Plan rasta za Zapadni Balkan je ponuda Evropske unije zemljama koje imaju status kandidata za članstvo (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) da ubrzaju proces pristupanja. Plan rasta osigurava bržu integraciju u Jedinstveno tržište EU, ali istovremeno nalaže snažniju ekonomsku saradnju u regiji, koja bi trebala dovesti do ubrzanog društvenoekonomskog približavanja EU. Za podršku ovim reformama je na raspolaganju fond od 6 milijardi eura, koji se sastoji od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde u povoljnim kreditima, a koji je uslovljen provođenjem konkretnih reformi i usklađivanjem domaćih zakona sa pravnom stečevinom EU.
Očekuje se da bi realizacija Plana rasta mogla dati značajan zamah reformama, te u konačnici mogla dvostruko ojačati privredu u zemljama regije u narednoj deceniji.
„Plan rasta ne utiče na tekući proces pristupanja, ili konkretne uslove koji su postavljeni u ovim okvirima, naročito u pogledu osnovnih principa. Zajedničko regionalno tržište je inicijativa koju su dogovorili lideri zemalja Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. godine. Ovo tržište, uz prateći akcioni plan, treba omogućiti slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi u regiji“, navodi se u Planu rasta, u kojem se naglašava da je „brzina ključna“ i da je plan namijenjen da pomogne regiji u usmjeravanju na zajedničku budućnost u svojstvu članica EU i za rješavanje bilateralnih izazova koji ometaju napredak.
Adi Ćeremagić, analitičar iz Evropske inicijative za stabilnost, objašnjava da EU nastoji državama koje imaju kandidatski status unaprijed osigurati neke prednosti članstva.
„Jedna komponenta je dodatno finansiranje radi smanjivanja razlike između sredstava koje primaju članice EU i države koje su kandidati za članstvo. Međutim, ovo je uslovljeno zahtjevom za detaljnim planom reformi koji osim vladavine prava i ekonomske reforme, obuhvata i druge oblasti kao što su reforma javne uprave i javnih nabavki, u zavisnosti od potreba svake pojedinačne države. Drugi aspekt su prednosti prije pristupanja, s tim da se od ovih zemalja očekuje da usvoje zakone i uspostave institucije koje će im omogućiti da funkcionišu kao da su članice. Dobar primjer je SEPA, sistem koji omogućava bankama u zemljama kandidatkinjama da provode transakcije u eurima kao da su u EU bez dodatnih naknada, ali ova prednost nalaže prilagođavanje domaćih zakona i bankarskih propisa“, kazao je Ćeremagić, naglašavajući da je suština Plana rasta da državama kandidatkinjama ponudi više novca i više mogućnosti za njihovu privredu i građane, na osnovu tempa kojim provode reforme.
Profesorica Lejla Ramić-Masihović iz Odjeljenja za međunarodne odnose na Međunarodnom Burch univerzitetu (IBU), kaže da ovo predstavlja važnu priliku.
„Plan rasta je izvrsna prilika za jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i povezivanje sa Jedinstvenim tržištem EU, na koje smo svi usmjereni. U biti je riječ o vreći novca kojoj svi imamo pristup.“
Profesorica Lejla Ramić-Mesihović
Težište Plana rasta je na sedam ključnih oblasti: slobodno kretanje roba, usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima; lakši cestovni prevoz; dekarbonizacija i integracija tržišta energije; zajedničko digitalno tržište; i integracija u industrijske lance nabavke. Neke od ovih mogućnosti su nove perspektive zapošljavanja, besplatni pristup javnom internetu, jeftiniji i brži transferi novca (posredstvom sistema SEPA), kraće vrijeme čekanja na granicama za cestovni prevoz (zelene trake) i digitalni centri za start-up preduzeća. Preduslov za ove prednosti su usklađivanje propisa o graničnoj kontroli, potpisivanje Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, reforma javnih finansija u skladu s evropskim standardima, te uzajamno priznavanje vještina i kvalifikacija između EU i Zapadnog Balkana, uključujući stručnu spremu, na osnovu postojećih sporazuma o mobilnosti.
Plan rasta obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a izdvojena sredstva će biti raspodijeljena na osnovu formule koja obuhvata BDP, broj stanovnika i nekoliko drugih kriterija. Prema prvim procjenama, Albanija bi mogla dobiti 922 miliona eura, Crna Gora 383 miliona eura, Kosovo 880 miliona eura, Sjeverna Makedonija 750 miliona eura, Srbija 1,85 milijardi eura, dok bi Bosna i Hercegovina, nakon finalizacije programa reformi, mogla dobiti 1,85 milijardi eura. Najmanje 50% od ukupnog iznosa bit će usmjereno na investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Preostala sredstva će ići direktno vladama zemalja Zapadnog Balkana, a pristup sredstvima će zavisiti od napretka ostvarenog u provođenju programa reformi koji je pripremila svaka zemlja pojedinačno.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje će dostavljati vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da su ispunjeni svi uslovi, kao što su makroekonomska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta.
Plan rasta je usvojen 8. novembra 2023. godine, a do aprila 2025. godine je Evropska komisija odobrila programe reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Bosna i Hercegovina još nije dobila „zeleno svjetlo“.
Vlade zemalja Zapadnog Balkana su upozorene da će, ako ne ispune uslove za isplatu sredstava, Komisija obustaviti isplatu ili uskratiti odgovarajući iznos sredstava. Pored toga, zemlje koje ne provedu reforme u roku od godinu ili dvije godine bit će u obavezi da vrate sredstva, koja će zatim biti preraspodijeljena drugim zemljama.
„Jedna komponenta je dodatno finansiranje radi smanjivanja razlike između sredstava koje primaju članice EU i države koje su kandidati za članstvo. Međutim, ovo je uslovljeno zahtjevom za detaljnim planom reformi koji osim vladavine prava i ekonomske reforme, obuhvata i druge oblasti kao što su reforma javne uprave i javnih nabavki, u zavisnosti od potreba svake pojedinačne države. Drugi aspekt su prednosti prije pristupanja, s tim da se od ovih zemalja očekuje da usvoje zakone i uspostave institucije koje će im omogućiti da funkcionišu kao da su članice. Dobar primjer je SEPA, sistem koji omogućava bankama u zemljama kandidatkinjama da provode transakcije u eurima kao da su u EU bez dodatnih naknada, ali ova prednost nalaže prilagođavanje domaćih zakona i bankarskih propisa“, kazao je Ćeremagić, naglašavajući da je suština Plana rasta da državama kandidatkinjama ponudi više novca i više mogućnosti za njihovu privredu i građane, na osnovu tempa kojim provode reforme.
Profesorica Lejla Ramić-Masihović iz Odjeljenja za međunarodne odnose na Međunarodnom Burch univerzitetu (IBU), kaže da ovo predstavlja važnu priliku.
„Plan rasta je izvrsna prilika za jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i povezivanje sa Jedinstvenim tržištem EU, na koje smo svi usmjereni. U biti je riječ o vreći novca kojoj svi imamo pristup.“
Profesorica Lejla Ramić-MesihovićTežište Plana rasta je na sedam ključnih oblasti: slobodno kretanje roba, usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima; lakši cestovni prevoz; dekarbonizacija i integracija tržišta energije; zajedničko digitalno tržište; i integracija u industrijske lance nabavke. Neke od ovih mogućnosti su nove perspektive zapošljavanja, besplatni pristup javnom internetu, jeftiniji i brži transferi novca (posredstvom sistema SEPA), kraće vrijeme čekanja na granicama za cestovni prevoz (zelene trake) i digitalni centri za start-up preduzeća. Preduslov za ove prednosti su usklađivanje propisa o graničnoj kontroli, potpisivanje Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, reforma javnih finansija u skladu s evropskim standardima, te uzajamno priznavanje vještina i kvalifikacija između EU i Zapadnog Balkana, uključujući stručnu spremu, na osnovu postojećih sporazuma o mobilnosti.
Plan rasta obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a izdvojena sredstva će biti raspodijeljena na osnovu formule koja obuhvata BDP, broj stanovnika i nekoliko drugih kriterija. Prema prvim procjenama, Albanija bi mogla dobiti 922 miliona eura, Crna Gora 383 miliona eura, Kosovo 880 miliona eura, Sjeverna Makedonija 750 miliona eura, Srbija 1,85 milijardi eura, dok bi Bosna i Hercegovina, nakon finalizacije programa reformi, mogla dobiti 1,85 milijardi eura. Najmanje 50% od ukupnog iznosa bit će usmjereno na investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Preostala sredstva će ići direktno vladama zemalja Zapadnog Balkana, a pristup sredstvima će zavisiti od napretka ostvarenog u provođenju programa reformi koji je pripremila svaka zemlja pojedinačno.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje će dostavljati vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da su ispunjeni svi uslovi, kao što su makroekonomska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta.
Plan rasta je usvojen 8. novembra 2023. godine, a do aprila 2025. godine je Evropska komisija odobrila programe reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Bosna i Hercegovina još nije dobila „zeleno svjetlo“.
Vlade zemalja Zapadnog Balkana su upozorene da će, ako ne ispune uslove za isplatu sredstava, Komisija obustaviti isplatu ili uskratiti odgovarajući iznos sredstava. Pored toga, zemlje koje ne provedu reforme u roku od godinu ili dvije godine bit će u obavezi da vrate sredstva, koja će zatim biti preraspodijeljena drugim zemljama.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
