Novinari dobijaju više vremena da kažu istinu

U poređenju sa američkim tržištem, gde je sadržaj lažnih vijesti kreiran za finansijsku dobit, na Kosovu  su obmanjujuće informacije uglavnom namijenjene za političku dobit. „U izobilju se mogu naći sadržaji prepuni privlačnih naslova kao i pristrasnog izvještavanja i neprovjerenih informacija . Te sadržaje kreiraju, i to za čisto političke interese, predstavnici medija koji su povezani sa cijelim političkim spektrom na Kosovu“, kaže Berisha koja je opširno pisala o ovoj temi od 2017. godine. Situacija je potvrđena u Studiji Evropskog parlamenta koja se poziva na Berishin rad i zaključuje da dezinformacije na Zapadnom Balkanu proizvode i šire domaći akteri u domaće svrhe. Ova studija o dezinformacijama, sprovedena u periodu od 2018. do 2020. godine, otkriva tri ključna izazova dezinformacija: spoljni izazovi kredibiliteta EU; dezinformacije u vezi s pandemijom COVID-19; i uticaj dezinformacija na izbore i referendume.

Serija od 12 Berishinih članaka baca svjetlo na ovaj široko rasprostranjeni fenomen među digitalnim medijima koji pokrivaju niz tema, od izbora do provjere činjenica i neopravdanog državnog finansiranja odabranih medija s potencijalom da utiču na njihovu uređivačku politiku. U svojim člancima Berisha se posebno osvrće na novinske portale koji su članovi Vijeća za štampu i koji su u više navrata objavljivali priče sa lažnim informacijama koje potencijalno narušavaju reputaciju osobe ili subjekta. Javni emiter, RTK, nije bio izuzetak u ovim Bershinim osvrtima.

Berisha je bila jedna od 46 novinara koji su objavili svoja istraživanja na niz tema od javnog interesa i to u okviru programa koji finansira EU za jačanje istraživačkog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu. Šema, implementirana kroz stipendije i grantove, omogućila je novinarima da sprovode dubinska istraživanja u periodu do šest mjeseci.

„Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno kreiraju sadržaj; da im se omogući da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska da kreiraju sadržaj u svojim redakcijama“, kaže Albulena Sadiku iz Balkanske istraživačke mreže – BIRN.

Istraživački tekstovi izazvali su javnu i medijsku debatu, pa čak i parlamentarne rasprave o pitanjima od velikog javnog interesa. Osim toga, novinari su dobili nagrade za svoj rad, kao što je slučaj sa pričom o pravima djeteta koju dodjeljuje koalicija nevladinih organizacija koje su aktivne na terenu. Članci Arte Berishe također su naširoko objavljivani u lokalnim medijima i šire. Sve to doprinosi izgradnji kredibiliteta u novinarstvu, kaže ona. “Lažne vijesti čine da ljudi gube povjerenje u novinarstvo.” Berisha dodaje da to narušava našu sposobnost da identifikujemo vjerodostojne izvore informacija. Organizovala je izložbu na kojoj su predstavljeni štampani uzorci uzeti iz njenih istraživanja, s ciljem podizanja svijesti o ovom problemu u medijskoj zajednici. “Nijedan predstavnik medija koji je bio dio mog istraživanja nije se pojavio.”