Venecijanska kula je izuzetna istorijska odbrambena građevina koja se nalazi u Draču, Albanija. Dio je vizantijske tvrđave Drač, koja je bila poznata po tome što je bila jedna od najmoćnijih tvrđava na zapadnoj obali Jadranskog mora. Sadašnja tvrđava je proizvod najranijih građevinskih pohoda vizantijskog cara Anastasija I (491–518), koji je poticao iz Drača, poznatog i kao antički Dyrrhachium. Venecijanska kula, izgrađena tokom XV vijeka, podignuta je na vrhu ostataka vizantijske kule i bila je naoružana topovima za odbranu grada od pomorskih napada. Kula je dizajnirana posebno za artiljeriju i funkcionisala je kao osnovna osmatračnica za okolno područje.
Ovaj veličanstveni spomenik kulturnog nasljeđa i gradsko obilježje pretrpilo je štetu u potresu 2019. godine, ali je od tada podvrgnut restauraciji uz podršku projekta EU4Culture. Projekat je finansirala EU, a realizovao UNOPS u bliskoj saradnji sa albanskim Ministarstvom kulture. Radovi na restauraciji, koji su uključivali multimedijalnu opremu, bili su budžetirani u iznosu od 700.000 €. Nadalje, u razvoj multimedijalnih sadržaja uloženo je dodatnih 300.000 eura.
“Na ovom spomeniku godinama nije bilo intervencija, a šteta koju je prouzrokovao potres dodatno je pogoršala situaciju. Spomenik bi ozbiljno bio ugrožen bez ove intervencije koja je urađena uz podršku EU.“
Alban Ramohitaj, direktor Muzejskog centra Drač
Alban Ramohitaj, direktor Muzejskog centra Drač, objašnjava da je potres 2019. godine uzrokovao značajnu štetu Venecijanskoj kuli, kako na unutrašnjosti tako i na eksterijeru zgrade. “Na ovom spomeniku godinama nije bilo intervencija, a šteta koju je prouzrokovao potres dodatno je pogoršala situaciju. Spomenik bi ozbiljno bio ugrožen bez ove intervencije koja je urađena uz podršku EU“, kaže Alban.
Lejla Hadžić, savjetnica za kulturno nasljeđe na projektu EU4Culture, napominje da iako nije bilo većih strukturalnih problema sa kulom, bili su neophodni konzervatorski radovi. „Uklonili smo sve dodatke koji nisu bili od odgovarajućih materijala ili materijala koji nisu bili kompatibilni sa istorijskim materijalima i zamijenili ih sa materijalima koji su kompatibilni i više u rječniku tradicionalnih materijala i tehnika koje su korištene u vrijeme kada je kula prvobitno napravljena“, kaže Lejla.
Osim konzervatorskih radova, projekt EU4Culture je također doprinio promociji i tehnološkom napretku kule. Uz podršku projekta, Venecijanska kula je pretvorena u najmoderniji Centar za interpretaciju nasljeđa. Ovaj centar pruža posjetiocima priliku da istraže istorijske događaje i mjesta kroz različite digitalne i multimedijske alate, kao što su VR slušalice, digitalni periskopi, multimedijalne projekcije kupole i druge aktivnosti koje kombinuju zabavu s dubljim pogledom na drevnu povijest grada.
“Međutim, kada se ispravno koriste, restaurirani spomenici ne da samo ostaju dobro održavani, već služe i kao generatori prihoda za sektor kulturnog nasljeđa.“
Lejla Hadzic, viša savjetnica za kulturno nasljeđe, EU4Culture
Prema riječima stručnjaka za konzervaciju, ključno je da restaurirani objekti puste u upotrebu kako bi se osiguralo njihovo održavanje. U zemljama u kojima su budžeti za kulturu ograničeni, zapušteni spomenici će vjerovatno propasti zbog nedovoljnog održavanja. “Međutim, kada se ispravno koriste, obnovljeni spomenici ne da samo ostaju dobro održavani, već služe i kao generatori prihoda za sektor kulturnog nasljeđa“, kaže Lejla.
Lejla dalje objašnjava da prije radova na restauraciji, ulaznice za Venecijansku kulu nisu bile dostupne. Međutim, nakon intervencije, sve tri lokacije koje je podržao projekat EU4 Culture u Draču – Hamam, Arheološki muzej i Venecijanska kula – će uvesti ulaznice za posjetioce, čime se direktno doprinijeti budžetu za kulturno nasleđe.
O projektu
Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU), a sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na renoviranje i revitalizaciju glavnih objekata kulturnog nasljeđa oštećenih u potresu i predstavlja jedan od najvećih programa kulturnog nasljeđa koji finansira Evropska unija sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura.
Photo credits: EU4 Culture
Ovaj veličanstveni spomenik kulturnog nasljeđa i gradsko obilježje pretrpilo je štetu u potresu 2019. godine, ali je od tada podvrgnut restauraciji uz podršku projekta EU4Culture. Projekat je finansirala EU, a realizovao UNOPS u bliskoj saradnji sa albanskim Ministarstvom kulture. Radovi na restauraciji, koji su uključivali multimedijalnu opremu, bili su budžetirani u iznosu od 700.000 €. Nadalje, u razvoj multimedijalnih sadržaja uloženo je dodatnih 300.000 eura.
Alban Ramohitaj, direktor Muzejskog centra Drač, objašnjava da je potres 2019. godine uzrokovao značajnu štetu Venecijanskoj kuli, kako na unutrašnjosti tako i na eksterijeru zgrade. “Na ovom spomeniku godinama nije bilo intervencija, a šteta koju je prouzrokovao potres dodatno je pogoršala situaciju. Spomenik bi ozbiljno bio ugrožen bez ove intervencije koja je urađena uz podršku EU“, kaže Alban.
Lejla Hadžić, savjetnica za kulturno nasljeđe na projektu EU4Culture, napominje da iako nije bilo većih strukturalnih problema sa kulom, bili su neophodni konzervatorski radovi. „Uklonili smo sve dodatke koji nisu bili od odgovarajućih materijala ili materijala koji nisu bili kompatibilni sa istorijskim materijalima i zamijenili ih sa materijalima koji su kompatibilni i više u rječniku tradicionalnih materijala i tehnika koje su korištene u vrijeme kada je kula prvobitno napravljena“, kaže Lejla.
Osim konzervatorskih radova, projekt EU4Culture je također doprinio promociji i tehnološkom napretku kule. Uz podršku projekta, Venecijanska kula je pretvorena u najmoderniji Centar za interpretaciju nasljeđa. Ovaj centar pruža posjetiocima priliku da istraže istorijske događaje i mjesta kroz različite digitalne i multimedijske alate, kao što su VR slušalice, digitalni periskopi, multimedijalne projekcije kupole i druge aktivnosti koje kombinuju zabavu s dubljim pogledom na drevnu povijest grada.
Prema riječima stručnjaka za konzervaciju, ključno je da restaurirani objekti puste u upotrebu kako bi se osiguralo njihovo održavanje. U zemljama u kojima su budžeti za kulturu ograničeni, zapušteni spomenici će vjerovatno propasti zbog nedovoljnog održavanja. “Međutim, kada se ispravno koriste, obnovljeni spomenici ne da samo ostaju dobro održavani, već služe i kao generatori prihoda za sektor kulturnog nasljeđa“, kaže Lejla.
Lejla dalje objašnjava da prije radova na restauraciji, ulaznice za Venecijansku kulu nisu bile dostupne. Međutim, nakon intervencije, sve tri lokacije koje je podržao projekat EU4 Culture u Draču – Hamam, Arheološki muzej i Venecijanska kula – će uvesti ulaznice za posjetioce, čime se direktno doprinijeti budžetu za kulturno nasleđe.
O projektu
Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU), a sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na renoviranje i revitalizaciju glavnih objekata kulturnog nasljeđa oštećenih u potresu i predstavlja jedan od najvećih programa kulturnog nasljeđa koji finansira Evropska unija sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura.
Photo credits: EU4 Culture
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
