Gradovi se neprestano moraju prilagođavati kako bi se mogli nositi s brzim rastom urbanog stanovništva, suočiti se s izazovima klimatskih promjena i upravljati ograničenim resursima. Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, aktivno i predano radi na transformaciji u održivu, modernu evropsku metropolu sa snažnim naglaskom na zaštitu okoliša. Ta predanost se ogleda u značajnoj inicijativi za zaštitu okoliša grada izgradnjom postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Ovo postrojenje će obezbijediti usluge sanitacije za više od pola miliona stanovnika dok će istovremeno smanjiti zagađenje rijeke Vardar, najduže rijeke u Sjevernoj Makedoniji.
Vode ove značajne rijeke, koja protječe kroz glavni grad zemlje, Skoplje, do sada nisu bile pravilno tretirane. Unutar kanalizacijske mreže kojom upravlja JKP Vodovod i kanalizacija, otpadne vode se ispuštaju na više mjesta duž lijeve i desne obale rijeke Vardar. Iako postoji određeni nivo kontrole i početnog tretiranja za ispuštanje ovih voda, one na kraju završavaju direktno u rijeci Vardar.
Gđa. Kaja Shukova, ministarka zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, ističe značajnu ulogu izgradnje postrojenja za obradu otpadnih voda za grad Skoplje. Ona izjavljuje da je ovaj problem još uvijek, jedno od najhitnijih pitanja ne samo za Ministarstvo i Vladu, već prije svega za građane i njihovo zdravlje i dobrobit. Ministarka Shukova napominje: “Godinama smo marljivo radili kako bismo stvorili potrebne uslove za realizaciju ovog izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta.”
Tokom pripremne faze, projekat je primio vrijednu tehničku pomoć u obliku donacija iz nekoliko uglednih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Zapadnobalkanski investicijski okvir i francusku vladu. Ova podrška odražava nepokolebljivu predanost Team Europe da se pomogne Sjevernoj Makedoniji. Osnovni cilj ove pomoći je rješavanje kapacitetskih ograničenja unutar lokalnih partnera, unapređujući njihove sposobnosti u planiranju, operativi i održavanju investicijskih projekata.
Postrojenje za pročišćavanje vode u Skoplju dizajnirano je da služi 650.000 stanovnika. Faza izgradnje predviđa se da će trajati tri godine, nakon čega slijedi dvogodišnje probno razdoblje posvećeno testiranju funkcionalnosti postrojenja za obradu otpadnih voda i obuci osoblja odgovornog za njegovu operaciju. Objekat će zauzimati površinu od 13 hektara, i biti smješten u općini Gazi Baba, na lijevoj obali rijeke Vardar u području Trubarevo. Projekat je zajednički napor u kojem sudjeluju JKP Vodovod i kanalizacija – Skoplje, Grad Skoplje, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja i Ministarstvo finansija. Nakon završetka izgradnje, Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda – Skoplje biće u vlasništvu JKP Vodovoda i kanalizacije – Skoplje.
Projekat će se odvijati u dvije različite faze. Prva faza će obuhvatati prvobitnu obradu i biološko pročišćavanje otpadnih voda I trajaće najduže do 2035. godine, dok će se sljedeća faza fokusirati na uklanjanje azota i fosfora iz otpadnih voda koje se ulijevaju u rijeku Vardar, a planirano je da ona bude završena najkasnije do 2045. godine. Nakon potpune operativnosti postrojenja za pročišćavanje, do 2027. godine u ovoj zemlji će raditi oko 74,7% potrebnih kapaciteta za pročišćavanje otpadnih voda.
Za osnaživanje ovog poduhvata, Evropska unija je putem Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobrila značajan grant od 70 miliona eura. Ova dodjela sredstava označava najznačajniji doprinos koji je ikada dala jedna međunarodna finansijska institucija unutar sektora vode zemlje. Finansijska podrška EU-je ima potencijal da značajno ubrza pripreme i izvođenje projekta, što će konačno imati za rezultat pročišćenje 90% otpadnih voda grada Skoplja i 74,7% otpadnih voda u državi. Ovaj projekat se savršeno uklapa u Ekonomski i investicijski plan EU-je, Globalnu strategiju pristupa tržištu i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.
Osim toga, Vlada Republike Sjeverne Makedonije omogućila je finansiranje izgradnje postrojenja za pročišćavanje putem kredita dobijenih od dvije banke EU-je, od Evropske investicione banke (EIB) 68 miliona eura i od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 58 miliona eura. Ministarka Shukova ističe ključnu ulogu koju EU igra u implementaciji ovog izuzetno važnog infrastrukturnog projekta. Ona napominje: “Sa sigurnošću mogu tvrditi da bi konačna faza izgradnje stanice bila ogroman izazov da nismo imali pristup ovim evropskim finansijskim mehanizmima. Izuzetno cijenimo podršku EU u tom smislu, kao i u drugim procesima kroz koje težimo dostizanju evropskih standarda.” Postrojenje za pročišćavanje biće opremljeno najsavremenijom tehnologijom, najnovijom opremom i praksama energetske efikasnosti. Toplotna energija proizvedena u postrojenju koristiće se za spaljivanje mulja u akceleratoru. Projekat takođe obuhvata dodatne aspekte poput tehničke pomoći i obuke osoblja kako bi se obezbijedila održivost instalacije.
O projektu
Kao EU klimatska banka, Evropska investiciona banka godišnje finansira 3 milijarde eura za infrastrukturu vode, s fokusom na vodenu sigurnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Oko 30% projekata banke u sektoru vode je izvan Evropske unije, često u nekim od najsiromašnijih i najsušnijih zemalja svijeta. U 2022. godini, investirali smo oko 2,17 milijardi eura u sektor vode (we have invested about €2.17 billion in the sector ), što je poboljšalo sanitaciju za 10,8 miliona ljudi i omogućilo bolji pristup pitkoj vodi za 25,4 miliona ljudi.
Photo credits: EIB
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!