Demir Demireli je 38-godišnji povratnik iz Evrope, sada građevinski radnik po potrebi u svom rodnom gradu u Sjevernoj Makedoniji. Kako je ljetna sezona završena, potražnja u sektoru naglo opada, ostavljajući Demiru sve manje dnevnih isplata i duge zimske mjesece koji su pred nama, u borbi za brigu o svojoj bolesnoj ženi i četvero djece. „Naravno da bih volio posao sa punim radnim vremenom, dobar posao… Želim da imam redovnu platu… Ali ne znam čitati ni pisati“, kaže Demir.
Prema podacima UNDP, broj ljudi sa sličnim situacijom nije mali u Sjevernoj Makedoniji. Većina povratnika su Romi, od kojih su mnogi odlučili da napuste zemlju, zbog siromaštva, nezaposlenosti i diskriminacije. Procjena koju je uradio UNDP 2021. godine, pokazuje da je većina tražilaca azila i povratnika u starosnoj grupi od 30 do 44 godine, sa niskim stepenom obrazovanja. Zapošljavanje je izdvojeno kao najveći izazov povratnika. To je takođe i važan kanal za osiguranje ekonomskog i socijalnog prosperiteta ugroženih građana.
“U razgovoru sa povratnicima, shvatili smo da je prvih šest mjeseci nakon povratka veoma važno, jer je to vrijeme kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci .”
Suzana Ahmeti Janjic, šef inkluzivnog prosperiteta, UNDP Sjeverna Makedonija
Zbog toga je UNDP pokrenuo projekat sa holističkim pristupom kako bi povratnicima i Romima osigurao da poboljšaju svoje izglede za zapošljavanje. Projekat podržava institucije u rješenjima za ekonomsku i socijalnu reintegraciju ugroženih povratnika. Finansira ga Evropska unija, a osim Sjeverne Makedonije, pokriva i Albaniju i Srbiju. Suzana Ahmeti iz UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji objašnjava da je potreba za ovakvom vrstom projekta bila očigledna jer je način na koji se trenutno tretiraju povratnici veoma ad hoc i ne postoji sistem koji je fokusiran na probleme i potrebe povratnika. Uz to, podrška države reintegraciji je gotovo nevidljiva u prvih šest do 12 mjeseci. “U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci”, kaže Suzana.
Projekat je već započeo intervenciju na poboljšanju situacije. Kako objašnjava Suzana, prvo su krenuli sa podizanjem svijesti institucija na lokalnom i centralnom nivou o problemima povratnika. Na nivou centralne uprave inicirali su uspostavljanje posebnog koordinacionog tijela koje bi se bavilo problemima povratnika. Na lokalnom nivou uspjeli su da integrišu temu povratnika u strategije lokalnog ekonomskog razvoja, sa posebnim dodijeljenim budžetom. Kao najveće dostignuće u tom pogledu, Suzana smatra mjeru zapošljavanja na osnovu koje su povratnici prepoznati kao posebna ranjiva grupa sa potrebom za dodatnim uslugama u sklopu nacionalnog plana zapošljavanja, važnog strateškog dokumenta centralnog nivoa. „Ovo je vrsta specifične i opipljive intervencije i sada krećemo sa konkretnom implementacijom koja uključuje soft treninge i slično“, kaže Suzana.
“Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao, pomalo postaje obrnuto.”
Suzana Ahmeti Janjic, šef Inkluzivnog prosperiteta, UNDP Sjeverna Makedonija
Povratnici i Romi se suočavaju sa izazovima i kada imaju dobru poslovnu ideju i preduzetnički duh da započnu svoj vlastiti posao. Često imaju ograničen finansijski kapital i poslovne mreže neophodne za pokretanje posla, kao i ograničene upravljačke vještine i znanje o temama kao što su poslovno planiranje, finansijsko upravljanje ili zakonodavstvo, uključujući poreske propise i drugo. Mnoge održive poslovne ideje povratnika i Roma ostaju neformalne zbog nedostatka sistematske podrške. Kako bi ih podržao, posebno mlade i inovativne povratnike sa idejama koje mogu generisati prihod i radna mjesta, projekat obezbjeđuje start-up bespovratna sredstva za pomoć kod otvaranja novih ili formalizovanja postojećih preduzeća. Projekat takođe pruža ciljanu podršku za unapređenje njihovih vještina poslovnog upravljanja, znanja za vođenje formalnog poslovanja i pristup mrežama preduzetnika.
Suzana objašnjava da zbog povećane dinamike migracija, preduzeća sve više prepoznaju dostupnost kvalifikovanih radnika. Iz tog razloga, projekat želi da značajno uloži u obrazovanje odraslih jer prema Suzaninim riječima većina povratnika nema osnovno ni srednje obrazovanje. “Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao, pomalo postaje obrnuto,“ kaže Suzana.
O projektu
Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih institucionalnih barijera za reintegraciju ugroženih povratnika i pokretača socijalne i ekonomske isključenosti i iseljavanja na Zapadnom Balkanu, kao što su ograničene mogućnosti rada, slabo plaćeni poslovi, veliki neformalni sektor i loš kvalitet socijalnih usluga. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. Sveukupni cilj je doprinijeti efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome. Podrška romskim povratnicima će također doprinijeti smanjenju postojećeg socio-ekonomskog jaza između romskih i neromskih žena, muškaraca i djece.
Photo credits: Sanja Knezevic, UNDP
Zbog toga je UNDP pokrenuo projekat sa holističkim pristupom kako bi povratnicima i Romima osigurao da poboljšaju svoje izglede za zapošljavanje. Projekat podržava institucije u rješenjima za ekonomsku i socijalnu reintegraciju ugroženih povratnika. Finansira ga Evropska unija, a osim Sjeverne Makedonije, pokriva i Albaniju i Srbiju. Suzana Ahmeti iz UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji objašnjava da je potreba za ovakvom vrstom projekta bila očigledna jer je način na koji se trenutno tretiraju povratnici veoma ad hoc i ne postoji sistem koji je fokusiran na probleme i potrebe povratnika. Uz to, podrška države reintegraciji je gotovo nevidljiva u prvih šest do 12 mjeseci. “U razgovoru sa povratnicima shvatili smo da je prvih šest mjeseci po povratku veoma važno, jer je to vrijeme kada se mogu odlučiti da ponovo odu ako se suoče sa ozbiljnim izazovima. Još smo shvatili da imaju vrlo malu ili nikakvu podršku institucija ili drugih organa u ovih prvih šest mjeseci”, kaže Suzana.
Projekat je već započeo intervenciju na poboljšanju situacije. Kako objašnjava Suzana, prvo su krenuli sa podizanjem svijesti institucija na lokalnom i centralnom nivou o problemima povratnika. Na nivou centralne uprave inicirali su uspostavljanje posebnog koordinacionog tijela koje bi se bavilo problemima povratnika. Na lokalnom nivou uspjeli su da integrišu temu povratnika u strategije lokalnog ekonomskog razvoja, sa posebnim dodijeljenim budžetom. Kao najveće dostignuće u tom pogledu, Suzana smatra mjeru zapošljavanja na osnovu koje su povratnici prepoznati kao posebna ranjiva grupa sa potrebom za dodatnim uslugama u sklopu nacionalnog plana zapošljavanja, važnog strateškog dokumenta centralnog nivoa. „Ovo je vrsta specifične i opipljive intervencije i sada krećemo sa konkretnom implementacijom koja uključuje soft treninge i slično“, kaže Suzana.
Povratnici i Romi se suočavaju sa izazovima i kada imaju dobru poslovnu ideju i preduzetnički duh da započnu svoj vlastiti posao. Često imaju ograničen finansijski kapital i poslovne mreže neophodne za pokretanje posla, kao i ograničene upravljačke vještine i znanje o temama kao što su poslovno planiranje, finansijsko upravljanje ili zakonodavstvo, uključujući poreske propise i drugo. Mnoge održive poslovne ideje povratnika i Roma ostaju neformalne zbog nedostatka sistematske podrške. Kako bi ih podržao, posebno mlade i inovativne povratnike sa idejama koje mogu generisati prihod i radna mjesta, projekat obezbjeđuje start-up bespovratna sredstva za pomoć kod otvaranja novih ili formalizovanja postojećih preduzeća. Projekat takođe pruža ciljanu podršku za unapređenje njihovih vještina poslovnog upravljanja, znanja za vođenje formalnog poslovanja i pristup mrežama preduzetnika.
Suzana objašnjava da zbog povećane dinamike migracija, preduzeća sve više prepoznaju dostupnost kvalifikovanih radnika. Iz tog razloga, projekat želi da značajno uloži u obrazovanje odraslih jer prema Suzaninim riječima većina povratnika nema osnovno ni srednje obrazovanje. “Povratnici su stvarno vrijedan ljudski kapital za poslodavce. Nije kao nekad kada su hiljade ljudi tražile posao, pomalo postaje obrnuto,“ kaže Suzana.
O projektu
Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na rješavanje ključnih institucionalnih barijera za reintegraciju ugroženih povratnika i pokretača socijalne i ekonomske isključenosti i iseljavanja na Zapadnom Balkanu, kao što su ograničene mogućnosti rada, slabo plaćeni poslovi, veliki neformalni sektor i loš kvalitet socijalnih usluga. Projekat je dio višedržavne akcije Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II, podrške EU osnovnim pravima romske zajednice i reintegracije povratnika, povjeren UNDP-u, Svjetskoj banci i Vijeću Evrope. Sveukupni cilj je doprinijeti efektivnoj reintegraciji ugroženih povratnika iz EU sa posebnom pažnjom na Rome. Podrška romskim povratnicima će također doprinijeti smanjenju postojećeg socio-ekonomskog jaza između romskih i neromskih žena, muškaraca i djece.
Photo credits: Sanja Knezevic, UNDP
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
