Plima prosperiteta | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

Plima prosperiteta

Čišćenje potopljenih brodova iz Drugog svjetskog rata čini plovidbu Dunavom bezbijednijom i podstiče srbijansku ekonomiju.

SCROLL DOWN

Dunav je druga po dužini evropska rijeka i protiče kroz deset zemalja. Cijeli njen tok u Srbiji (588 km) je plovan, ali je plovni put Dunava u Đerdapskoj klisuri znatno uži, zbog brojnih plovila koja su tu potopljena pred kraj Drugog svjetskog rata.

Na tom dijelu Dunava, uzvodno od luke Prahovo, plovni put je širok samo 180 metara, a 23 potopljena plovila sužavaju plovni put na samo 100 metara. Stoga,projekat uklanjanja ovih potonulih plovila, koji podržava Evropska investiciona banka, je od velikog značaja, jer prepreke ispod vode ometaju plovidbu, posebno kada je vodostaj nizak. Prvi dio projekta usmjeren je na pronalaženje pravog načina za deminiranje i uklanjanje opasnih tvari iz plovila, kao i na pronalaženje njihove tačne lokacije.

„Investicija će unaprijediti riječni saobraćaj u Srbiji, jer zemlja gubi i do 5 miliona evra godišnje zbog nebezbijedne plovidbe na ovom dijelu Dunava.”

Zorana Mihajlović

Brža i sigurnija plovidba Dunavom

Neki dijelovi brodova, koji više od sedam decenija leže na dnu Dunava, biće izloženi, a ostali će biti vraćeni Nemačkoj. Ovo čišćenje korita učiniće plovidbu ovim dijelom rijeke daleko sigurnijom i bržom, kao i poboljšanje životne sredine. Investicija će unaprijediti riječni saobraćaj u Srbiji jer zemlja gubi i do pet miliona evra godišnje zbog nebezbijedne plovidbe na ovom delu Dunava, izjavila je bivša ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Projekat uklanjanja plovila finansiraće se kreditom Evropske investicione banke (EIB) po izuzetno povoljnim uslovima, u saradnji sa Vladom Srbije.

„Želimo učiniti plovidbu Dunavom ponovo bezbijednom: uklanjanjem prepreka i rušenjem vidljivih i nevidljivih barijera, u ovom slučaju ispod površine vode“, kaže Sem Fabrici, ambasador EU u Srbiji.

EU integracije su prije svega proces mira i jedinstva. Od svog osnivanja, EU je bila fokusirana na prevazilaženje poteškoća iz prošlosti i otvaranje puta za dalju integraciju. „Naše opredjeljenje je da Srbija i cijeli region Zapadnog Balkana budu dio ove velike avanture“, kaže Fabrici.

“Svi u ovoj zemlji su emotivno vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti.”

Dubravka Negre

Rijeka predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs za energiju, hranu i vodu za piće, koji proizvodi 22% nacionalnog snabdijevanja energijom. U isto vrijeme, proteže se duž ključne navigacijske rute, nudeći isplative mogućnosti tranzita unutar regionalnih tržišta i tržišta EU.

Dubravka Negre, šefica EIB-a za Zapadni Balkan, kaže da je ovaj projekat važan za ekonomski razvoj Srbije, ali i od velikog istorijskog značaja. „Svi u ovoj zemlji su emotivno vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti“, kaže ona.

Negre dodaje da, doprinoseći širenju međunarodnih ekonomskih veza, rijeka ponovo povezuje narode Balkana, koji dijele istu prošlost. Danas, nakon mnogo decenija, ti narodi se mogu sresti na istom putu ka novom, zajedničkom tržištu sa evropskim vrijednostima i perspektivama za bolje sutra.

O EIB-u

Evropska investiciona banka je kreditna jedinica Evropske unije. EIB je najveća multilateralna finansijska institucija na svijetu i jedan od najvećih pružatelja klimatskih finansijskih sredstava, koja ulaže u održivu budućnost za sve. Evropska investiciona banka u Srbiji je aktivna od 1977. godine, uloživši više od 6 milijardi evra u različite projekte. Najveći dio sredstava — skoro 40% (2,1 milijardi eura) — uloženo je u transportne projekte, sa 165 miliona eura uloženih u energetski sektor.

 

Photo credits: European Investment Bank

 

This is an adaptation of an article published by the European Investment Bank. Read the original article

 

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.