Bogdanci su mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Oblast je poznata po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. To je razlog što je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.
„Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”
Robert Sarlamanov, KfW Development Bank
Vjetropark se nalazi na lokaciji odabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja I faze parka, finansirana kreditima KfW-a i kompanije za proizvodnju električne energije ELEM, završena je 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MV i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, čime se snabdijeva zelenom energijom za oko 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.
U prvoj fazi postavljeno je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MV kapaciteta za proizvodnju električne energije postojećim objektima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MV prema prvobitnom planu.
„Sjeverna Makedonija je postavila veoma ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, tu je bio Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju gasova staklene bašte za 52%. Do kraja decenije zemlja mora da ugasi i termoelektrane koje rade na ugalj, a to zemlju dovodi u veoma tešku situaciju. Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju“, kaže Robert Sarlamanov iz KfW Development Bank-a.
„Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.”
Goce Džambalovski, Elektrane Sjeverna Makedonija
Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. „Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi otprilike bila godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana“, kaže Goce Džambalovski iz Elektrane Sjevena Makedonija.
Sjeverna Makedonija je poslednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i gasom, i potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle godine je porasla za 14,7% u odnosu na 2020, dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj opala za 17,1%. Povećano je i učešće obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.
O projektu
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – ranije DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.
Photo credits: WBIF
Vjetropark se nalazi na lokaciji odabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja I faze parka, finansirana kreditima KfW-a i kompanije za proizvodnju električne energije ELEM, završena je 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MV i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, čime se snabdijeva zelenom energijom za oko 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.
U prvoj fazi postavljeno je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MV kapaciteta za proizvodnju električne energije postojećim objektima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MV prema prvobitnom planu.
„Sjeverna Makedonija je postavila veoma ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, tu je bio Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju gasova staklene bašte za 52%. Do kraja decenije zemlja mora da ugasi i termoelektrane koje rade na ugalj, a to zemlju dovodi u veoma tešku situaciju. Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju“, kaže Robert Sarlamanov iz KfW Development Bank-a.
Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. „Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi otprilike bila godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana“, kaže Goce Džambalovski iz Elektrane Sjevena Makedonija.
Sjeverna Makedonija je poslednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i gasom, i potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle godine je porasla za 14,7% u odnosu na 2020, dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj opala za 17,1%. Povećano je i učešće obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.
O projektu
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – ranije DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.
Photo credits: WBIF
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
