne javne infrastrukture i izgradnju kapaciteta radi poboljšanja lokalne uprave.

Albanija je zemlja sa populacijom od oko 2,8 miliona ljudi i suočava se sa brojnim izazovima u vezi sa upravom i pružanjem usluga. Uprkos značajnom napretku ostvarenom tokom proteklih decenija, javne institucije Albanije i dalje se suočavaju sa izazovima u vezi sa odgovornošću, transparentnošću i efikasnošću. Proces decentralizacije koji je započet u zemlji 2014. godine imao je za cilj da se suoči sa nekim od ovih izazova prenosom veće moći i odgovornosti sa centralne vlade na lokalne vlasti. Međutim, proces decentralizacije suočio se sa raznim preprekama, uključujući nedostatak resursa i kapaciteta na lokalnom nivou.

Da bi podržala Albaniju u prevazilaženju ovih izazova, između ostalih, pokrenut je projekat EU4Municipalities 2021. godine. Cilj projekta je podrška razvojnom potencijalu opština i poboljšanje socioekonomskih i ekoloških uslova lokalnih zajednica u Albaniji. Projekat ima za cilj da reši glavne probleme koji utiču na kvalitet života i ekonomske izglede zajednice poboljšanjem lokalnih javnih usluga i usklađivanjem sa evropskim standardima. Projekat sprovodi konzorcijum partnera kojim predsedava NALAS, mreža udruženja lokalnih vlasti Jugoistočne Evrope, a uključuje nevladine organizacije Co-Plan Institut za razvoj staništa, Eco Partners za održivi razvoj i članove NALAS-a u Albaniji – Udruženje za lokalnu autonomiju i bivše Udruženje albanskih opština.

„Potreba za projektom prepoznata je kroz direktne razmene između ambasadora EU i predstavnika Delegacije EU sa lokalnim vlastima i lokalnim zajednicama u prethodnim godinama, što ukazuje na pristup odozdo prema gore.“

Elton Stafa, vođa tima za projekt EU4Municipalities u okviru NALAS-a, ističe značajan doprinos projekta lokalnoj upravi. „Potreba za projektom prepoznata je kroz sastanke između predstavnika Delegacije EU i lokalnih vlasti u prethodnim godinama, što ukazuje na pristup odozdo prema gore“, kaže Elton.

Glavni način podrške lokalnim vlastima u okviru projekta je program dodeljivanja grantova koji ima za cilj unapređenje lokalne javne infrastrukture, poboljšanje kvaliteta javnih usluga, sprovođenje strategijskih planova opština i izgradnju kapaciteta lokalne samouprave za upravljanje sredstvima EU. U prvom pozivu za podnošenje predloga projekata, lansiranom 2021. godine, projekat je pružio podršku šest opština putem grantova do 200.000 evra. Drugi poziv, pokrenut 2022. godine, pružio je podršku dodatnim 13 opština putem grantova do 50.000 evra. Projekti koji su dobili grantove obuhvatili su različita područja, uključujući lokalni ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine, unapređenje lokalne javne infrastrukture i usluga, osnaživanje mladih i zajednica, i još mnogo toga. Do danas, projekat je potpisao 19 ugovora o grantovima u ukupnom iznosu od 1,7 miliona evra iz EU fondova.

„Municipaliteti su pokazali veliko interesovanje za projekat, a završeni projekti koji su dobili grantove su pokazali veoma konkretni rezultati. Sve u svemu, EU4Municipalities postao je važan element ukupnog razvoja opština u Albaniji.“

O projektu

EU za opštine (EU4M) je projekat koji finansira Evropska unija. Cilj mu je unapređenje razvojnog potencijala opština i poboljšanje socioekonomskih i ekoloških uslova lokalnih zajednica u Albaniji. Projekat „EU za opštine“ će podržati razvoj lokalne infrastrukture pružajući bolje javne usluge i održivi lokalni ekonomski razvoj. Projekat će imati direktan uticaj na poboljšanje kvaliteta života i perspektiva građana Albanije u njihovim zajednicama, istovremeno pomažući lokalnim vlastima da ojačaju svoje kapacitete za upravljanje sredstvima EU.

Kao deo podrške jačanju kapaciteta opština, projekat je do sada pružio 15 obuka o pripremi projektnih prijedloga i upravljanju grantovima za 200 predstavnika opština. Entela Pinguli, zamenica vođe tima EU4Municipalities, smatra da je ovaj projekat veoma uspešan. „Opštine pokazuju veliko interesovanje za EU4M grant šemu i pristup projekta, jer donose konkretne rezultate. Sve u svemu, EU4Municipalities postao je važan element ukupnog razvoja opština u Albaniji“, kaže Stafa.

Kao deo nastojanja da unaprede kapacitete opština, projekat je sproveo 12 trening sesija o pripremi projektnih prijedloga i upravljanju grantovima, koristeći se koristilo 490 predstavnika opština. Komponenta izgradnje kapaciteta je integralni deo EU4Municipalities grant šeme. Entela Pinguli, zamenica vođe tima EU4Municipalities, smatra da je ova inicijativa veoma efikasna. „Opštine su pokazale veliko interesovanje za projekat, a očekuje se da će implementirani projekti koji su dobili grantove doneti veoma konkretni rezultati, unapređujući usluge opština i dotičući živote ljudi.“

U budućnosti se očekuje da će projekat EU4 Municipalities nastaviti da igra važnu ulogu u jačanju lokalne uprave radi pružanja boljih usluga u Albaniji.

Radionice medijske i informacione pismenosti Mladih evropskih ambasadora počinju na Zapadnom Balkanu!

Dana 7. marta, Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana započeli su sa održavanjem Radionica medijske i informacione pismenosti. Ove vršnjačke događaje sprovodiće YEA koji su učestvovali u obuci na temu medijske i informacione pismenosti.

 

Prva radionica održana je u Evropskoj kući u Tirani, albanskoj prestonici. Radionicu su vodila dva YEA iz Albanije –Erisa Zemzadja i Benard Babaj. Učesnici su na radionici mogli da saznaju više o medijskoj i informacionoj pismenosti kroz praktične i teorijske vežbe. Ova radionica je označila početak procesa održavanja radionica širom Zapadnog Balkana. Za više informacija i datuma, obavezno pratite www.webalkans.eu!

BIRN započeo Projekat jačanja kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj II

U naredne tri godine, BIRN Hub će nastaviti da pruža sistemsku podršku za poboljšanje kvaliteta i profesionalnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj kroz projekat „Jačanje kvaliteta novinarstva II“ koji finansira Evropska unija.
 

Mladim novinarima, kao i onima koji se nalaze na sredini karijere, biće obezbeđene raznovrsne obuke, posle čega će uslediti urednička podrška. Istovremeno, u projektne aktivnosti će biti uključeni mejnstrim mediji i medijski javni servisi, posebno orijentisani ka proizvodnji sadržaja putem prekogranične saradnje. Putem već priznate šeme EU nagrada i nove regionalne nagrade, projekat će promovisati visoke standarde u istraživačkom novinarstvu. Akademske ustanove će biti uključene kroz različite aktivnosti, među kojima će biti i master program za istraživačko novinarstvo.

 

BIRN Hub i sedam partnerskih organizacija sastajali su se tokom tri dana i planirali projektne akcije koje imaju za cilj da podrže 600 mladih novinara i novinara na sredini karijere da proizvode kvalitetne vesti i sprovode istraživačko izveštavanje, obezbede novinarsku obuku, sredstva za proizvodnju sadržaja i nagrade za zasluge u istraživačkom izveštavanju.

Sarajevo je domaćin panel diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom prve godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Služba Evropske unije za spoljno delovanje (EEAS) i Kancelarija EU u Bosni i Hercegovini organizovali su 24. februara 2023. godine u Sarajevu panel diskusiju „Evolucija propagandnih narativa o Ukrajini“. Diskusija je okupila paneliste sa Zapadnog Balkana, iz Ukrajine i sa Bliskog istoka.

 

Ambasador Johan Satler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH izjavio je: „Ovaj rat se ne odvija samo na bojnom polju. On se odvija i u mnogim drugim oblastima, uključujući i informativni prostor. Mehanizmi za manipulaciju informacijama koje je Rusija stvorila, uključujući i godine koje su prethodile ratu, postali su moćno ratno sredstvo koje se koristi na globalnom nivou. Integritet, profesionalno novinarstvo i snažno civilno društvo ključni su u ratnim vremenima, kada se odvija manipulacija informacijama i širenje dezinformacija.“

 

Panel diskusija je deo šire aktivnosti EU pod nazivom „Povezivanje medijskih zajednica u doba dezinformacija“, koja se održava 24. i 25. februara u Sarajevu. Okuplja novinare, fektčekere, medijske profesionalce i akademike sa Zapadnog Balkana, iz zemalja Istočnog partnerstva, sa Bliskog istoka, iz Severne Afrike i šire. Cilj aktivnosti je povećanje prekograničnih sinergija, kao i mapiranje potreba medijskih zajednica i podrška njihovom radu.

EU menja živote Albanaca nabolje

Savet ministara je 22. februara 2023. godine u načelu odobrio potpisivanje Sporazuma o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjem akcionom planu (AAP) za 2022. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III. Doprinos EU od 82,6 miliona evra podržaće šest aktivnosti u oblasti životne sredine, mladih, demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, borbe protiv organizovanog kriminala i pravosuđa.

 

Sporazum o finansiranju sada će potpisati Evropska komisija, a zatim će biti dostavljen albanskim vlastima na potpisivanje i dalje odobravanje u Savetu ministara. Instrument pretpristupne pomoći IPA podržava zemlje kandidate za EU u usvajanju i sprovođenju ključnih političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi u cilju usklađivanja sa vrednostima EU i progresivnog usklađivanja sa pravilima, standardima i politikama EU.

Globalne investicije EIB-a dostigle su 824 miliona evra na Zapadnom Balkanu u 2022. godini, uz dodatnih 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava

Evropska banka je u 2022. godini kroz svoj ogranak posvećen aktivnostima van Evropske unije — EIB Global — uložila 824 miliona evra širom Zapadnog Balkana kako bi ubrzala održivu povezanost, čistu životnu sredinu, zelenu tranziciju, digitalizaciju i rast privatnog sektora. Ovi projekti doprinose sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU za region i inicijative EU Global Gateway. Povrh toga, Banka je pokrenula 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava za pokretanje projekata održivog, urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Najveći deo ovih sredstava, 75 odsto, dodeljen je projektima vezanim za železnicu i plovne puteve da bi se obezbedio održiviji, bezbedniji i efikasniji prevoz kroz, dok je ostatak sredstava uložen u mala preduzeća, zaštitu životne sredine i digitalizaciju.

 

Kao jedan od glavnih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global razvija i sprovodi investicije u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institucijama i privredama Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u duhu Tima Evropa optimizuje upotrebu finansijskih sredstava raspoloživih za preko potrebne investicije. Banka EU takođe je osmislila inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinaciju zajmova, garancija, saveta i grantova, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), kako bi podržala opštine, proizvođače električne energije, korporacije, mala preduzeća i komercijalne banke sa ulaganjima u energetski, konektivni i digitalni sektor.