U komunističkoj Albaniji, porodice i pojedinci koji nisu slijedili pravila partije često su slani u kolektivne kampove, gdej su obavljali zadatke poput rudarstva i poljoprivrede. Seman, poljoprivredno selo, bilo je jedno od tih kolektivnih dobara uspostavljenih tokom komunističkog režima. Pored porodica sa sumnjivim reputacijama, režim je takođe smještao ugrožene grupe poput Roma i Egipćana u ovo selo. Zemlja obrađivana od strane ovih poljoprivrednika zvanično je pripadala državi, veći dio koje je oduzet od originalnih vlasnika kada je režim došao na vlast nakon Drugog svetskog rata. Međutim, stvari su postale složenije nakon pada komunizma 1990. godine kada je uvedena demokratija. Demokratska albanska vlada pokrenula je agrarnu reformu i odlučila da podijeli zemlju seljacima i poljoprivrednicima koji su na njoj radili tokom komunističke ere.
Ovaj poduhvat pokazao se izazovnijim nego što se očekivalo, jer je neka zemlja imala prethodne vlasnike koji su polagali prava na nju. S druge strane, porodice koje su radile na zemlji nisu imale vlasničke ili bilo kakve dokumentacije koje dokazuju vlasništvo. Ipak, seljaci su morali da prolaze kroz pravne procese, a neki od njih su uspjeli da dobiju vlasničke isprave. Međutim, to nije bio slučaj za ugrožene grupe poput Roma i Egipćana. Glavni razlozi su bili njihova nedovoljnapažnja prema administrativnim postupcima i nedostatak finansijskih resursa za pokrivanje taksi i pravne zastupljenosti potrebne za taj proces. Mnogi od njih su na kraju emigrirali u zemlje EU i drugde, ali tokom vremena, neki su odlučili da se vrate.
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo ovdje suočavali sa značajnim izazovima.”
Laureta Dželali, poljoprivrednica pšenice, Seman
Po povratku, mnogi povratnici su se suočili sa izazovima u nastavku svojih prethodnih života. I dok su prepreke s kojima su se povratnici suočavali raznovrsne, postoje i zajednička iskustva koja dijele mnogi, uključujući teškoće u obezbjeđivanju stabilnog prihoda i pronalaženju formalnog zaposlenja. Povratnici Roma i Egipćani iz sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemlje, prenoseći implicitno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli da odlaze u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu, zemlja sela ostala je neobrađena i zapuštena. Parcele su iznajmljivane za skromne sume dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a agrarni način života doživio je neuspjeh, dovodeći do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo ovdje suočavali sa značajnim izazovima,” objašnjava Laureta Dželali, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok razgovara o razlozima za migraciju. Iako je porodica Laurete živela u selu generacijama i posjedovala svoju zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu imali pravni uslov za svoje vlasništvo. Administrativni troškovi vezani za dobijanje vlasničkih isprava bili su jednostavno iznad njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od projekta “Regionalni projekat reintegracije povratnika” koji finansira EU, a sprovodi UNDP, a koji im je pomogao da reše različite izazove sa kojima su se suočili po povratku.
Na primjer, uprkos njihovim praktičnim vještinama u poljoprivredi i poznavanju zemlje, povratnici nisu mogli u potpunosti da iskoriste svoju obradivu zemlju zbog odsustva vlasničkih isprava. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvek nismo dobili svoje vlasničke sertifikate”, napominje Laureta Dželali. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je omogućio proces da 16 povratničkih porodica dobije vlasničke isprave. Laureta Dželali izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našim prvim usjevom pšenice.” I dok je osnovni fokus pomoći projekta bio na dobijanju vlasničkih isprava i podsticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, omogućio je i povratnicima da uzgajaju pšenicu na većim parcelama obradive zemlje. Kao rezultat toga, 27 porodica dobilo je podršku za početak proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a osnažili su povratnike da koriste svoju zemlju na produktivan način. “Ranije sam mogao priuštiti da posadim samo dva hektara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanđiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.
“Ovaj projekat je veoma hvale vredan u smislu održivosti i uticaja jer pruža i sposobnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom periodu. Vidljiv je, opipljiv i ostavlja trajni uticaj.”
Mirjeta Ramizi, UNDP Albanija,
Zahvaljujući podršci projekta, oni koji prethodno nisu mogli obrađivati svoju zemlju sada to mogu, a povratnici poljoprivrednici imaju priliku da prošire svoju obradivu zemlju za održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi povratnički poljoprivrednici takođe su prošli niz obuka o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka oprema ih znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih izazova, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenom karijeri. Ona napominje: “Ovo je veoma hvale vrijedan projekat u smislu održivosti i uticaja jer pruža i sposobnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom periodu. Vidljiv je, opipljiv i ostavlja trajni uticaj.”
O projektu
Projekat Reintegracije Povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na prevazilaženje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ugroženih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, EU podrška osnovnim pravima romske zajednice i reintegracija povratnika, poverena UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat procenjuje političke i institucionalne praznine i olakšava dijalog o mehanizmima za sprovođenje i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rešenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.
Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Photo credits: Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Po povratku, mnogi povratnici su se suočili sa izazovima u nastavku svojih prethodnih života. I dok su prepreke s kojima su se povratnici suočavali raznovrsne, postoje i zajednička iskustva koja dijele mnogi, uključujući teškoće u obezbjeđivanju stabilnog prihoda i pronalaženju formalnog zaposlenja. Povratnici Roma i Egipćani iz sela Seman imali su dugu istoriju obrađivanja zemlje, prenoseći implicitno poljoprivredno znanje kroz generacije. Međutim, kako su seljaci počeli da odlaze u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu, zemlja sela ostala je neobrađena i zapuštena. Parcele su iznajmljivane za skromne sume dok su seljaci tražili svoju sreću drugdje, a agrarni način života doživio je neuspjeh, dovodeći do značajnih poteškoća u lokalnom razvoju za zajednice širom Albanije.
“Otišli smo u Njemačku u potrazi za azilom i boljim životom jer smo ovdje suočavali sa značajnim izazovima,” objašnjava Laureta Dželali, poljoprivrednica pšenice iz sela, dok razgovara o razlozima za migraciju. Iako je porodica Laurete živela u selu generacijama i posjedovala svoju zemlju, obrađujući je iz godine u godinu, nisu imali pravni uslov za svoje vlasništvo. Administrativni troškovi vezani za dobijanje vlasničkih isprava bili su jednostavno iznad njihovih mogućnosti. Međutim, po povratku, povratnici su dobili podršku od projekta “Regionalni projekat reintegracije povratnika” koji finansira EU, a sprovodi UNDP, a koji im je pomogao da reše različite izazove sa kojima su se suočili po povratku.
Na primjer, uprkos njihovim praktičnim vještinama u poljoprivredi i poznavanju zemlje, povratnici nisu mogli u potpunosti da iskoriste svoju obradivu zemlju zbog odsustva vlasničkih isprava. “Prošlo je trideset godina, a mi još uvek nismo dobili svoje vlasničke sertifikate”, napominje Laureta Dželali. U saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, UNDP je omogućio proces da 16 povratničkih porodica dobije vlasničke isprave. Laureta Dželali izražava svoju zahvalnost: “Zahvaljujući podršci projekta i odlučnosti naše porodice, sada ubiremo plodove naših napora sa našim prvim usjevom pšenice.” I dok je osnovni fokus pomoći projekta bio na dobijanju vlasničkih isprava i podsticanju povratnika da nastave poljoprivrednu proizvodnju, omogućio je i povratnicima da uzgajaju pšenicu na većim parcelama obradive zemlje. Kao rezultat toga, 27 porodica dobilo je podršku za početak proizvodnje pšenice. Zajednički napori povratnika, lokalnih nevladinih organizacija i UNDP-a osnažili su povratnike da koriste svoju zemlju na produktivan način. “Ranije sam mogao priuštiti da posadim samo dva hektara zemlje. Zahvaljujući podršci, sada imam hektar pšenice”, kaže Anila Kazanđiu, povratnica i poljoprivrednica pšenice.
Zahvaljujući podršci projekta, oni koji prethodno nisu mogli obrađivati svoju zemlju sada to mogu, a povratnici poljoprivrednici imaju priliku da prošire svoju obradivu zemlju za održivije prihode. Kao dio podrške projekta, ovi povratnički poljoprivrednici takođe su prošli niz obuka o dobrim poljoprivrednim praksama. Ova obuka oprema ih znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje poljoprivrednih izazova, od sadnje sjemena do prodaje svojih proizvoda na tržištima. Za Mirjetu Ramizi iz UNDP Albanija, ovaj projekat se ističe kao jedan od najuspješnijih u njenom karijeri. Ona napominje: “Ovo je veoma hvale vrijedan projekat u smislu održivosti i uticaja jer pruža i sposobnosti i opipljive rezultate u vrlo kratkom periodu. Vidljiv je, opipljiv i ostavlja trajni uticaj.”
O projektu
Projekat Reintegracije Povratnika na Zapadnom Balkanu fokusiran je na prevazilaženje ključnih prepreka za socijalno-ekonomsku reintegraciju ugroženih povratnika na Zapadnom Balkanu. Projekat je dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II Multi-Country Action, EU podrška osnovnim pravima romske zajednice i reintegracija povratnika, poverena UNDP-u, Svjetskoj banci i Savjetu Evrope. U svim ekonomijama Zapadnog Balkana, projekat procenjuje političke i institucionalne praznine i olakšava dijalog o mehanizmima za sprovođenje i praćenje politika i programa reintegracije. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat sprovodi programe na lokalnom nivou i testira inovativna rešenja za održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika.
Photo credits: Reintegration of returnees in the Western Balkans project
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
