„Srca i misli su nam uz narod Bosne i Hercegovine, pogođenim razarajućim poplavama. Aktivirali smo mehanizam EU za civilnu zaštitu i šaljemo spasilačke timove na teren. Ovo je solidarnost EU na djelu“, rekla je Urzula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, obezbjeđujući blisko prisustvo EU u cilju pomoći građanima Bosne i Hercegovine da prebrode teška vremena koja su stupila nakon katastrofalnih poplava i klizišta 4. oktobra, odnijevši 22 života, dok su mnogi ljudi nestali.
Katastrofalne poplave i klizišta pogodili su Bosnu i Hercegovinu ranije ove godine, odnijevši 22 života, dok su mnogi ljudi nestali. Događaji poput ovog zahtijevaju brz i koordinisan odgovor, kako za pomoć ljudima u nevolji, tako i u upravljanju katastrofom. Evropska unija je brzo reagovala aktiviranjem mehanizma za civilnu zaštitu. Raspoređeni su timovi za potragu i spašavanje, a Služba EU za upravljanje u hitnim situacijama Kopernikus (EMS) je ponudila satelitske podatke kako bi pomogli lokalnim vlastima. Ovi napori pomogli su u obnavljanju vitalne infrastrukture i podršci pogođenim zajednicama, što je pomoglo lokalnim vlastima da upravljaju katastrofom i obnove vitalnu infrastrukturu. Bujične poplave i klizišta opustošile su oblasti oko Jablanice i Konjica, kuće su ostale zatrpane, putevi i željeznice uništeni, a cijele zajednice ostavljene izolovane.
Opredjeljenje EU da bude tu za narod Bosne i Hercegovine dodatno je učvrstio Janez Lenarčič, koji je rekao: „Službe iz prve linije odbrane u Bosni i Hercegovini ne suočavaju se sami sa ovom smrtonosnom katastrofom. 12 država su ponudile da pošalju pomoć putem mehanizma EU za civilnu zaštitu. Timovi zaštite i spašavanja iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije su već na terenu i podržavaju lokalnu reakciju na krizu. Ovo je snažan izraz solidarnosti EU u vremenu kada je zaista potrebno”. Timovi iz ovih zemalja stigli su do 5. oktobra kako bi tražili nestale osobe, uklonili ruševine i obnovili kritičnu infrastrukturu. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska poslale su zalihe za hitne slučajeve, kao što su materijali za sklonište, da pomognu raseljenim porodicama. Dalje, EU je koordinisala isporukom zaliha za hitne slučajeve, uključujući materijale za sklonište iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske, za podršku raseljenim porodicama.
Služba za upravljanje u hitnim situacijama Kopernikus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u odgovoru na katastrofu. Pružila je satelitske snimke za procjenu štete, mapiranje poplavljenih područja i identifikovanje najteže pogođenih područja. Ovi podaci su omogućili timovima za spašavanje da efikasnije dođu do izolovanih zajednica. Kopernikus EMS je i prije bio aktiviran, u ljeto, radi pomoći tokom rasprostranjenih požara u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, još jednom demonstrirajući svoju ključnu ulogu u upravljanju prirodnim katastrofama širom Zapadnog Balkana.
Kako je odgovor na poplave trajao, redovno su stizali visokokvalitetni satelitski snimci i procjene štete, što je pomoglo u usmjeravanju spasilačkih napora na terenu. Koordinisana akcija EU, kroz svoj mehanizam za civilnu zaštitu kao i Kopernikus, pokazala je svoju nekolebljivu predanost podršci Bosni i Hercegovini u vrijeme krize. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i oporavku, korišćenje satelitskih usluga je okončano, što je označilo kraj faze hitnog odgovora EU.
Opredjeljenje EU da bude tu za narod Bosne i Hercegovine dodatno je učvrstio Janez Lenarčič, koji je rekao: „Službe iz prve linije odbrane u Bosni i Hercegovini ne suočavaju se sami sa ovom smrtonosnom katastrofom. 12 država su ponudile da pošalju pomoć putem mehanizma EU za civilnu zaštitu. Timovi zaštite i spašavanja iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Srbije su već na terenu i podržavaju lokalnu reakciju na krizu. Ovo je snažan izraz solidarnosti EU u vremenu kada je zaista potrebno”. Timovi iz ovih zemalja stigli su do 5. oktobra kako bi tražili nestale osobe, uklonili ruševine i obnovili kritičnu infrastrukturu. Pored toga, Albanija, Mađarska, Rumunija, Crna Gora i Turska poslale su zalihe za hitne slučajeve, kao što su materijali za sklonište, da pomognu raseljenim porodicama. Dalje, EU je koordinisala isporukom zaliha za hitne slučajeve, uključujući materijale za sklonište iz Albanije, Mađarske, Rumunije, Crne Gore i Turske, za podršku raseljenim porodicama.
Služba za upravljanje u hitnim situacijama Kopernikus (EMS) odigrala je ključnu ulogu u odgovoru na katastrofu. Pružila je satelitske snimke za procjenu štete, mapiranje poplavljenih područja i identifikovanje najteže pogođenih područja. Ovi podaci su omogućili timovima za spašavanje da efikasnije dođu do izolovanih zajednica. Kopernikus EMS je i prije bio aktiviran, u ljeto, radi pomoći tokom rasprostranjenih požara u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, još jednom demonstrirajući svoju ključnu ulogu u upravljanju prirodnim katastrofama širom Zapadnog Balkana.
Kako je odgovor na poplave trajao, redovno su stizali visokokvalitetni satelitski snimci i procjene štete, što je pomoglo u usmjeravanju spasilačkih napora na terenu. Koordinisana akcija EU, kroz svoj mehanizam za civilnu zaštitu kao i Kopernikus, pokazala je svoju nekolebljivu predanost podršci Bosni i Hercegovini u vrijeme krize. Do 11. oktobra, nakon nekoliko dana kontinuiranog rada na spašavanju i oporavku, korišćenje satelitskih usluga je okončano, što je označilo kraj faze hitnog odgovora EU.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
