U julu 2020. godine, crnogorski parlament je tijesnom većinom usvojio zakon o legalizaciji civilnih partnerstava za istospolne parove, čime je Crna Gora postala prva balkanska država koja nije u EU da je usvojila taj zakon. Godinu dana kasnije, prvi brak istopolnih partnera zabilježen je u primorskom gradu Budva. Zvaničnici su proslavili ovaj prekretnički događaj i obećali prilagoditi pravni okvir prema tome. Međutim, važno je napomenuti da homoseksualnost i dalje ostaje osjetljiva tema u Crnoj Gori, društveno konzervativnoj zemlji, kao i u drugim balkanskim državama. Zahtjevi upućeni nadležnim institucijama i Ombudsmanu ukazuju da je u periodu od 2019. do 2022. godine prijavljeno više od 400 slučajeva diskriminacije i govora mržnje. (Jednak pristup pravdi za osobe LGBTIQ+ u Crnoj Gori – Mit ili dostižna stvarnost? Queer Crna Gora 2023).
Ove godine, jedanaesta crnogorska Povorka ponosa održana je pod sloganom “Samoodređenje”. Organizovala ju je NVO Queer Crna Gora s ciljem da prenese poruku da nasilje nad LGBTIQ zajednicom ne smije biti tolerisano u Crnoj Gori.
“Povorka ponosa je pokret; to je miran protest za ljudska prava i važna je ne samo u Crnoj Gori već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTIQ zajednice, već uopšteno ljudskim pravima.”
Enes Pucurica
Ovogodišnje slavlje Povorke ponosa bilo je usmjereno na temu samoodređenja, naglašavajući pravo svakog pojedinca da definiše vlastiti identitet. To je bio inkluzivan događaj namijenjen svima. Nedjelja ponosa sadržavala je različite aktivnosti, uključujući modnu reviju ljudskih prava, panel diskusije o temama poput Prava na samoodređenje i kvaliteta zdravstvene zaštite za osobe transgender identiteta, rasprave o manjinskom stresu i rezlikama te druge aktivnosti. Tu su takođe bile i zabavne mrežne aktivnosti poput kviza povodom Ponosa, predstava u izvedbi drag umjetnika, nastupi živih bendova, DJ žurke i, naravno, glavni događaj – Crnogorska Povorka ponosa.
Enes Pućurica, mladi ambasador Europske Unije, bio je u organizacijskom odboru. Izjavio je: “Povorka ponosa je pokret; to je miran protest za ljudska prava i bitna je ne samo u Crnoj Gori, već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTIQ zajednice, već uopšteno ljudskim pravima.”
Osvrćući se na istoriju Povorke ponosa u Crnoj Gori, prva Povorka ponosa 2014. godine suočila se s značajnim izazovima, s preko 500 protestanata, uglavnom navijača koji su učestvovali u nasilnim sukobima s malom grupom gej aktivista. Tada je povređeno dvadeset policajaca i 60 osoba zadržano u pritvoru. Prošle godine, javno molitveno okupljanje organizovano je ispred katedrale u znak protivljenja događaju Povorke ponosa. Međutim, ove godine organizatori su se suočili s relativno manjim izazovima, uglavnom zbog kišovitog vremena na dan Povorke ponosa. Enes je primijetio da, uprkos zabrinutosti zbog niskog odziva usljed kiše, stotine ljudi, uključujući i međunarodne goste, učestvovalo je na događaju i to je bio veliki uspjeh.
“Osim što je oblik protesta, Povorka ponosa je i proslava našeg identiteta. Služi kao podsjetnik da postojimo i da nismo nigdje otišli.”
Enes Pucurica
Prema Enesovim riječima, jedna primjetna razlika u odnosu na prethodne godine bilo je pristupanje kreiranju programa ovogodišnjeg događaja. Bio je više usmjeren na zajednicu, sa fokusom na prikupljanje mišljenja zajednice o tome što im je potrebno i što žele vidjeti. Enes je primijetio: “Takođe smo imali uspješnu modnu reviju ljudskih prava i drag događaj, uz panel diskusije i druge zanimljive aktivnosti.”
Enes dalje objašnjava da se ove ili sljedeće godine očekuje usvajanje zakona o rodnom identitetu u Crnoj Gori. To je jedan od glavnih razloga zašto je ovogodišnji slogan Povorke ponosa bio “samoodređenje”. Enes je dodao: “Osim što je oblik protesta, Povorka ponosa je i proslava našeg identiteta. Služi kao podsjetnik da postojimo i da nismo nigdje otišli.”
O projektu
Montenegro Pride je nacionalna LGBTIQ ponosna povorka (LGBTIQ pride march) u gradu Podgorici (Podgorica), glavnom gradu Crne Gore (Montenegro), koja je prvi put održana 2013. godine. Od tada je Povorka ponosa Crne Gore postala godišnji događaj. Samoidentifikovana je kao LGBTIQ ponosni skup. Povorku ponosa Crne Gore organizuje volonterski i grassroots organizacijski odbor koji se formira svake godine. Organizacioni odbor Povorke ponosa Crne Gore je nehijerarhijska grupa koju logistički podržava nevladina organizacija Queer Crna Gora (non-governmental organization Queer Montenegro). Povorka ponosa prima podršku i finansije od raznih donatora i sponzora, uključujući Evropsku Uniju.
Photo credits: Montenegro Pride
Ovogodišnje slavlje Povorke ponosa bilo je usmjereno na temu samoodređenja, naglašavajući pravo svakog pojedinca da definiše vlastiti identitet. To je bio inkluzivan događaj namijenjen svima. Nedjelja ponosa sadržavala je različite aktivnosti, uključujući modnu reviju ljudskih prava, panel diskusije o temama poput Prava na samoodređenje i kvaliteta zdravstvene zaštite za osobe transgender identiteta, rasprave o manjinskom stresu i rezlikama te druge aktivnosti. Tu su takođe bile i zabavne mrežne aktivnosti poput kviza povodom Ponosa, predstava u izvedbi drag umjetnika, nastupi živih bendova, DJ žurke i, naravno, glavni događaj – Crnogorska Povorka ponosa.
Enes Pućurica, mladi ambasador Europske Unije, bio je u organizacijskom odboru. Izjavio je: “Povorka ponosa je pokret; to je miran protest za ljudska prava i bitna je ne samo u Crnoj Gori, već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTIQ zajednice, već uopšteno ljudskim pravima.”
Osvrćući se na istoriju Povorke ponosa u Crnoj Gori, prva Povorka ponosa 2014. godine suočila se s značajnim izazovima, s preko 500 protestanata, uglavnom navijača koji su učestvovali u nasilnim sukobima s malom grupom gej aktivista. Tada je povređeno dvadeset policajaca i 60 osoba zadržano u pritvoru. Prošle godine, javno molitveno okupljanje organizovano je ispred katedrale u znak protivljenja događaju Povorke ponosa. Međutim, ove godine organizatori su se suočili s relativno manjim izazovima, uglavnom zbog kišovitog vremena na dan Povorke ponosa. Enes je primijetio da, uprkos zabrinutosti zbog niskog odziva usljed kiše, stotine ljudi, uključujući i međunarodne goste, učestvovalo je na događaju i to je bio veliki uspjeh.
Prema Enesovim riječima, jedna primjetna razlika u odnosu na prethodne godine bilo je pristupanje kreiranju programa ovogodišnjeg događaja. Bio je više usmjeren na zajednicu, sa fokusom na prikupljanje mišljenja zajednice o tome što im je potrebno i što žele vidjeti. Enes je primijetio: “Takođe smo imali uspješnu modnu reviju ljudskih prava i drag događaj, uz panel diskusije i druge zanimljive aktivnosti.”
Enes dalje objašnjava da se ove ili sljedeće godine očekuje usvajanje zakona o rodnom identitetu u Crnoj Gori. To je jedan od glavnih razloga zašto je ovogodišnji slogan Povorke ponosa bio “samoodređenje”. Enes je dodao: “Osim što je oblik protesta, Povorka ponosa je i proslava našeg identiteta. Služi kao podsjetnik da postojimo i da nismo nigdje otišli.”
O projektu
Montenegro Pride je nacionalna LGBTIQ ponosna povorka (LGBTIQ pride march) u gradu Podgorici (Podgorica), glavnom gradu Crne Gore (Montenegro), koja je prvi put održana 2013. godine. Od tada je Povorka ponosa Crne Gore postala godišnji događaj. Samoidentifikovana je kao LGBTIQ ponosni skup. Povorku ponosa Crne Gore organizuje volonterski i grassroots organizacijski odbor koji se formira svake godine. Organizacioni odbor Povorke ponosa Crne Gore je nehijerarhijska grupa koju logistički podržava nevladina organizacija Queer Crna Gora (non-governmental organization Queer Montenegro). Povorka ponosa prima podršku i finansije od raznih donatora i sponzora, uključujući Evropsku Uniju.
Photo credits: Montenegro Pride
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
