Božin Spasov, dugogodišnji mještanin sela Leski na istoku Sjeverne Makedonije, već gotovo sedam decenija je svjedokom otežanog pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik osnovne škole, uporno je isticao koliko je bitno biti oprezan kada pijemo lokalnu vodu i biti svjestan da nam je ona rijetko dostupna. “Budući da živimo u tako toplom klimatskom području, redovno se suočavamo s problemima snabdijevanja vodom”, objašnjava Spasov. “Naročito tokom ljeta, tad budemo uskraćeni za vodu gotovo svaki dan.”
Zastarjele i loše ugrađene vodovodne cijevi doprinijele su još gorim nestašicama vode i dovele u pitanje kvalitet pitke vode u selu tokom cijele godine. Voda se često onečišćavala organskim tvarima i predstavljala bi prijetnju za zdravlje. Da bi riješili ovaj problem, lokalna vlast donijela je odluku o povezivanju Leskija s vodovodnim sistemom grada Vinica, većeg grada u blizini, putem cjevovoda dugog 3,5 kilometara. Istovremeno su u Vinici postavljena najsavremenija postrojenja za pročišćavanje pitke vode i pumpna stanica.
U februaru 2023. godine Evropska investicijska banka odobrila je zajam od 50 miliona eura Sjevernoj Makedoniji za rješavanje problema vodosnabdijevanja u zemlji. Ovaj razvoj donio je značajna poboljšanja situacije u Leskiju. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna”, Spasov radosno komentariše.
Odobreni zajam u Sjevernoj Makedoniji pomoće i drugim gradovima i naseljima koja se suočavaju sa sličnim problemima vodosnabdijevanja. Poznat kao “okvirni zajam”, omogućava finansiranje za različite projekte. Uz podršku jamstva Evropskog fonda za održivi razvoj, programa Evropske unije, ovaj okvirni zajam omogućiće izgradnju i obnovu vodosnabdijevajućih, odvodnih i protupoplavnih infrastruktura u 80 gradova ili naselja širom Sjeverne Makedonije. Takođe je Evropska investicijska banka odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.
Uticaj projekta će biti značajan i od njega će imati koristi približno 700.000 ljudi i njime će se podsticati nove ekonomske prilike. Takođe će poboljšati otpornost zemlje na klimatske promjene, a od toga će imati koristi oko 40% stanovništva.
Alocirana sredstva će omogućiti odabranim općinama modernizaciju i nadogradnju njihove infrastrukture vodosnabdijevanja i odvoda, uključujući distribucijske i kolekcijske mreže. Osim toga, uvešće se hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program investiranja u općinsku vodu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije uz tehničku podršku EIB-a u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa dio je Ekonomske inicijative za otpornost, koja ima za cilj mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava za podršku rastu, ključnoj infrastrukturi i društvenoj koheziji na Zapadnom Balkanu.
Potpredsjednica EIB-a, Lilyana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Team Europe. “Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ova investicija pomoće da se popune značajne finansijske praznine investicijama u sektoru vode i da se našim lokalnim partnerima pruži dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti”, izjavila je Pavlova. Pavlova takođe ističe društvene i ekonomske koristi koje će proizići iz poboljšanja uslova okoliša i života, istovremeno jačajući otpornost vodovodne infrastrukture na klimatske promjene, ključni cilj EIB-a kao EU klimatske banke.
O inicijativi
Pokrenuta 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u Južnom susjedstvu i Zapadnom Balkanu, poput prisilnih premještaja i migracija, ekonomskih kriza, političkih kriza, suša i poplava. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regiji investirajući u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći u upravljanju migracijskim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih financijskih proizvoda te kombinuje sredstva donatorske zajednice s finansiranjem EIB-a. Inicijativa se provodi u bliskoj saradnji s državama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su dale svoj doprinos ERI-ju.
Photo credits: EIB
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!