U komunističkoj eri Albanije, porodice i pojedinci koji se nisu pridržavali pravila partije bili su zatvarani u kolektivnim logorima, gdje su obavljali zadatke poput rudarenja i poljoprivrede. Jedno od takvih kolektivnih imanja uspostavljenih tokom komunističkog režima bilo je i selo Seman a bavilo se poljoprivredom. Tadašnji režim je u to selo smjestio porodice sumnjivog ugleda, kao i ranjive grupe poput Roma i Egipćana. Zemljište koje su obrađivali ovi farmeri zvanično je pripadalo državi, a veći dio tog zemljišta bio je oduzet od originalnih vlasnika kada je režim preuzeo vlast nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, stvari su postale složenije nakon pada komunizma 1990. godine kada je uvedena demokratija. Demokratska albanska vlada pokrenula je reformu zemljišta i odlučila da raspodijeli zemlju među seljacima i farmerima koji su radili na njoj tokom komunističke ere.
Ovaj poduhvat se pokazao većim izazovom nego što je bilo očekivano, jer je neko zemljište imalo prethodne vlasnike koji su polagali pravo na njega. S druge strane, porodice koje su radile na zemlji nisu imale vlasničke papire niti bilo kakvu dokumentaciju koja bi dokazivala vlasništvo. Ipak, seljaci su morali proći kroz pravne procese, i neki od njih su uspjeli dobiti vlasničke papire. Međutim, to nije bio slučaj sa ranjivim grupama poput Roma i Egipćana. Glavni razlozi za taj propust bili su njihova neinformisanost o administrativnim procedurama i nedostatak finansijskih resursa za pokrivanje troškova i pravno zastupanje u sporovima potrebnim za proces. Mnogi od njih su na kraju emigrirali u zemlje EU i drugdje, ali tokom vremena, neki su odlučili se vratiti.
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo se ovdje suočavali sa velikim izazovima.”
Laureta Xhelali, poljoprivrednica pšenice, Seman
Po njihovom povratku, mnogi povratnici su naišli na izazove pri dolasku u svoju sredinu. Iako su prepreke s kojima su se povratnici suočavali bile različite, takođe postoje zajednička iskustva koja dijele mnogi, a tiču se problematike ostvarenja stabilnog prihoda i pronalaženja formalnog zaposlenja. Povratnici iz romskih i egipatskih zajednica sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemljišta, prenoseći usmeno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli odlaziti u potrazi za boljim prilikama u inostranstvo, zemljište sela je ostalo neobrađeno i zapušteno. Parcele su iznajmljivane za skromne iznose dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a poljoprivredni način života doživio je nazadovanje, što je dovelo do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.”
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo se ovdje suočavali sa velikim izazovima”, objašnjava Laureta Xhelalii, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok objašnjava svoje razloge za migraciju. Iako je porodica Laurete živjela u selu generacijama i posjedovala zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu posjedovali legalni list za svoju imovinu. Administrativni troškovi povezani s dobijanjem vlasničkih papira jednostavno su bili izvan njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od Projekta reintegracije povratnika na regionalnom nivou, finansiranog od strane EU-a, a sprovedenog od strane UNDP-a, koji im je pomogao u suočavanju s raznim izazovima s kojima su se susreli po povratku.
Na primjer, iako su imali praktične poljoprivredne vještine i znali raditi sa zemljom, povratnici nisu mogli u potpunosti iskoristiti svoje obradivo zemljište zbog nedostatka vlasničkih papira. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvijek nismo dobili naše vlasničke listove”, primjećuje Laureta Xhelalii. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je olakšao proces za 16 povratničkih porodica da dobiju svoje vlasničke papire. Laureta Xhelalii izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našom prvom žetvom pšenice.” Iako je primarni fokus podrške projekta bio na obezbijeđivanju vlasničkih papira i poticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, takođe je omogućio povratnicima da obrađuju pšenicu na većim parcelama obradivog zemljišta. Kao rezultat toga, 27 porodica je dobilo podršku za pokretanje proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a omogućili su povratnicima da produktivnije koriste svoje zemljište. “Ranije sam mogao priuštiti samo da posijem dva ara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanxhiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.
“Ovo je veoma pohvalan projekat s obzirom na održivost i njegov uticaj jer pruža i mogućnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom vremenskom periodu. Vidljivo je, opipljivo i ostavlja trajni uticaj.”
Mirjeta Ramizi ,UNDP Albania
Zahvaljujući podršci projekta, oni koji ranije nisu mogli obrađivati svoje zemljište sada to mogu, a povratnički farmeri imaju priliku proširiti svoje obradivo zemljište tako da imaju održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi farmeri povratnici takođe su prošli niz treninga o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka ih oprema sa znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih zadataka, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP-a Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenoj karijeri. Ona primjećuje: “Ovo je veoma pohvalan projekat s obzirom na održivost i uticaj jer pruža i mogućnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom vremenskom periodu. Vidljivo je, opipljivo i ostavlja trajni uticaj.”
O projektu
Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na rješavanje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ranjivih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, podrške EU-je osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat ocjenjuje nedostatke u politici i institucijama te olakšava dijalog o mehanizmima za implementaciju i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rješenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.
Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Photo credits: Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Po njihovom povratku, mnogi povratnici su naišli na izazove pri dolasku u svoju sredinu. Iako su prepreke s kojima su se povratnici suočavali bile različite, takođe postoje zajednička iskustva koja dijele mnogi, a tiču se problematike ostvarenja stabilnog prihoda i pronalaženja formalnog zaposlenja. Povratnici iz romskih i egipatskih zajednica sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemljišta, prenoseći usmeno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli odlaziti u potrazi za boljim prilikama u inostranstvo, zemljište sela je ostalo neobrađeno i zapušteno. Parcele su iznajmljivane za skromne iznose dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a poljoprivredni način života doživio je nazadovanje, što je dovelo do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.”
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo se ovdje suočavali sa velikim izazovima”, objašnjava Laureta Xhelalii, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok objašnjava svoje razloge za migraciju. Iako je porodica Laurete živjela u selu generacijama i posjedovala zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu posjedovali legalni list za svoju imovinu. Administrativni troškovi povezani s dobijanjem vlasničkih papira jednostavno su bili izvan njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od Projekta reintegracije povratnika na regionalnom nivou, finansiranog od strane EU-a, a sprovedenog od strane UNDP-a, koji im je pomogao u suočavanju s raznim izazovima s kojima su se susreli po povratku.
Na primjer, iako su imali praktične poljoprivredne vještine i znali raditi sa zemljom, povratnici nisu mogli u potpunosti iskoristiti svoje obradivo zemljište zbog nedostatka vlasničkih papira. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvijek nismo dobili naše vlasničke listove”, primjećuje Laureta Xhelalii. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je olakšao proces za 16 povratničkih porodica da dobiju svoje vlasničke papire. Laureta Xhelalii izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našom prvom žetvom pšenice.” Iako je primarni fokus podrške projekta bio na obezbijeđivanju vlasničkih papira i poticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, takođe je omogućio povratnicima da obrađuju pšenicu na većim parcelama obradivog zemljišta. Kao rezultat toga, 27 porodica je dobilo podršku za pokretanje proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a omogućili su povratnicima da produktivnije koriste svoje zemljište. “Ranije sam mogao priuštiti samo da posijem dva ara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanxhiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.
Zahvaljujući podršci projekta, oni koji ranije nisu mogli obrađivati svoje zemljište sada to mogu, a povratnički farmeri imaju priliku proširiti svoje obradivo zemljište tako da imaju održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi farmeri povratnici takođe su prošli niz treninga o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka ih oprema sa znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih zadataka, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP-a Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenoj karijeri. Ona primjećuje: “Ovo je veoma pohvalan projekat s obzirom na održivost i uticaj jer pruža i mogućnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom vremenskom periodu. Vidljivo je, opipljivo i ostavlja trajni uticaj.”
O projektu
Projekat reintegracije povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na rješavanje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ranjivih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, podrške EU-je osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat ocjenjuje nedostatke u politici i institucijama te olakšava dijalog o mehanizmima za implementaciju i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rješenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.
Photo credits: Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
