Spašavanje Kina Lumbardhi | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

Spašavanje Kina Lumbardhi

Priča o izdržljivosti i oživljavanju

SCROLL DOWN

Kino Lumbardhi osnovano je 1952. godine u Prizrenu, na Kosovu, u doba Socijalističke Jugoslavije. Bilo je dio modernog kulturnog graditeljstva u novoformiranoj državi, s ciljem obrazovanja masa novom ideologijom putem filmskog medija. Prvobitno kino je puštalo projekcije unutar zatvorenog prostora, a 1959. godine pokrenuto je i otvoreno kino za javne projekcije. Međutim, od samog početka rada kino se suočavalo s konstantnim prijetnjama rušenja i kada je bilo staro već 20 godina 1972. godine, vlasti su donijele odluku da ga sruše. Potom, tokom 1980-ih godina, održan je čak arhitektonski konkurs za redizajniranje čitavog susjedstva, uključujući kino, kao značajni kulturni kompleks. Uprkos tim stremljenjima, svi pokušaji rušenja ili preuređenja nisu uspjeli iz različitih razloga. Nakon toga, godine 2007, općinske vlasti ponovno su odlučile srušiti kino, i predstavljale su mu ozbiljniju prijetnju s mehanizmima za rušenje koji su bili spremni za akciju. Srećom, inicijativa građanskog otpora uspjela je zaustaviti rušenje u posljednji čas, spašavajući kino od uništenja.

“Otvaranje ceremonije DokuFesta protumačeno je kao čin protesta koji je kasnije dobio podršku 58 civilnih društava iz cijelog Kosova, javnosti i mnogih institucionalnih dionika. To je bio izvanredan uspjeh i označio je prvi korak prema spašavanju Kina Lumbardhi.”

Ares Shporta, Fondacija Lumbardhi

“Inicijativa za zaštitu kina Lumbardhi,” koju predvode DokuFest i EC Ma Ndryshe, prvo je uspješno prikupila preko 8.000 potpisa i organizovala proteste kako bi izvršila pritisak na vlasti i time uspješno spriječila očekivano rušenje. Međutim, nije poduzeta nikakva daljnja akcija kako bi se aktiviralo kino, koje je zatvoreno nakon rata. Iako je kino neformalno ponovno otvoreno kao SHKA – Shoqeria Kulturo Artistike na privatnu inicijativu u kratkom periodu od 2012. do 2014. godine, s barom i prostorom za događaje koji su se odvijali na tom mjestu, većinu vremena tokom tih sedam godina nije bilo institucionalnih napora ka ponovnom aktiviranju i obnovljanju kina za javnu upotrebu, objašnjava Ares Shporta, direktor Fondacije Lumbardhi. Godine 2014. pokušan je još jedan i posljednji pokušaj rušenja kina, putem privatizacije od strane AKP-a i planova općine za “proširenje puta”, ponovno otvarajući rasprave o izgradnji parkirališta ili tržnog centra, kao što se dogodilo u mnogim gradovima u regiji.

Ares se sjeća da je odluka o rušenju kina objavljena tri sedmice prije međunarodno priznatog filmskog festivala DokuFest, koji se svake godine održava u Prizrenu i koristi kino kao svoju glavnu lokaciju od 2002. godine”, on dodaje.

Neuspjeh prethodnog pokušaja rušenja poslužio je kao dragocjena lekcija, potičući aktiviste u Prizrenu da preduzmu odlučne akcije i osnuju Fondaciju Lumbardhi kao nezavisnu nevladinu organizaciju. Njihova misija bila je povratiti kino kao kulturno naslijeđe koje je dostupno svima i proaktivno zagovarati provođenje 7 ciljeva inicijative. Pod inicijativom fondacije, osim hitnih intervencija na krovu i manjih intervencija koje su kino učinile upotrebljivijim, u periodu od 2019. do 2020. godine obnovljeno je i otvoreno kino, Kino Bahçe, u saradnji s CHwB Kosova i dizajnom Khora Office putem projekta kojim je upravljao UNDP i kog je finansirala Evropska unija. Nakon toga, detaljni dizajn za sveobuhvatan plan obnavljanja kompleksa kina i pješačke staze implementiran je u jesen 2022. godine.

Paralelno s tim, Fondacija Lumbardhi olakšala je saradnički proces koji uključuje više dionika kako bi se razvio upravljački plan za kino Lumbardhi. Plan je imao za cilj sačuvati kulturnu baštinu kina, potaknuti održivi socijalno-ekonomski razvoj, oživjeti ga kao javni kulturni centar i integrisati ga u kulturni milje Prizrena. Kako bi postigli te ciljeve, fondacija je okupila umjetnike, društvene naučnike i istraživače koji su se upustili u razne projekte, generisali novo znanje i povezali se sa širom publikom.

U potrazi za održivim ekonomskim modelom, kino Lumbardhi uspješno je kombinovalo samostalno ostvarene prihode iz kafića, prihode od najma i prodaje ulaznica s vanjskim izvorima finansiranja. Kao rezultat toga, fondacija sada zapošljava više od 12 zaposlenih i sarađuje s otprilike 10 vanjskih saradnika, čime daje pozitivan doprinos lokalnoj ekonomiji.

“Naš slučaj pokazuje da rušenje i izgradnja iz temelja nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem obnove i jačanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom.”

Ares Shporta, Fondacija Lumbardhi

Tokom najnovijeg pokušaja rušenja kina 2014. godine, Evropska unija snažno je podržala građansku inicijativu za njegovu zaštitu. Naknadno, 2018. godine, Evropska unija takođe je obećala značajnu podršku, pruživši 1,5 milijuna eura za buduću obnovu kina. Projekt obnove uključuje instalaciju novih sistema grijanja, ventilacije i hlađenja, prilagođenje pozadinskih i radnih prostora, očuvanje značajnih područja poput balkona i projekcijske dvorane te održavanje drugih elemenata koji doprinose jedinstvenom identitetu kina. Osim toga, projekat će omogućiti prostor za kafić i vanjske prepravke u skladu s urbanim planiranjem.

“Podrška Evropske unije ključna je, budući da kino trenutno radi punim kapacitetom samo pet mjeseci godišnje. Završetkom obnove biće moguće koristiti kino tokom zimskih i jesenskih sezona za prikazivanje filmova, za koncerte, predstave i slične aktivnosti”, objašnjava Ares. Takođe ističe da će projekat, finansiran od strane EU-a, poboljšati rentabilnost zgrade, te kao rezultat povećati prihode. Osim toga, s estetskog stajališta, zgrada će postati privlačnija za širu javnost. “Naša akcija pokazuje da rušenje i počinjanje iznova nisu jedine opcije. Ponovna upotreba zgrade putem oživljavanja i očuvanja njenih istorijskih, društvenih i umjetničkih vrijednosti može je ponovno učiniti funkcionalnom”, dodaje Ares.

O programu

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) sredstvo je kojim EU od 2007. godine podržava reforme u regiji proširenja finansijskom i tehničkom pomoći. IPA fondovi jačaju kapacitete korisnika tokom procesa pristupanja, dajući za rezultat progresivne pozitivne promjene u regiji.

Za period od 2007. do 2013. godine, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) imao je proračun od 11,5 milijardi eura. Njegovom sljedbeniku, IPA II, dodijeljen je proračun od 12,8 milijardi eura za period 2014. – 2020. godine. Za višegodišnji finansijski okvir perioda 2021. – 2027., proračunski okvir IPA III iznosi 14,162 milijarde eura.

Photo credits: Lumbardhi Foundation, Majlinda Hoxha, Elmedina Arapi

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.