Novi najbolji prijatelj srpskih poljoprivrednika zove se Lala. Lala ima mogućnost da prikuplja podatke i odmah analizira hemijska svojstva bilo kojeg uzorka zemljišta, a zatim da ih arhivira i stavi na raspolaganje poljoprivrednicima. Lala je robot ili, kako njegovi pronalazači u Institutu BioSense u Srbiji vole da ga zovu, Agrobot. Profesorka Vesna Bengin iz Instituta objašnjava da je jedan od najboljih načina za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje da se svakoj biljci ili delu parcele zemljišta da tačna količina potrebne ishrane. „Polazna tačka je posmatranje razlika koje postoje u zemljištu u različitim djelovima parcele i tu uskače naša robotska platforma – Agrobot Lala – pružajući tačne i precizne informacije“, kaže ona.
Prilagođen za primjenu u poljoprivredni i opremljen sistemom za uzorkovanje i analizu zemljišta, Lala se kreće unaprijed definisanom stazom unutar parcele, uzorkuje zemljište, odmah ga analizira i bilježi georeferencirane rezultate. Lala na kraju isporučuje višeslojnu mapu na kojoj poljoprivrednici mogu da zasnivaju odluke vezane za sijanje, zalivanje i upotrebu đubriva, pesticida i herbicida da bi optimizovali proizvodnju. „Drago nam je što smo dio poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, bespilotne letjelice i mlade ljude sa laptopovima na srpskim poljima“, kaže profesorka Bengin.
„Kao inženjerka, vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o tome kako da usmjerimo naša istraživanja ka tom cilju.“
Profesorka Vesna Bengin, suosnivačica Instituta BioSense
Osnovan 2015. godine, Institut za istraživanje i razvoj BioSense za IT u biosistemima je pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji. Profesorka Bengin je suosnivačica Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta slušala priču da je zemljište u Vojvodini toliko plodno da bi moglo da prehrani čitavu Evropu. Ali je takođe vidjela da to nije slučaj. Isto tako, kao odrasloj osobi djelovalo joj je apsurdno da se upusti u veoma složena naučna istraživanja gdje rezultati ostaju na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjerka vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o tome kako da usmjerimo naša istraživanja ka tom cilju.“
To je dovelo do ideje naučnog instituta kao baze znanja kojoj bi poljoprivrednici, preduzeća i kreatori politike mogli da se okrenu kako bi riješili probleme na terenu. Profesorka Bengin objašnjava da je bilo administrativnih, finansijskih i međuijljudskih izazova na putu ka postizanju toga – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog daha da nije bilo finansiranja nauke od strane EU, prvo preko programa FP7, a kasnije preko Horizonta 2020. „Projekat po projekat, kao kamen po kamen, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo priznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesorka Bengin.
„Pre ANTARES-a mogli smo samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučnoistraživačog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo viđali u inostranstvu. Sanjali smo o zadržavanju naših najboljih studenata umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da naši ratari mogu dostojanstveno da žive od svog rada. ANTARES nam je pomogao da te snove pretvorimo u stvarnost.“
Profesorka Vesna Bengin, suosnivačica Instituta BioSense
Profesorka Bengin je koordinatorka projekta Horizont 2020 ANTARES koji finansira EU, a koji podržava Institut BioSense da se razvije u tržišno orijentisan evropski centar istraživačke izvrsnosti. „Pre ANTARES-a mogli smo samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučnoistraživačog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo viđali u inostranstvu. Sanjali smo o zadržavanju naših najboljih studenata umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da naši ratari mogu dostojanstveno da žive od svog rada. ANTARES nam je pomogao da te snove pretvorimo u stvarnost“, kaže profesorka Bengin.
Danas, BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju se donose isključivo na osnovu izvrsnosti, a polovina zaposlenih su žene. Profesorka Bengin objašnjava da su žene neophodne u nauci. „One pristupaju rješavanju bilo kakvog naučnog izazova na specifičan način, koji je komplementaran sa onim koji imaju njihove muške kolege. Kao inženjerka elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije.“
Ona apeluje: “Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, prate svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja, u kojima neće slijediti muške uzore, već stvarati sopstvene autentične priče o uspehu“.
O projektu
Sa budžetom od skoro 30 miliona eura, ANTARES je najveći istraživački projekat koji je Evropska unija ikada finansirala u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije koje pruža i institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje u iznosu od 14 miliona eura. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020.
Photo credits: BioSense Institute
Prilagođen za primjenu u poljoprivredni i opremljen sistemom za uzorkovanje i analizu zemljišta, Lala se kreće unaprijed definisanom stazom unutar parcele, uzorkuje zemljište, odmah ga analizira i bilježi georeferencirane rezultate. Lala na kraju isporučuje višeslojnu mapu na kojoj poljoprivrednici mogu da zasnivaju odluke vezane za sijanje, zalivanje i upotrebu đubriva, pesticida i herbicida da bi optimizovali proizvodnju. „Drago nam je što smo dio poljoprivredne revolucije i što vidimo robote, bespilotne letjelice i mlade ljude sa laptopovima na srpskim poljima“, kaže profesorka Bengin.
Osnovan 2015. godine, Institut za istraživanje i razvoj BioSense za IT u biosistemima je pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji. Profesorka Bengin je suosnivačica Instituta. Ona objašnjava da je kao dijete mnogo puta slušala priču da je zemljište u Vojvodini toliko plodno da bi moglo da prehrani čitavu Evropu. Ali je takođe vidjela da to nije slučaj. Isto tako, kao odrasloj osobi djelovalo joj je apsurdno da se upusti u veoma složena naučna istraživanja gdje rezultati ostaju na stranicama naučnih časopisa ili knjiga. „Kao inženjerka vjerovala sam da nauka mora da odgovori na potrebe društva i poboljša kvalitet života ljudi, i mnogo sam razmišljala o tome kako da usmjerimo naša istraživanja ka tom cilju.“
To je dovelo do ideje naučnog instituta kao baze znanja kojoj bi poljoprivrednici, preduzeća i kreatori politike mogli da se okrenu kako bi riješili probleme na terenu. Profesorka Bengin objašnjava da je bilo administrativnih, finansijskih i međuijljudskih izazova na putu ka postizanju toga – i da bi njene ambicije vjerovatno bile kratkog daha da nije bilo finansiranja nauke od strane EU, prvo preko programa FP7, a kasnije preko Horizonta 2020. „Projekat po projekat, kao kamen po kamen, izgradili smo put koji nas je doveo do toga da danas budemo priznati kao globalni lider u digitalnoj transformaciji poljoprivrede“, kaže profesorka Bengin.
Profesorka Bengin je koordinatorka projekta Horizont 2020 ANTARES koji finansira EU, a koji podržava Institut BioSense da se razvije u tržišno orijentisan evropski centar istraživačke izvrsnosti. „Pre ANTARES-a mogli smo samo da sanjamo – da sanjamo o izgradnji ozbiljnog naučnoistraživačog centra u Srbiji, sličnog onima koje smo viđali u inostranstvu. Sanjali smo o zadržavanju naših najboljih studenata umjesto da ih gledamo kako odlaze iz zemlje. Imali smo viziju da naši ratari mogu dostojanstveno da žive od svog rada. ANTARES nam je pomogao da te snove pretvorimo u stvarnost“, kaže profesorka Bengin.
Danas, BioSense ima tim od oko 140 elektroinženjera, programera, biohemičara, fizičara, biologa i agronoma. Odluke o zapošljavanju se donose isključivo na osnovu izvrsnosti, a polovina zaposlenih su žene. Profesorka Bengin objašnjava da su žene neophodne u nauci. „One pristupaju rješavanju bilo kakvog naučnog izazova na specifičan način, koji je komplementaran sa onim koji imaju njihove muške kolege. Kao inženjerka elektrotehnike, zaista ne vjerujem da postoje muške i ženske profesije.“
Ona apeluje: “Iskreno vjerujem da djevojke treba da slušaju sebe, prate svoje želje i interesovanja i stvaraju nove obrasce ponašanja, u kojima neće slijediti muške uzore, već stvarati sopstvene autentične priče o uspehu“.
O projektu
Sa budžetom od skoro 30 miliona eura, ANTARES je najveći istraživački projekat koji je Evropska unija ikada finansirala u Republici Srbiji. Projekat je podržan učešćem Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije koje pruža i institucionalnu i zakonodavnu podršku, kao i sufinansiranje u iznosu od 14 miliona eura. ANTARES je sufinansiran kroz program Evropske unije Horizont 2020.
Photo credits: BioSense Institute
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
