Solidarnost na djelu: Reakcija EU na razorne poplave u Bosni i Hercegovini

“Srcem i mislima smo s građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni razornim poplavama. Aktivirali smo naš Mehanizam civilne zaštite EU i šaljemo timove za spašavanje na teren. Ovo je solidarnost EU na djelu,” kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, osiguravajući učešće EU u pružanju pomoći građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teške trenutke nakon katastrofalnih poplava i aktivacije klizišta koji su pogodili ovu zemlju 4. oktobra, a u kojima su smrtno stradale 22 dvije osobe i mnoge se vode kao nestale.   

U katastrofalnim poplavama i klizištima koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu početkom ove godine smrtno su stradale 22 dvije osobe, a mnoge se vode kao nestale. Nesreće poput ove nalažu brzo i koordinirano djelovanje, radi pružanja pomoći građanima i obuzdavanja katastrofe. Evropska unija je reagovala brzo aktiviranjem Mehanizma civilne zaštite. Angažovani su timovi za potragu i spašavanje, a Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) osigurala je satelitske podatke s ciljem pružanja pomoći lokalnim vlastima. Ovi napori su pomogli u vraćanju u funkciju ključne infrastrukture i osigurali podršku lokalnim zajednicama, što je opet pomoglo lokalnim vlastima u obuzdavanju katastrofe i sanaciji najvažnijih infrastruktura. Bujične poplave i klizišta su opustošili područja oko Jablanice i Konjica, sa zatrpanim domovima, uništenim cestama i željezničkom prugom i cijelim zajednicama koje su ostale odsječene. 

Opredijeljenost EU da se stavi na raspolaganje građanima Bosne i Hercegovina dodatno je potvrdio Janez Lenarčič, koji je naglasio, “Predstavnici hitnih službi Bosne i Hercegovine nisu sami u reakciji na ovu smrtonosnu nesreću. 12 država je ponudilo da pošalju hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU. Timovi za potragu i spašavanje iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije već su na terenu gdje pomažu lokalnim kriznim timovima. Ovo je snažan dokaz solidarnosti EU u vremenima prijeke potrebe”. Timovi iz ovih država koji su stigli do 5. oktobra učestvuju u potrazi za nestalim osobama, uklanjanju ruševina i vraćanju u funkciju najvažnijih infrastruktura. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska su poslale materijalnu pomoć kao što su materijali za podizanje privremenih skloništa. Uz to je EU koordinirala dostavljanje hitne materijalne pomoći, uključujući materijale za podizanje privremenih skloništa iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske s ciljem pružanja pomoći raseljenim porodicama. 

Služba za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u reakciji na katastrofu. Osigurala je satelitske snimke radi procjene štete, mapiranja poplavljenih područja, te identifikacije najteže pogođenih sredina. Ovi podaci su timovima za spašavanje omogućili da prioritiziraju svoje napore i da lakše dođu do odsječenih zajednica. EMS Copernicus aktiviran je i ranije tokom ljeta radi pružanja pomoći u opsežnim šumskim požarima koji su zahvatili Albaniju i Sjevernu Makedoniju, još jednom ukazujući na ključnu ulogu u ovladavanju prirodnim nesrećama na cijeloj teritoriji Zapadnog Balkana. 

Dok su se aktivnosti intervencije na poplavljenom području nastavile, redovno su dostavljani snimci visokog kvaliteta i procjene štete, kojima su se rukovodili napori na spašavanju na terenu. Koordinirane aktivnosti EU, putem Mehanizma civilne zaštite i EMS Copernicus, pokazale su nepokolebljivu odlučnost u pružanju podrške Bosni i Hercegovini u kriznim vremenima. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i sanaciji, završeno je dostavljanje satelitskih snimaka i podataka, što je obilježilo kraj neposredne reakcije EU na kriznu situaciju.