U zemljama zapadnog Balkana žene nisu adekvatno zastupljene u politici i upravljačkim strukturama preduzeća i nemaju uticaj na donošenje odluka i raspored javnog novca, čine veći dio nezaposlenih, a ekonomija brige i besplatni kućni rad je gotovo u cjelini zasnovan na njima. No žene i osnaživanje njihovog položaja u društvu su fokus mnogih aktivnosti Evropske unije u zemljama zapadnog Balkana: borba protiv nasilja i diskriminacije, pravna pomoć, prava pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice, politički angažman, zdravlje, tranziciona pravda, podrška poduzetnicama, umrežavanje, očuvanje kulturne tradicije, više žena u policiji i na granicama su samo neka od pitanja kojima je EU posvećena.
Međunarodni dan žena 8. mart je prilika da se ukaže na snagu i sposobnost žena i tim povodom će u Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, BiH i Srbiji biti upriličen niz događaja, a i pokrenute su razne kampanje.
U Crnoj Gori kampanja “Heroine i vještine” slavi žene koje su uspješno transformisale svoje karijere: ekonomistkinja koja se bavi zlatovezom, profesorica koja uzgaja pečurke, grafička dizajnerica pravi terarijume, ekonomistkinji izrađuje nakit…
U Srbiji je delagcija EU, sa željom da podrži veću vidljivost napora za rodnu ravnopravnost, ustanovila nagradu „Dobrila“. Nagrada nosi ime Dobrile Vasiljević Smiljanić koja je prepoznala potencijal tradicionalnih ženskih vještina i svoj radni vijek posvetila ekonomskoj i društvenoj jednakosti žena u ruralnim oblastima Zlatibora.
Ove godine je dobitnica Radmila Gujaničić iz Užica.
„Važna mi je ova nagrada jer zaokružuje moj rad nakon što sam otišla u penziju, a posebno mi je drago što sam prva i što je na zlatiborskom okrugu – Dobrila je kroz zadrugu Sirogojno osnažila žene zlatiborskog kraja i svetski je poznata. Meni ova nagrada daje i društvenu moć koju ću podeliti s drugim ženama“, kaže Gujaničić. Smatra da je doprinos EU na osnaživanju žena zapadnog Balkana izuzetno značajan.
„Da biste negde došli morate odnekud da krenete i EU kao neko ko je izvan našeg područja ima moć da neke stvari pokrene i jako je važno da ulažu sredstva u poboljšanje položaja žena. Volela bih kada bi bilo više novca za ekonomsko osnaživanje jer su žene osetile snagu svojih ekonomskih aktivnosti, možda manje komercijalni krediti. Mnogo je projekata koji ne bi bili realizovani ili organizacija koje ne bi opstale bez podrške EU“, kaže Gujaničić i naglašava da je mnogo projekata koje je EU realizovala i s partnerima poput UN WOMEN koji su imali izuzetno dobre rezultate.
Dobri rezultati organizacija civilnog društva se prenose i na javni sektor. Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva je, u saradnji s Udruženjem građana Budućnost Modriča, kroz projekat “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena žrtava nasilja u porodici” promijenila politiku javnih fondova za samozapošljavanje. Oni su omogućili da 65 žena žrtava nasilja dobije edukaciju za poduzetništvo i pomoć za izradu biznis-plana, a njih 18 dobilo je grant i mentorstvo za pokretanje biznisa.
„Kao rezultat naših zagovaranja Zavod za zapošljavanje u Federaciji BiH (jedan od dva administrativna entiteta u BiH) je za 10% povećao sredstva koja putem javnih poziva dodjeljuje ženama za samozapošljavanje“, kaže Dženana Alađuz, direktorica Infohouse.
Na Kosovu, gdje je cijeli mjesec mart posvećen većoj vidljivosti žena, je moguće izdvojiti projekat Integra koji u opštinama Glogovac, Mališevo, Gračanica, Južna Mitrovica, Istok, Prizren, Klina, Orahovac, Lipljan, Suva Reka i Vučitrn cilja na 563 pojedinca i pojedinke, žene i mlade povratnike, te osobe iz ugroženih grupa koje će dobiti perspektivu da se vrate ili ostanu.
Uz pojedinačne, EU provodi i regionalne projekte u koje uključuje više organizacija iz svih zemalja zapadnog Balkana što je korisno za razmjenu znanja i iskustava. Primjera radi, „Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu“ vrijedan 2 miliona EURa provođen je u Španiji, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Albaniji.
U Ženskom centru u Užicu kažu da je saradnja s EU posebno važna za male organizacije koje nemaju vlastita sredstva ili ne mogu dobiti novac iz javnih budžeta.
„Mi smo uz pomoć EU pokrenuli reciklažu tekstila što je ekonomski osnažilo žene iz marginalizovanih grupa, uspostavili smo prekograničnu saradnju s Crnom Gorom i to funkcioniše i danas, 15 godina kasnije“, kažu u ŽC Užice. Naglašavaju da su, zahvaljujući EU, od male organizacije koja nije mogla sama aplicirati za grantove postali konkurentni na tržištu ideja.
Međunarodni dan žena 8. mart se obilježava povodom borbe žena za kraće radno vrijeme, bolje uslove rada i pravo glasa koja je počela u 8. marta 1857 godine u New Yorku. 1910. godine je Socijalistička Internacionala na prijedlog Clare Zetkin ustanovila Međunarodni dan žena, a Ujedinjene nacije Međunarodni dan žena obilježavaju od 1975. godine. Opšta skupština UN-a je 1977. godine pozvala članice da 8. mart proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir.
U Srbiji je delagcija EU, sa željom da podrži veću vidljivost napora za rodnu ravnopravnost, ustanovila nagradu „Dobrila“. Nagrada nosi ime Dobrile Vasiljević Smiljanić koja je prepoznala potencijal tradicionalnih ženskih vještina i svoj radni vijek posvetila ekonomskoj i društvenoj jednakosti žena u ruralnim oblastima Zlatibora.
Ove godine je dobitnica Radmila Gujaničić iz Užica.
„Važna mi je ova nagrada jer zaokružuje moj rad nakon što sam otišla u penziju, a posebno mi je drago što sam prva i što je na zlatiborskom okrugu – Dobrila je kroz zadrugu Sirogojno osnažila žene zlatiborskog kraja i svetski je poznata. Meni ova nagrada daje i društvenu moć koju ću podeliti s drugim ženama“, kaže Gujaničić. Smatra da je doprinos EU na osnaživanju žena zapadnog Balkana izuzetno značajan.
„Da biste negde došli morate odnekud da krenete i EU kao neko ko je izvan našeg područja ima moć da neke stvari pokrene i jako je važno da ulažu sredstva u poboljšanje položaja žena. Volela bih kada bi bilo više novca za ekonomsko osnaživanje jer su žene osetile snagu svojih ekonomskih aktivnosti, možda manje komercijalni krediti. Mnogo je projekata koji ne bi bili realizovani ili organizacija koje ne bi opstale bez podrške EU“, kaže Gujaničić i naglašava da je mnogo projekata koje je EU realizovala i s partnerima poput UN WOMEN koji su imali izuzetno dobre rezultate.
Dobri rezultati organizacija civilnog društva se prenose i na javni sektor. Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva je, u saradnji s Udruženjem građana Budućnost Modriča, kroz projekat “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena žrtava nasilja u porodici” promijenila politiku javnih fondova za samozapošljavanje. Oni su omogućili da 65 žena žrtava nasilja dobije edukaciju za poduzetništvo i pomoć za izradu biznis-plana, a njih 18 dobilo je grant i mentorstvo za pokretanje biznisa.
„Kao rezultat naših zagovaranja Zavod za zapošljavanje u Federaciji BiH (jedan od dva administrativna entiteta u BiH) je za 10% povećao sredstva koja putem javnih poziva dodjeljuje ženama za samozapošljavanje“, kaže Dženana Alađuz, direktorica Infohouse.
Na Kosovu, gdje je cijeli mjesec mart posvećen većoj vidljivosti žena, je moguće izdvojiti projekat Integra koji u opštinama Glogovac, Mališevo, Gračanica, Južna Mitrovica, Istok, Prizren, Klina, Orahovac, Lipljan, Suva Reka i Vučitrn cilja na 563 pojedinca i pojedinke, žene i mlade povratnike, te osobe iz ugroženih grupa koje će dobiti perspektivu da se vrate ili ostanu.
Uz pojedinačne, EU provodi i regionalne projekte u koje uključuje više organizacija iz svih zemalja zapadnog Balkana što je korisno za razmjenu znanja i iskustava. Primjera radi, „Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu“ vrijedan 2 miliona EURa provođen je u Španiji, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Albaniji.
U Ženskom centru u Užicu kažu da je saradnja s EU posebno važna za male organizacije koje nemaju vlastita sredstva ili ne mogu dobiti novac iz javnih budžeta.
„Mi smo uz pomoć EU pokrenuli reciklažu tekstila što je ekonomski osnažilo žene iz marginalizovanih grupa, uspostavili smo prekograničnu saradnju s Crnom Gorom i to funkcioniše i danas, 15 godina kasnije“, kažu u ŽC Užice. Naglašavaju da su, zahvaljujući EU, od male organizacije koja nije mogla sama aplicirati za grantove postali konkurentni na tržištu ideja.
Međunarodni dan žena 8. mart se obilježava povodom borbe žena za kraće radno vrijeme, bolje uslove rada i pravo glasa koja je počela u 8. marta 1857 godine u New Yorku. 1910. godine je Socijalistička Internacionala na prijedlog Clare Zetkin ustanovila Međunarodni dan žena, a Ujedinjene nacije Međunarodni dan žena obilježavaju od 1975. godine. Opšta skupština UN-a je 1977. godine pozvala članice da 8. mart proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
