Srpski farmeri sada imaju novu najbolju prijateljicu po imenu Lala. Lala ima mogućnost da prikupi podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka tla, a zatim ih arhivira da bi ih kasnije koristili farmeri. Lala je robot ili, kako ga njegovi pronalazači na Institutu BioSense u Srbiji vole da zovu, Agrobot. Profesorica Vesna Bengin sa Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili dijelu parcele da tačna količina nutrienata koja je potrebna. „Polazna tačka za ovo je uočavanje razlika koje postoje u tlu u različitim dijelovima parcele, i tu djeluje naša robotska platforma – Agrobot Lala – koja pruža tačne i precizne informacije“, kaže ona.
Prilagođena poljoprivrednim namjenama i opremljena sistemom za uzorkovanje i analizu tla, Lala se kreće duž unaprijed definisane putanje unutar parcele, uzima uzorak tla, analizira ga odmah i bilježi georeferentne rezultate mjerenja. Zahvaljujući tome, Lala isporučuje višeslojnu mapu na osnovu koje farmeri mogu donositi odluke u vezi sa sjetvom, navodnjavanjem i primjenom gnojiva, pesticida i herbicida s ciljem da optimizuju proizvodnju. „Raduje nas što smo dijelom poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, dronove i mlade ljude sa laptopima na srpskim poljima“, kaže profesorica Bengin.
“Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju.”
Profesorica Vesna Bengin, suosnivač Instituta BioSense
Osnovan 2015. godine, BioSense istraživačko-razvojni institut za IT u biosistemima je pionir u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Srbiji. Profesorica Bengin je suosnivač Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta čula da je zemlja u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, toliko plodna da može da prehrani cijelu Evropu. Međutim, ona je vidjela da to i nije baš tako kao što se govori. Kao odrasla osoba iskusila je tome sličnu situaciju, koja govori u prilog razlici između rečenog i primijenjenog. Naime, činilo joj se apsurdnim baviti se vrlo složenim naučnim istraživanjima gdje su rezultati vidljivi samo na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju“, kaže profesorica Bengin.
To je dovelo do ideje da se oformi naučni institut kao baza znanja kojoj bi se farmeri, preduzeća i kreatori politika mogli obratiti kako bi riješili probleme na terenu. Profesorica Bengin objašnjava da je na putu da se to postigne bilo administrativnih, finansijskih i međuljudskih izazova – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog vijeka da nije bilo financiranja nauke od strane EU, prvo kroz program FP7, a kasnije kroz Horizont 2020. „Projekat po projekat, kao ciglu po ciglu, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo prepoznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesor Bengin.
„Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost.”
Profesorka Vesna Bengin, suosnivač Instituta BioSense
Profesor Bengin je koordinator projekta Horizon 2020 ANTARES koji finansira EU i koji podržava Institut BioSense na razvojnom putu do tržišno orijentisanog evropskog centra istraživačke izvrsnosti u radu. „Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost”, kaže profesor Bengin.
Danas BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju donose se isključivo na osnovu izvrsnosti u radu i polovina tima su žene. Profesor Bengin objašnjava da su žene neophodne nauci. “One pristupaju rješavanju bilo kojeg naučnog izazova na specifičan način, komplementaran načinima njihovih muških kolega. Kao inženjer elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije”.
Ona podstiče djevojke svojim stavom: „Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, slijede svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja pri kojim neće slijediti muške uzore već stvarati svoje autentične priče o uspjehu.
O projektu
Sa budžetom od skoro 30 miliona evra, ANTARES je najveći istraživački projekat ikada finansiran od strane Evropske unije u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije koje pruža institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje od 14 miliona evra. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020.
Photo credits: BioSense Institute
Prilagođena poljoprivrednim namjenama i opremljena sistemom za uzorkovanje i analizu tla, Lala se kreće duž unaprijed definisane putanje unutar parcele, uzima uzorak tla, analizira ga odmah i bilježi georeferentne rezultate mjerenja. Zahvaljujući tome, Lala isporučuje višeslojnu mapu na osnovu koje farmeri mogu donositi odluke u vezi sa sjetvom, navodnjavanjem i primjenom gnojiva, pesticida i herbicida s ciljem da optimizuju proizvodnju. „Raduje nas što smo dijelom poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, dronove i mlade ljude sa laptopima na srpskim poljima“, kaže profesorica Bengin.
Osnovan 2015. godine, BioSense istraživačko-razvojni institut za IT u biosistemima je pionir u digitalnoj transformaciji poljoprivrede u Srbiji. Profesorica Bengin je suosnivač Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta čula da je zemlja u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, toliko plodna da može da prehrani cijelu Evropu. Međutim, ona je vidjela da to i nije baš tako kao što se govori. Kao odrasla osoba iskusila je tome sličnu situaciju, koja govori u prilog razlici između rečenog i primijenjenog. Naime, činilo joj se apsurdnim baviti se vrlo složenim naučnim istraživanjima gdje su rezultati vidljivi samo na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjer, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i da poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o načinu na koji da usmjerimo naše istraživanje ka tom cilju“, kaže profesorica Bengin.
To je dovelo do ideje da se oformi naučni institut kao baza znanja kojoj bi se farmeri, preduzeća i kreatori politika mogli obratiti kako bi riješili probleme na terenu. Profesorica Bengin objašnjava da je na putu da se to postigne bilo administrativnih, finansijskih i međuljudskih izazova – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog vijeka da nije bilo financiranja nauke od strane EU, prvo kroz program FP7, a kasnije kroz Horizont 2020. „Projekat po projekat, kao ciglu po ciglu, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo prepoznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesor Bengin.
Profesor Bengin je koordinator projekta Horizon 2020 ANTARES koji finansira EU i koji podržava Institut BioSense na razvojnom putu do tržišno orijentisanog evropskog centra istraživačke izvrsnosti u radu. „Prije ANTARES-a smo mogli samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučno-istraživačkog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo videli u inostranstvu; sanjali smo da zadržimo naše najbolje studente umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da farmeri mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. ANTARES nam je pomogao da ove snove pretvorimo u stvarnost”, kaže profesor Bengin.
Danas BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju donose se isključivo na osnovu izvrsnosti u radu i polovina tima su žene. Profesor Bengin objašnjava da su žene neophodne nauci. “One pristupaju rješavanju bilo kojeg naučnog izazova na specifičan način, komplementaran načinima njihovih muških kolega. Kao inženjer elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije”.
Ona podstiče djevojke svojim stavom: „Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, slijede svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja pri kojim neće slijediti muške uzore već stvarati svoje autentične priče o uspjehu.
O projektu
Sa budžetom od skoro 30 miliona evra, ANTARES je najveći istraživački projekat ikada finansiran od strane Evropske unije u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije koje pruža institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje od 14 miliona evra. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020.
Photo credits: BioSense Institute
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
