Oživljavanje nasleđa: Restauracija bivše nadbiskupije u Draču, Albanija | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

Oživljavanje nasleđa: Restauracija bivše nadbiskupije u Draču, Albanija

Projekat EU4 Culture, finansiran od strane EU, u tesnoj saradnji sa Ministarstvom kulture, obnavlja istorijsku zgradu Nadbiskupije u Draču, Albanija.

SCROLL DOWN

Godine 1850, nadbiskup Raffaele D’Ambrosio naišao je na otpor od strane osmanske administracije kada je pokušao da uspostavi sedište Katoličke crkve u Albaniji u Draču. Kao rezultat toga, odlučio se za Delbnisht kao novu lokaciju. Sa ove tačke gledišta, nadbiskup je nadgledao i vodio mrežu pretežno osamnaest parohija koje su se pojavile širom regiona, zajedno sa četiri druge eparhije koje su izbledile tokom osmanske uprave. Osim toga, ovo područje je služilo kao fokalna tačka za razne skupštine posvećene očuvanju kulturnog identiteta, posebno u društvenim i političkim sferama tokom vladavine Osmanskog carstva. Pod vođstvom ove nadbiskupije, prve albanske škole su nastale u Shen e Premte u Kurbinu 1632. godine, zatim u samom Delbnishtu 1856. godine, a kasnije u Tirani i Draču 1872. godine. U Delbnishtu su se 1903., 1904. i 1905. godine održale ključne skupštine koje su izazvale osmansku poresku politiku i afirmisale prava naroda.

U ovoj zgradi, nadbiskup Pren Bardh Kamberi donosi značajnu odluku da svojeg najbližeg pomoćnika, Doma Nikollë Kaçorrija, pošalje kao predstavnika Kurbin-a i svih teritorija pod nadležnošću nadbiskupa Durresa, da prisustvuje podizanju zastave u Vlori tokom proglašenja nezavisnosti 28. novembra 1912. godine. U isti dan, u 10 sati, naređenje za podizanje albanske zastave u Milotu proizilazi iz zgrade u Delbnishtu. Ova nadbiskupija pretrpela je značajnu štetu od strane pobunjenika tokom teškog napada koji je predvodio Haxhi Qamili protiv kralja Vilhelma zu Wied-a Albanije u septembru 1914. godine.

Oko 1967. godine, tokom vladavine komunističkog režima, Crkva i centralno sedište nadbiskupije bili su prisilno zatvoreni. Tokom narednih godina, mesto je postepeno propadalo i zapadalo u ruinu. Međutim, ova zgrada ima veliki istorijski značaj, budući da ju je posetila dva puta albanska svetica, Majka Tereza iz Kalkute, nakon 1990. godine. Događaji povezani sa ovom strukturom nisu samo sastavni deo istorije Crkve, već i albanske kulture. Kao rezultat toga, Ministarstvo kulture je označilo kao „kulturni spomenik“ u martu 2014. godine.

„Stoga, ova obnova ima značaj u pokazivanju, kako fizički tako i simbolički, želje da se ponovo uspostavi osećaj pripadnosti, ne samo unutar Katoličke crkve, već i širom celokupnog albanskog društva u njegovoj verskoj raznolikosti.“

Don Massimiliano Maria Spezia F.d.C., sudski vikar nadbiskupije Tirana-Drač

Bivša nadbiskupija u Draču u Delbnishtu (Laču) pretrpela je velike štete u zemljotresu 2019. godine. Zbog njene duboke istorijske važnosti, odabrana je za restauraciju kao deo EU4 Culture projekta, koji finansira EU, a izvodi UNOPS u Albaniji u tesnoj saradnji sa Ministarstvom kulture.

Don Massimiliano Maria Spezia F.d.C., sudski vikar nadbiskupije Tirana-Drač, pojašnjava značaj obnavljanja ovog spomenika. On ističe da ova obnova ima za cilj oživljavanje mesta koje obuhvata ne samo sećanje na istorijske događaje, već i povezanost sa etnološkim, društvenim i kulturnim vrednostima za koje su preci nacije podneli ogromne žrtve. „Stoga, ova obnova ima značaj u pokazivanju, kako fizički tako i simbolički, želje da se ponovo uspostavi osećaj pripadnosti, ne samo unutar Katoličke crkve, već i širom celokupnog albanskog društva u njegovoj verskoj raznolikosti,“ potvrđuje on.

Projekat obnove za ovu zgradu, sa ukupnim troškom od 620.000 evra, počeo je u julu 2022. godine i trajao je tokom jedne godine. Sveobuhvatni radovi obuhvatali su popravke krova, jačanje jezgra zgrade i susednih zgrada, kao i pažljivu restauraciju prozora, vrata, podova i završnih radova, sve prema odobrenim projektima. Osim toga, mehanički, električni i drugi instalacioni uređaji su zamenjeni i modernizovani. Projekat je takođe uključivao iskopavanje novog bunara i postavljanje visokonaponskih električnih kablova.

Lejla Hadžić iz UNOPS-a objašnjava da je zgrada bila u veoma ruiniranom stanju zbog nedostatka održavanja i dodatnih oštećenja tokom zemljotresa 2019. godine. Ona napominje da će obnovljena zgrada služiti dvostruko, funkcionišući kao svojevrsni manastir. Međutim, budući da je ovo javna investicija, biće dostupna i za zajedničku upotrebu. „U tom smislu, prvi sprat zgrade je obnovljen kao sobe za spavanje, dok će prizemlje biti korišćeno kao prostorija za kuhinju, trpezarije i stanovanje. Na ovaj način, lokalna školska deca mogu koristiti prostor za domaće zadatke ili druge školske aktivnosti. U osnovi, zajednica će imati priliku da ceni i koristi ovaj prostor,“ napominje Lejla.

„Cilj je revitalizacija ne samo fizičke strukture rezidencije, već i celokupnog okolnog područja, pretvarajući ga u pristupačan, posetljiv i funkcionalan prostor za sve. Ovaj sveobuhvatan pristup obuhvatiće različite aspekte, od istorijskih do prirodnih, olakšavajući ponovno otkrivanje istorije regiona i običaja koji su integralni kako hrišćanskim tako i albanskim kulturama.“

Don Massimiliano Maria Spezia F.d.C., sudski vikar nadbiskupije Tirana-Drač

Don Massimiliano Maria Spezia vizualizuje da će obnovljeni spomenik imati dubok uticaj kako na hrišćansku zajednicu, tako i na širu albansku populaciju, noseći značaj u socijalnom i duhovnom smislu. On objašnjava da socijalni uticaj proizlazi iz težnje monsinjora Dodaja, pod uslovom povoljnih okolnosti, posebno onih koje se odnose na komunikacione puteve. „Cilj je revitalizacija ne samo fizičke strukture rezidencije, već i celokupnog okolnog područja, pretvarajući ga u pristupačan, posetljiv i funkcionalan prostor za sve. Ovaj sveobuhvatan pristup obuhvatiće različite aspekte, od istorijskih do prirodnih, olakšavajući ponovno otkrivanje istorije regiona i običaja koji su integralni kako hrišćanskim tako i albanskim kulturama.“

O projektu

U novembru 2019. godine, Albaniju je pogodio najsmrtonosniji zemljotres u poslednjih 50 godina. Procenjen na Richterovoj skali sa magnitudom od 6,3, izazvao je velike štete u 11 opština. Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU) i sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u tesnoj saradnji sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na obnovu i revitalizaciju značajnih lokaliteta kulturne baštine oštećenih zemljotresom i predstavlja jedan od najvećih programa zaštite kulturne baštine koji finansira Evropska unija sa ukupnim budžetom od 40 miliona evra. Vođen principom „Obnova na bolji način“, EU4Culture se fokusira na obnovu ključnih lokaliteta kulturne baštine u skladu sa Okvirom Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa. Paralelno, projekat ima za cilj unapređenje turističkog potencijala Albanije, doprinoseći direktno lokalnom i regionalnom društveno-ekonomskom oporavku. U tu svrhu, poseban fokus se posvećuje inovativnim tehnologijama, uključujući digitalno pripovedanje i kreiranje multimedijalnih proizvoda koji su dostupni svima. Istovremeno, projekat podržava lokalno preduzetništvo, zanatstvo i kulturne inicijative koje se razvijaju oko odabranih lokaliteta putem dodele grantova, pružajući direktnu podršku lokalnoj ekonomiji.

EU4 Culture

Photo credits: EU4 Culture

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.