Omladinski časopis za mlade u Srbiji | WeBalkans | EU Projects in the Western Balkans

Omladinski časopis za mlade u Srbiji

Isfrustrirani nemogućnošću nalaženja plaćenog posla u medijima, grupa mladih novinara osniva časopis Oblakoder, koji ubrzo postaje glas mladih u Srbiji.

SCROLL DOWN

Prije tri godine, grupi mladih novinara u Srbiji bilo je teško da se probiju na tržištu rada nakon završenih studija. Većina medija u državi nudila im je isključivo neplaćena stažiranja i volonterske angažmane. Frustrirani nedostatkom mogućnosti, odlučili su da osnuju časopis namijenjen mladima, koji su nazvali Oblakoder.

Marina Zec, glavna i odgovorna urednica Oblakodera smislila je ime dok je sjedela u jednom beogradskom kafiću sa još jednim osnivačem časopisa. „Već smo bili osmislili čitav projekat, samo još nismo znali kakao da ga nazovemo“, prisjeća se Marina. „Čvrsto smo odlučili da ne ustanemo od stola dok ne smislimo ime.“

Zec objašnjava da pošto riječ „oblakoder“ dolazi od riječi „oblak“, ona evocira i ideju da je glava u oblacima, i ideju o modernom gradu punom oblakodera. Ova ideja je takođe inspirisala izgled veb stranice, koja ima formu oblakodera.

„Mi [mladi ljudi]  obično smo prikazani ili kao sveci ili kao đavoli, nema ništa između. Željeli smo da pružimo nijansiraniju perspektivu.”

Od svog osnivanja, glavni cilj Oblakodera bio je da dovede u pitanje način na koji se mladi ljudi prikazuju u srpskim medijima. „Mi smo obično prikazani ili kao sveci ili kao đavoli, nema ništa između. Želeli smo da pružimo nijansiraniju perspektivu“, objašnjava Marina, koja se od svoje 19. godine bavi novinarstvom i PR-om.

U časopisu su predstavljeni talentovani mladi ljudi iz Srbije, umjetnici i aktivisti, u namjeri da se stereotip dovede preispita. Časopis je ubrzo postao popularan, kako među čitalačkom publikom, tako i među mladim novinarima.

Od tima volontera do plaćenih angažmana za mlade novinare

„Kada smo počeli, nismo baš znali šta radimo“, priznaje Zec. „Ali, bili smo odlučni da budemo profesionalni. Usvojili smo stroge novinarske vrijednosti kao što su objektivnost, profesionalizam, uvijek provjeravamo izvore, ali smo se opredijelili za proizvodnju zanimljivog sadržaja za mlađu publiku.

„Usvojili smo stroge novinarske vrijednosti kao što su objektivnost, profesionalizam, uvijek provjeravamo izvore, ali smo se opredijelili za proizvodnju zanimljivog sadržaja za mlađu publiku.”

Marina Zec

U prvim mjesecima, novca je bilo malo i svi smo radili na dobrovoljnoj osnovi, obavljajući svoje dnevne poslove kako bismo sastavili kraj s krajem, a Oblakoderu smo se posvećivali uveče.

„Podrška koju smo prošlog marta dobili od EED-a [Evropska zadužbina za demokratiju] zaista je bila spas za nas“, navodi Marina, naglašavajući kako je finansiranje EED-a omogućilo časopisu da kupi novu opremu i iznajmi kancelarijski prostor, dajući im finansijsku stabilnost da prave planove za dugoročni razvoj. Oblakoder sada može da računa na tim od oko 15 novinara, od kojih jedna trećina radi puno radno vrijeme.

Časopis u dodiru sa mladima u Srbiji

Većina Oblakoderove publike ima između 23 i 35 godina; to su milenijalci koji se bore da nađu svoje mjesto u svijetu i Srbiji, gde je stopa nezaposlenosti mladih čak 30 odsto, a raspoloživa radna mjesta ne odgovaraju obrazovnom nivou mnogih mladih ljudi.

Oblakoder sada čita između 40.000 i 50.000 ljudi svakog mjeseca, a na Instagramu ima 13.000 pratilaca. „Zahvaljujući našem monitoringu možemo da vidimo da ljudi čitaju čitave članke. Ponosni smo što ljudi ne skroluju bezumno niz naše tekstove, već ih zapravo zanima šta imamo da kažemo“, kaže Marina.

Razlog za ovaj uspjeh je, tvrdi ona, što pišu o relevantnim temama umjesto da pišu za klikove. Dok je projekat počeo kao časopis za umjetnost i životni stil, Oblakoder sada govori i o pitanjima kao što su ljudska prava i inkluzija manjina i osoba sa invaliditetom.

„Zaista smo ponosni što je nešto što je prije nekoliko godina bilo samo ideja sada zaista postalo stvarnost“, zaključuje Marina.

O Evropskoj zadužbini za demokratiju

 Evropska zadužbina za demokratiju (EED) je nezavisna donatorska organizacija. Zadužbinu su 2013. godine osnovale Evropska unija (EU) i zemlje članice EU u cilju podsticanja demokratije u Evropskom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, u Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste i nezavisne medijske platforme i novinare koji podržavaju pluralistički, demokratski politički sistem.

Photo credits: Oblakoder magazin

 

This is an abridged version of an article published by the European Endowment for Democracy. Read the original article

 

Please wait while your video is being uploaded...

Don't close this window!

Subscribe to the newsletter

I have read and understood the terms of the privacy statement.