Novinari dobijaju više vremena da saopšte istinu
EU vjeruje da je istraživačko novinarstvo vrijedna roba u koju se isplati ulagati.
03/05/2021
Od prije nekoliko godina, na Kosovu je čitanje digitalnih vijesti doživjelo veliki porast. Pandemija je primorala ljude da provode više vremena kod kuće, moć digitalnih platformi se samo povećala, a one su najčešći izvori lažnih ili pogrešnih informacija.
Priličan broj informativnih internet portala na Kosovu pojavio se u vrijeme opštih izbora 2017. godine, kaže Arta Beriša, istaknuta novinarka koja istražuje fenomen lažnih vijesti. U to vrijeme je tek počela da predaje novinarstvo. „Kao novinarka, bila sam zabrinuta zbog nedostatka standarda na tim portalima“, kaže ona.
„Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno proizvode sadržaj; da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska proizvodnje sadržaja u njihovim redakcijama.“
Albulena Sadiku, BIRNZa razliku od sjeveroameričkog tržišta, gde se lažne vijesti plasiraju zarad finansijskog interesa, cilj pogrešnih informacija na Kosovu su uglavnom politički poeni. „Sadržaj sa izazovnim naslovima, u kombinaciji sa subjektivnim i neprovjerenim sadržajem plasira se isključivo iz političkih interesa, a to čine predstavnici medija vezanih za različite igrače na političkoj sceni Kosova“, kaže Beriša, koja je naširoko pisala o ovoj temi još od 2017. godine. Ova konstatacija je našla potvrdu u studiji Evropskog parlamenta koja se poziva na Berišin rad i zaključuje da pogrešne informacije na Zapadnom Balkanu proizvode i šire domaći činioci za lokalne potrebe. Ova studija o dezinformacijama, sprovedena u periodu od 2018. do 2020. godine otkriva tri ključna izazova pogrešnog obavještavanja: spoljni izazovi kredibilitetu EU; dezinformacije vezane za pandemiju koronavirusa; i uticaj dezinformacija na izbore i referendume.
Serija od 12 Berišinih tekstova rasvijetlila je ovaj rasprostranjeni fenomen u digitalnim medijima koji obuhvata niz tema, od izbora do provjere činjenica i neopravdanog vladinog finansiranja odabranih medija s mogućnošću da utiču na njihovu uređivačku politiku. U svojim člancima ona skreće pažnju na informativne portale koji su članovi Novinarskog savjeta i koji su u više navrata objavili lažne informacije koje su nanijele štetu ugledu neke osobe ili organizacije. Javna medijska ustanova RTK nije bila izuzetak.
„Sadržaj sa izazovnim naslovima, u kombinaciji sa subjektivnim i neprovjerenim sadržajem plasira se iz čisto političkih interesa, a to čine predstavnici medija vezanih za različite igrače na političkoj sceni Kosova.“
Arta Beriša, istraživačka novinarkaBeriša je bila jedna od 46 novinara koji su objavili sopstvene zaključke o nizu tema od javnog interesa, u sklopu Programa za jačanje istraživačkog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu koji finansira EU. Ovaj koncept, sproveden putem stipendija i grantova, omogućio je novinarima da se upuste u detaljne istrage u periodu do šest mjeseci.
„Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno proizvode sadržaj; da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska proizvodnje sadržaja u njihovim redakcijama“, kaže Albulena Sadiku iz BIRN-a, Balkanske istraživačke novinarske mreže.
Istraživački članci izazvali su javnu i medijsku debatu, pa čak i raspravu u parlamentu o pitanjima od najvećeg javnog interesa. Osim toga, novinari su dobili nagrade za svoj rad, takav je slučaj i sa pričom o pravima djece koju dodjeljuje koalicija nevladinih organizacija aktivnih na terenu. Tekstove Arte Beriše takođe su naširoko objavljivali i lokalni i mediji u drugim zemljama. Sve to doprinosi izgradnji povjerenja u novinarstvo, kaže ona. „Lažne vijesti čine da ljudi izgube povjerenje u novinarstvo.“ Beriša dodaje da one negativno utiču na našu sposobnost da prepoznamo pouzdane izvore informacija. S namjerom da u medijskoj zajednici podigne svijest o tom pitanju, ona je organizovala izložbu na kojoj su bili izloženi odštampani uzorci iz njenog istraživanja. „Nijedan predstavnik medija koje sam istraživala nije se pojavio na izložbi.“
O programu
BIRN i Udruženje novinara Kosova sproveli su projekat „Doprinos jačanju nezavisnog, istraživačkog i javno korisnog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu“ finansiran grantom EU. Stipendirano je 20 novinara, dok je putem pod-grantova obezbijeđena podrška za još 48 dobitnika, uključujući 26 novinara (od kojih su 12 bile žene) i 22 medijske organizacije, od kojih su 16 smještene u ne-većinskim zajednicama. U okviru ove aktivnosti priliku je dobilo 57 pripravnika, od čega su 41 bile ženskog pola. U okviru projekta proizvedeno je 440 novinarskih članaka, a veći deo njih objavljen je u medijima širom Kosova i regiona.
Saznajte još
Photo credits: BIRN, Arta Berisha, Europe House Pristina