„Naša srca i misli su uz narod Bosne i Hercegovine, pogođen razornim poplavama. Aktivirali smo naš mehanizam civilne zaštite EU i šaljemo spasilačke odrede na teren. Ovo je solidarnost EU na delu“, rekla je Ursula von der Lајen, predsednica Evropske komisije, potvrđujući blisko prisustvo EU kako bi pomogla građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teška vremena koja su nastala nakon katastrofalnih poplava i klizišta koji su pogodili zemlju 4. oktobra, odnevši 22 života, a mnogi se vode i kao nestali.
Katastrofalne poplave i klizišta su početkom ove godine odnele 22 života i mnogi se vode kao nestali. Događaji kao ovaj, zahtevaju brzu i koordiniranu reakciju, kako za pomoć ljudima u nevolji, tako i za upravljanje katastrofom. Evropska unija je aktivacijom svog Mehanizma za civilnu zaštitu reagovala brzo. Raspoređeni su odredi za potragu i spasavanje, a služba EU za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus, je obezbedila satelitske podatke kako bi pomogli lokalnim vlastima. Ovi su napori pomogli u obnavljanju vitalne infrastrukture i u davanju podrške pogođenim zajednicama, što je pomoglo lokalnim vlastima da upravljaju katastrofom i da obnove vitalnu infrastrukturu. Bujične poplave i klizišta opustošile su regione oko Jablanice i Konjica, kuće su bile zatrpane, putevi i železnica uništeni, i čitave su zajednice ostale izolovane.
Posvećenost EU da bude uz narod Bosne i Hercegovine dodatno je potvrdio Janez Lenarčič, koji je rekao: „Prvi interventni odredi Bosne i Hercegovine ne suočavaju se sami s ovom smrtonosnom katastrofom. Kroz Mehanizam civilne zaštite EU, 12 zemalja je ponudilo slanje hitne pomoći. Odredi za potragu i spasavanje iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije već su na terenu, pružajući podršku lokalcima na krizu. Ovo je snažan izraz solidarnosti EU u vremenu velike nevolje“. Do 5. оktobra, stigli su odredi iz ovih zemalja da tragaju za nestalim osobama, uklone ruševine i obnove ključnu infrastrukturu. Pored toga, hitne zalihe, uključujući materijale za skloništa, poslate su iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske kako bi pomogle raseljenim porodicama. Dodatno, EU je koordinisala isporuku hitnih zaliha, uključujući materijale za skloništa iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske, u cilju podrške raseljenim porodicama.
Služba za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u reagovanju na katastrofu. Pružila je satelitske snimke za procjenu štete, mapiranje poplavljenih područja i identifikovanje najteže pogođenih područja. Ovi podaci su omogućili spasilačkim odredima da prioritizuju svoje napore i da efikasnije dođu do izoliranih zajednica. Služba za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus (EMS) je ranije, tokom leta, bila aktivirana da pomogne za vreme široko rasprostranjenih šumskih požara u Albaniji i Severnoj Makedoniji, što je još jednom pokazalo njenu ključnu ulogu u upravljanju prirodnim katastrofama na Zapadnom Balkanu.
Kako je reagovanje na poplave nastavljeno, redovno su dostavljani visokokvalitetni satelitski snimci kao i procene štete, koji su bile od pomoći u usmeravanju spasilačkih napora na terenu. Koordinisana akcija EU putem Mehanizma civilne zaštite i Službe za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus, EMS, pokazala je njenu nepokolebljivu posvećenost pružanju podrške Bosni i Hercegovini u vreme krize. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana neprekidnog spasilačkog i sanacionog rada, satelitske usluge za hitne slučajeve su okončane, što je označilo kraj faze trenutnog reagovanja EU.
Posvećenost EU da bude uz narod Bosne i Hercegovine dodatno je potvrdio Janez Lenarčič, koji je rekao: „Prvi interventni odredi Bosne i Hercegovine ne suočavaju se sami s ovom smrtonosnom katastrofom. Kroz Mehanizam civilne zaštite EU, 12 zemalja je ponudilo slanje hitne pomoći. Odredi za potragu i spasavanje iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije već su na terenu, pružajući podršku lokalcima na krizu. Ovo je snažan izraz solidarnosti EU u vremenu velike nevolje“. Do 5. оktobra, stigli su odredi iz ovih zemalja da tragaju za nestalim osobama, uklone ruševine i obnove ključnu infrastrukturu. Pored toga, hitne zalihe, uključujući materijale za skloništa, poslate su iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske kako bi pomogle raseljenim porodicama. Dodatno, EU je koordinisala isporuku hitnih zaliha, uključujući materijale za skloništa iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske, u cilju podrške raseljenim porodicama.
Služba za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u reagovanju na katastrofu. Pružila je satelitske snimke za procjenu štete, mapiranje poplavljenih područja i identifikovanje najteže pogođenih područja. Ovi podaci su omogućili spasilačkim odredima da prioritizuju svoje napore i da efikasnije dođu do izoliranih zajednica. Služba za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus (EMS) je ranije, tokom leta, bila aktivirana da pomogne za vreme široko rasprostranjenih šumskih požara u Albaniji i Severnoj Makedoniji, što je još jednom pokazalo njenu ključnu ulogu u upravljanju prirodnim katastrofama na Zapadnom Balkanu.
Kako je reagovanje na poplave nastavljeno, redovno su dostavljani visokokvalitetni satelitski snimci kao i procene štete, koji su bile od pomoći u usmeravanju spasilačkih napora na terenu. Koordinisana akcija EU putem Mehanizma civilne zaštite i Službe za upravljanje vanrednim situacijama, Kopernikus, EMS, pokazala je njenu nepokolebljivu posvećenost pružanju podrške Bosni i Hercegovini u vreme krize. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana neprekidnog spasilačkog i sanacionog rada, satelitske usluge za hitne slučajeve su okončane, što je označilo kraj faze trenutnog reagovanja EU.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!