EU pomaže zemljama kandidatkinjama u zaštiti prava LGBTIQ+ osoba | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

EU pomaže zemljama kandidatkinjama u zaštiti prava LGBTIQ+ osoba

16 maj 2025

Evropska unija, kao i većina demokratskih zemalja širom svijeta, 17. maj obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT dan). Zaštita prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice jedan je od ključnih prioriteta EU.

Od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, u skladu sa svojom snažnom posvećenošću promociji i zaštiti temeljnih ljudskih prava za sve, EU zagovara ravnopravnost lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih, interspolnih, queer osoba i drugih seksualnih manjina. No ove grupe se i dalje širom svijeta, uključujući i Zapadni Balkan, suočavaju s diskriminacijom i nasiljem. EU nastoji povećati svijest javnosti o pravima LGBTIQ+ osoba, ali istovremeno poduzima konkretne korake za unapređenje njihove zaštite i socijalne uključenosti, kako u državama članicama, tako i u kandidatkinjama. Jedan takav primjer konkretne podrške je sigurna kuća za LGBTIQ+ osobe žrtve diskriminacije i nasilja u Sarajevu na tajnoj lokaciji. Kućom upravlja Fondacija Krila nade.

“Kuća je otvorena 2024. godine, u aprilu smo proslavili prvu godišnjicu. Ovaj siguran prostor smmo uspjeli stvoriti zahvaljujući razumijevanju i podršci EU i Vijeća Evrope. Mnoge LGBTIQ+ osobe doživljavaju različite oblike zlostavljanja, uključujući fizičko nasilje, čak i u vlastitom domu nakon što se autuju. Nekima porodica uskrati finansijsku ili emocionalnu podršku što onemogućava nastavak školovanja,  a i same škole ponekad odbijaju pružiti odgovarajuće uslove. Za njih je ovo sklonište od presudne važnosti“, kaže Nejla Zejnilagić, koordinatorica u Fondaciji Krila nade.

Pojašnjava da ova sigurna kuća funkcioniše po istim principima kao skloništa za žene žrtve porodičnog nasilja.

„Osigurava krov nad glavom, hranu, higijenske potrepštine i psihološku podršku, koju pružamo u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom. Odrasle osobe starije od 18 godina mogu ostati do šest mjeseci, odnosno kraće ukoliko ranije postanu samostalne“, dodaje Zejnilagić. Napominje da sklonište može primiti do šest osoba i da trenutno pruža usluge samo osobama iz Bosne i Hercegovine.

U vrijeme intervjua za WeBalkans, u kući su boravile četiri osobe, koje su izjavile da im je „ovaj besplatan i siguran prostor promijenio život“.

Koordinatorica Zejnilagić također spominje posjetu organizacije iz Srbije koja dijeli iste vrijednosti, a koja je pokazala interesovanje za pokretanje sličnog projekta. Osim sigurne kuće, EU podržava niz edukacija i obrazovnih inicijativa u Bosni i Hercegovini usmjerenih na prepoznavanje i borbu protiv govora mržnje, uključujući i one koje se odnose na državne službenike. Slične aktivnosti sprovode se i u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

U Sjevernoj Makedoniji je prva nacionalna SOS linija za LGBTIQ+ osobe pokrenuta tokom pandemije COVID-19 kao dio projekta promocije raznolikosti i jednakosti. Međutim, ta linija je u međuvremenu ugašena. Trenutno LGBTIQ+ osobe u toj zemlji mogu koristiti savjetodavne usluge koje pruža organizacija EGAL, a uskoro se očekuje pokretanje nove SOS linije.

„Zahvaljujući podršci EU pokrenućemo green line s brojem 0800-66666 koja će raditi 24/7 na makedonskom jeziku. Također ćemo pružati psihološku podršku i individualne sesije za LGBTIQ+ žrtve nasilja. Pored toga, tražimo sredstva za ponovno otvaranje sigurne kuće za LGBTIQ+ osobe koju smo morali zatvoriti prije nekoliko mjeseci“, najavljuje Ivana Kostovska koja je bila direktorica ugašene sigurne kuće u Skoplju.

U Albaniji je 2024. godine zabilježeno prvo simbolično vjenčanje istospolnog para, omogućeno uz podršku i angažman EU. Ipak, istospolni brakovi još uvijek nisu zakonski priznati u toj zemlji. Kroz projekat „Ponosni na prava“ u Albaniji, EU je fokusirana na promociju jednakosti, socijalne uključenosti i nediskriminacije žena i LGBTIQ+ osoba. Ovaj projekat uključuje obuke za mlade, kampanje podizanja svijesti i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u gradovima poput Tirane, Skadra i Leže. Albanija također ima nacionalni akcioni plan za LGBTIQ+ zajednicu za period 2021–2027, koji je podržan i kroz napore EU u okviru UN-a, posebno preko UNDP-a.

EU također snažno podržava LGBTIQ+ zajednicu u Srbiji i Crnoj Gori. U Crnoj Gori, projekat „Borba protiv mržnje i netolerancije“ podržao je izradu Nacionalne strategije za LGBTI osobe za period 2024–2029, kao i evaluaciju prethodne strategije (2019–2023). U Srbiji su aktivnosti podizanja svijesti još uvijek u toku. U obje zemlje, delegacije EU aktivno podržavaju Pride događaje. Svake godine, u znak podrške, zgrada Delegacije EU u Srbiji osvijetljena je bojama LGBTIQ+ zastave.

Na Kosovu, EU podržava različite aktivnosti povodom IDAHOT-a, uključujući pjesničke večeri i promociju prve LGBTIQ+ radio emisije „Lequ Zemër“. EU također podržava Centar za jednakost i slobodu (CEL), koji jača LGBTI zajednicu sprječavanjem diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, podizanjem svijesti javnosti o pravima LGBTI osoba i zagovaranjem jednakih prava u skladu s ustavom i zakonima zemlje. Tokom godina, ovaj Centar organizovao je kampanje zagovaranja, promovirao društvene promjene i pružao psihosocijalnu podršku, besplatnu pravnu pomoć, smještaj i druge resurse. Samo tokom 2024. godine, EU je podržala niz CEL inicijativa za osnaživanje LGBTIQ+ zajednice, kao što su profesionalne obuke iz šminkanja, praćenje govora mržnje u medijima, stipendije za zagovaranje među studentima i radionice pravne pomoći. EU je također snažno podržala Sedmicu ponosa u Prištini, koja je završena Paradom ponosa.

Dana 17. maja 1990. godine, Svjetska zdravstvena organizacija uklonila je homoseksualnost s liste bolesti, a ovaj datum je kasnije proglašen Međunarodnim danom borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT). EU i njene države članice posvećene su ključnim pravnim instrumentima uključujući Ugovor iz Amsterdama (1997), Povelju o temeljnim pravima Evropske unije (2000) i razne antidiskriminacione direktive. Rezultati istraživanja iz 2024. godine koje je provela Agencija EU za temeljna prava (FRA) pokazali su da je 37% LGBTIQ+ osoba iskusilo neki oblik “konverzijske terapije” – prakse koja ima za cilj “izlječenje” seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, a koja ima dugoročno štetne posljedice.

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.