Plima prosperiteta | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

Plima prosperiteta

Uklanjanje potopljenih brodova iz Drugog svjetskog rata čini plovidbu Dunavom bezbjednijom i predstavlja podsticaj za srpsku privredu.

SCROLL DOWN

Dunav je po dužini druga evropska rijeka i protiče kroz deset država. Cio njegov tok u Srbiji (588 km) je plovan, ali je dunavski vodostaj znatno uži kod Đerdapske klisure, zbog velike količine plovila koja su tamo potopljena krajem Drugog svjetskog rata.

U dijelu Dunava uzvodno od Prahova, rijeka je široka svega 180 metara, a 23 potonula plovila sužavaju vodeni put na samo 100 metara. Projekat Evropske investicione banke za uklanjanje ovih potonulih plovila je upravo zbog toga od velikog značaja, jer prepreke pod vodom ometaju plovidbu, naročito kada je nivo vode nizak. Prvi dio projekta usmjeren je na pronalaženje pravog načina za razminiranje i uklanjanje opasnih supstanci iz plovila, kao i na pronalaženje njihovih tačnih lokacija.

„Investicija će unaprijediti rječni saobraćaj u Srbiji zato što zemlja gubi i do pet miliona eura godišnje zbog nebezbjedne plovidbe u ovom dijelu Dunava.“

Zorana Mihajlović

Brža i bezbjednija plovidba Dunavom

Neki djelovi brodova koji duže od sedam decenija leže na dnu Dunava biće izloženi, a ostali će biti vraćeni u Njemačku. Ovo čišćenje rječnog korita učiniće plovidbu u ovom dijelu rijeke daleko bezbjednijom i bržom, a takođe će unaprijediti i životnu sredinu. Investicija će unaprijediti rječni saobraćaj u Srbiji, jer zemlja gubi i do pet miliona eura godišnje zbog nebezbjedne plovidbe u ovom dijelu Dunava, kako tvrdi bivša ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Projekat uklanjanja plovila biće finansiran kreditom Evropske investicione banke (EIB) po izuzetno povoljnim uslovima, u saradnji sa Vladom Srbije.„Učiniti plovidbu Dunavom ponovo bezbjednom je način na koji volimo da funkcionišemo: uklanjanje prepreka i rušenje vidljivih i nevidljivih barijera, u ovom slučaju ispod površine vode“, kaže Sem Fabrici, ambasador EU u Srbiji.

Integracija u EU je pre svega proces mira i jedinstva. Od svog osnivanja EU je usredsrijeđena na prevazilaženje poteškoća iz prošlosti i oslobađanje puta daljoj integraciji. „Mi smo posvećeni cilju da Srbija i čitav region Zapadnog Balkana postanu dio ove velike avanture“, kaže Fabrici.

„Svi stanovnici ove zemlje emotivno su vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti.“

Dubravka Negre

Rijeka predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs za energiju, hranu i pijaću vodu, odgovorna je za 22 odsto nacionalnog snabdijevanja energijom. Istovremeno se proteže duž ključne plovidbene rute, nudeći mogućnosti za efikasan prevoz unutar regionalnih i tržišta EU.

Dubravka Negre, šefica EIB na Zapadnom Balkanu, kaže da je ovaj projekat važan za ekonomski razvoj Srbije ali i od velikog istorijskog značaja. „Svi stanovnici ove zemlje emotivno su vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti.“

Negre dodaje da doprinosom proširenju međunarodnih ekonomskih veza rijeka ponovo povezuje narode Balkana, koji dijele istu prošlost. Danas, posle mnogo decenija, mogu da se sastanu na istom putu ka novom, zajedničkom tržištu sa evropskim vrijednostima i izgledima za bolje sjutra.

O EIB-u

Evropska investiciona banka je kreditna ustanova Evropske unije. EIB je najveća multilateralna finansijska institucija na svijetu i jedan od najvećih pružalaca klimatskih finansijskih sredstava, koja ulaže u održivu budućnost za sve. Evropska investiciona banka aktivna je u Srbiji od 1977. Najveći dio sredstava – gotovo 40 odsto (2,1 milijarda eura) – uložen je u transportne projekte, a u energetski sektor uloženo je 165 miliona eura.

 

Photo credits: European Investment Bank

 

This is an adaptation of an article published by the European Investment Bank. Read the original article

 

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.